Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
SUMA I BUDUĆNOST ČOVJEČANSTVA<br />
Bivši potpredsjednik evropske komisije za šumarstvo u organizaciji FAO<br />
(OUiN) poznati stručnjak K. H. Oedekoven objavio je u glasilu UNESCO »Kurier«<br />
od 1961. god. br. 11 str. 3'—9 značajan članak pod naslovom »Šuma kao jamstvo<br />
naše budućnosti«. S obzirom na važnost njegove dokumentacije i na njegove poglede<br />
u stanje svjetske privrede donosimo ovaj prikaz u slobodnoj obradbi.<br />
Već se je od prvih početaka svoje historije čovjek isticao'slijepim uništavanjem<br />
svake vegetacije a šuma napose. U njegovoj se prošlosti rađaju i nestaju neprestano<br />
nove kulture, koje bez prekida raz.araju bilinski svijet ostavljajući iza sebe<br />
stepe i pustinje. Prošlo je svega nekoliko stoljeća, otkad je čovječanstvo postalo<br />
svjesno, da je uništavajući biljni pokrov u stvari radilo na vlastitoj propasti. Priroda<br />
se je za njegova zlodjela ljuto osvetila. Nakon što je čovjek osjeto teške posljedice<br />
svojih zabluda, on je postao svjestan potrebe ne samo da prirodna vrela<br />
svoje egzistencije održi već i da ih što moguće više poveća i proširi s obzirom na<br />
stalni porast stanovništva u svijetu.<br />
Šuma, ta najrasprostranjenija i najača biljna zadruga, dugo je vremena smatrana<br />
kao smetnja naseljavanja, obrade zemljišta i odvijanja saobraćaja. Ljudi su je<br />
radi toga istrebljavali sjekirom i vatrom. Ali ta ista šuma postaje u novije vrijeme<br />
predmet najživljeg interesa. Preokret se u shvaćanju dogodio razmjerno naglo, kad<br />
se je opazilo, da dva najvažnija faiktora čovjekovog opstanka, a to su tlo i voda,<br />
u svom stabil'tetu i rezervama zavise od opstanka sume. U mnogim je državama ovo<br />
saznanje prešlo daleko izvan naučnih i stručnih krugova te prodrlo u najšire slojeve<br />
naroda. Prilikom jednog svog posjeta u ogoljele planine pokrajine Natal izjavio<br />
je prijašnji premier juižno-afričke Unije J. Smuts u parlamentu slijedeće: »Ovdje<br />
se radi o vitalnom pitanju našega naroda, koje je mnogo važnije cd svake politike«.<br />
Ovaj preokret u shvaćanju važnosti šume bit će nesumnjivo za buduće historičare<br />
jedna nada sve važna pojava u razvoju čovječanstva mnogo važnija nego<br />
svi veliki ratovi naše epohe.<br />
Problem šume nije naravno riješen samim tim, što su neki narodi došli do<br />
ispravnog saznanja. Ovdje treba dodati da su danas u velikom broju država vrlo<br />
zabrinuti odgovorni ministri za poljoprivredu. - Svjetska populacija raste svakim<br />
danom za 50.000 novih stanovnika a u isto vrijeme produktivnog zemljišta ima sve<br />
manje. Uostalom činjenica je da danas ništa manje nego tri četvrtine čovječanstva<br />
strada zbog nedovoljne ishrane. Na jednog stanovnika zemaljske kugle otpada danas<br />
samo 0,4 hektara obradivog zeimljišta. Za dovoljnu bi prehranu svijeta b'la potrebna<br />
najmanje dvostruka površina a normalno jedan hektar. Drugim riječima neprijatelj<br />
čovječanstva broj jedan nije više kakav vojnički ili politički protivnik nego<br />
pojava gladi izazvana smanjivanjem kvalitete zemljišta sušnim periodama i s njima<br />
povezanim nezadrživim napredovanjem stepa i goleti. U nekojim je velikim državama<br />
kao što su Sjedinjene Države Amerike i Sovjetski Savez održavanje zemljišta<br />
postalo neke vrste »državna religija«. I u Južnoj se Americi u cijeloj Africi u Aziji<br />
i Australiji počimaju danas svestrano proučavat; nepregledne opasnosti koje prijete<br />
plodnosti zemljišta. Međunarodni sporovi niču i nestaju političari dolaze i odlaze<br />
a samo proces propadanja zemljšta ide nesmetano svojim putem i poput aveti<br />
pritište današnji svijet.<br />
Svaki vladajući režim predaje svom nasljedniku ovaj problem kao tešku baštinu.<br />
TT velikom su naime broju zemallja potpuno nedovoljne do danas preduzete<br />
mjere obrano od prirodnih nedaća.<br />
Nije minulo nego tek nekoliko godina otkako je pješčana oluja u jugozapađnoj<br />
Africi kod Swakopmunda ostavila za sobom 8 metara visoke sipine. Istraživanja<br />
i opažanja kroz zadnjih pet vjekova pokazuju da afrička pustinja Šaha ra<br />
na golemom frontu od 3.000 km svake godine prodire prema jugu za okruglo jedan<br />
metar. Poznato Čad-jezero bilo je sve do prije nekoliko decenija idealno zimovalište<br />
za evropske ptice selce. Međutim se vodostaj i površina ovog jezera stalno smanjuje<br />
a njegove nekad zelene obale dobivaju postepeno stepske oblike. Mi smo<br />
danas na čistu da će svi izrađeni dalekosežni projekti za privredni progres Afrike.<br />
tog t. zv. »kontinenta budućnost:«, kao i svi planovi za korišćenje vodenih rezerva<br />
i industrijalizaciju doživjeti neuspjeh, ako se na prvom mjestu ne bude povelo<br />
računa o problemu održavanja šuma.<br />
155
Change language