Å UMARSKI LIST 1-3/1978

59% planiranih radova. Karakterističan je pokazatelj veoma niska proizvodnja
šumskih sadnica. Prema podacima Saveznog komiteta za poljoprivredu
iz 1977. g. broj šumskih sadnica u Jugoslaviji, sveden na 1 ha šumske površine,
manji je za 4,5 puta nego u susjednoj Austriji, 6 puta manji nego u
Rumunjskoj a više od 40 puta manji nego u Bugarskoj! Uz taj veoma nepovoljan
podatak ističe se u svoj svojoj oštrini podatak o 32 % degradiranih
šuma u našoj zemlji. A ne možemo se odviše pohvaliti niti s kvalitetom prebornih
šuma u kojima je tek svako treće četinarsko a svako sedmo lišćarsko
stablo donekle kvalitetno. Nasuprot tako očigledno slabom korištenju prirodnih
mogućnosti šumskog fonda ispoljava se suprotnost u sve većem uvozu
celuloze i celuloznog drveta: u 1976. g. uvezeno je tih proizvoda u vrijednosti
100 milijardi starih din. A možda ne bi trebalo mnogo više sredstava pa da
se vrištine i šikare Korduna i Like pretvore u produktivne šume koje bi
znatno smanjile potrebu uvoza!
Učesnici skupa su više očekivali, s obzirom na naslov studije o konkretnim
problemima organiziranja po ZUR-u. No, svrhu sastanka je obrazložio
ing. Tugomil Cajnko, predsjednik stručnog Saveza. Priređivači su željeli da
šira stručna javnost ocijeni prezentirani materijal koji treba da bude osnova
za izradbu konačnog materijala, dakako u mnogo kraćem obimu, za SIV i za
Skupštinu. Namjera je, da se postigne donošenje određenih smjernica za jedinstvenije
organiziranje šumarstva u cijeloj zemlji, budući da je i ZUR jedinstven.
Nakon ukidanja osnovnog Savezno zakona o šumama nastale su
u mnogim pitanjima heterogenosti između Republika koje ne bi trebale postojati
i koje prijete da se ponegdje loše odraze na stanje šumarstva. Trebalo
bi, dakle, izboriti, da se utvrde neka zajednička načela organiziranja i stava
prema gospodarenju šumama i to putem međurepubličkih sporazumijevanja.
Te zajedničke postavke, prema riječima ing. C a j nk a, bi trebale biti:
1. gospodarenje šumama putem šumskoprivrednih područja;
2. na privrednom području jedna radna organizacija;
3. za stabilno, kontinuirano financiranje reprodukcije šuma osnovati izvore
i izvan same grane i njenih vlastitih sredstava;
4. osnovati interesne samoupravne zajednice kao općedruštveni sistem u
gospodarenju šumama.
Poseban je interes pobudilo izlaganje ing. Danila Nikolića, pom. sekretara
za šumarstvo o rješavanju nekih problema šumarstva u Srbiji. Tamo nemaju
namjeru pristupiti prekrajanju šumskoprivrednih područja. Ukupno postoji
21 područje, od kojih je u 9 područja organiziranu jedna radna organizacija
bez podjele na osnovne OUR-e. U ostalih 12 postoji također po jedna radna
organizacija, ali s tri do pet osnovnih!
U Srbiji je još prije nekoliko godina riješeno, da se degradirane šume
i šumski putevi tretiraju kao infrastruktura i da financiranje pošumljivanja
goleti i izgradnju puteva preuzima društvo na sebe. Upravo se priprema zakon
o pošumljivanju 40.000 ha goleti do 1980. g. uz trošak od 38 milijardi
(st.) din. Sredstva će dati banke uz 1 % kamata, a ostatak kamata kao i vraćanje
kredita bankama preuzima na sebe budžet Republike. U programu je
pošumljivanje 1,6 mil. ha zemljišta u društvenoj svojini do 2000. god. U svrhu
financiranja tih radova formiraju se interesne zajednice, regionalne i repu-
4