Å UMARSKI LIST 1-3/1978

STRUČNA LITERATURA
MONOGRAFIJE O GENETICI VAŽNIJIH
EVROPSKIH VRSTA ŠUMSKOG DRVEĆA
STRUČNA LITERATURA
U Šum. Listu 7 —9, 1974. godine prikazana
je prva iz serije monografija o genetici
važnijih autohtonih vrsta šumskog
drveća »Genetik der Salix alba« (Genetika
bijele vrbe) koju je napisao Eberhard
Weber. Radna grupa IUFRO »Species
Monographs« preuzela je zadatak da prikupi
i objavi rukopise. Kao odgovornog urednika
zadužila je Prof. dr Mirka V i d a k o-
vica, izvanrednog člana JAZU. Radovi
na štampanju monografija dobro napreduju
i do sada je u »ANALIMA ZA ŠUMAR
STVO«, koje izdaje JAZU u obliku separatnih
otisaka štampano ukupno 10 brojeva
koju obuhvaćaju 12 vrsta listača i četinjača.
U ovom pregledu željeli bi dati prikaz
drugih do sada publiciranih monografija.
Lui Zsuffa (1974): The genetics of Populus
nigra L. (Genetika crne topole, Populus
nigra L.) Annales Forestales, Vol. 6/2
Zagreb, 25 — 53.
Monografija sadrži slijedeća poglavlja:
(1) Areal rasprostranjenja i uzgojne karakteristike;
(2) Taksonomija; (3) Filogenija;
(4) Spolno razmnožavanje (5) Nespolno razmnožavanje;
(6) Genetika i oplemjenjivanje;
(7) Citologija; (8) Međuvrsna hibridizacija;
(9) Tehnika križanja; (10) Programi
oplemenjivanja. U monografiji su prikazani
sinonimi za pojedine varijetete kao i
spisak kultivara, koji su nastali kao produkt
oplemenjivanja ove vrste. Autor koristi
95 izvora literature. Sažetak je na hrvat
sko-srpskom i njemačkom jeziku.
Mirko Vidaković (1974): Genetics of
European black pine (Pinus nigra Arn.) Genetika
evropskog crnog bora (Pinus nigra
Arn.) Annales Forestales, Vol. 6/3, Zagreb,
57 — 86.
Monografija sadrži slijedeća poglavlja:
(1) Prirodno rasprostranjenje (s priloženom
kartom rasprostranjenja ove vrste);
(2) Taksonomija (s prikazom brojnih literaturnih
podataka o problemima taksonomije
crnog bora uz izraženo mišljenje da je
to jedna vrsta koja se dijeli na veći broj
varijeteta i podvrsta);
(3) Geografska varijabilnost; (4) Spolno
razmnožavanje (Cvatnja, kontrolirana hibridizacija);
(5) Vegetativno razmnožavanje;
(6) Genetika i oplemenjivanje (Mutacije,
djelovanje gama zračenja, plus stabla
i klonske sjemenske plantaže, testovi half
sib familija, međuvrsna hibridizacija s popisom
proizvedenih međuvrsnih hibrida,
inkompatibilnost u hibridizaciji); (7) Program
oplemenjivanja. U monografiji je popis
116 literaturnih naslova. Sažetak je na
lirvatsko-srpskom i na njemačkom jeziku.
Helge Johnsson (1974): Genetic characteristics
of Betula verrucosa Ehrh. and
B. pubescens Ehrh. (Genetske oznake vrsta
Betula verrucosa Ehrh. i B. pubescens
Ehrh.), Annales Forestales. Vol. 6/4. Zagreb,
91 — 133.
Monografija sadrži slijedeća poglavlja:
(1) Uvod (Taksonomija, Geografska rasprostranjenost,
Ekologija, Rast i kvantitativna
produkcija, Forma rasta i kvalitativna
produkcija, Pošumljavanje s brezom);
(2) Spolno razmnožavanje (Prirodni uvjeti,
Periodicitet cvatnje i vrijeme cvatnje,
Kvalitet sjemena i produkcija sjemena,
Gustoća sadnje, Hibridizacija); (3) Vegetativno
razmnožavanje (Položenice, Reznice,
Cijepljenje, Okuliranje); (4) Genetika (Međuvrsna
kompatibilnost, Poligena varijabilnost,
Major geni, Morfološke oznake, Äutopoliploidija,
Inducirane mutacije); (5) O-
plemjenjivanje (Selekcija, Međuvrsna hibridizacija,
Provenijencije, Poliploidija, O
plemenjivanje samooplodnjom).
Literatura obuhvaća 95 izvora. U monografiji
se nalazi 28 vrlo lijepih fotografija izvan
teksta. Sažetak je štampan na hrvatsko
-srpskom i njemačkom jeziku.
Kurt Holzer (175): Genetics of Pinus
cembra L. (Genetika limbe-Pinus cembra
L.). Annales Forestales, Vol. 6/5, Zagreb
139 — 158.
Monografija sadrži 3 fotografije, 4 tabelarna
prikaza, 1 grafikon i slijedeća poglavlja:
(1) Uvod; (2) Rasprostranjenje i
rast; (3) Tipovi i rase (Pinus cembra L. f.
prostrata, Hortikulturne forme, klinalno
variranje provenijencija, Fenotipski oblici);
(4) Spolno razmnožavanje (Cvjetovi i
formiranje sjemena, Pomlađivanje); (5) Vegetativno
razmnožavanje; (6) Genetika i
103