Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
U sadašnjoj etapi rada uočene su tek osnovne karakteristike ovog procesa.<br />
Između ostaloga, utvrđeno je slijedeće:<br />
— Obnova teče generativnim putem i to prvenstveno vrstama lakšeg sjemena,<br />
pri čemu glavni vjetrovi igraju odlučujuću ulogu.<br />
— U zoni zimzelene šume česmine procesi obnove šumskog pokrova naročito<br />
su izraženi na većim otocima Dalmacije. Na garizima, ali i na velikim<br />
površinama napuštenih poljoprivrednih kultura u zoni eumediterana, uz<br />
autohtonu šumsku vegetaciju, širi se snažno alepski bor koji, kao ničim sputavana<br />
vrsta svjetla, daje osnovni pečat procesu obrašćivanja u ovoj zoni.<br />
Česmina, kao vrsta teškog sjemena, širi se slabije, a na mnogim površinama,<br />
u prvim godinama razvoja, propada u borbi s uzgojeno jačim vrstama.<br />
— U zoni listopadnih šuma medunca s bjelograbom i crnim grabom,<br />
dakle, na najvećem dijelu Jadranske regije, prostrane kraške pašnjake i kamenjare<br />
osvaja, uz draču i šmriku, bjelograbić, crni grab i crni jasen. Medunac,<br />
kao vrsta teškog sjemena, širi se znatno manje i sporije. S brojnih<br />
jezgri autohtonog crnog bora i crnoborovih kultura u ovoj zoni, evidentno<br />
je snažno obrašćivanje borom, posebno u smjeru dominantnih vjetrova. U<br />
inicijalnoj fazi obnove šuma u ovoj zoni, važnu ulogu igra i Juniperus oxicedrus<br />
— šmrika, koja značajno utječe na stvaranje povoljnih mikroklimatskih<br />
prilika na površinama zahvaćenim prirodnom obnovom.<br />
— U montanoj vegetacijskoj zoni primorske bukve proces obnove bukovih<br />
sastojina je slabo izražen. Bukva kao vrsta teškog sjemena teško i sporo<br />
prodire na svoja ranija staništa. Međutim, s brojnih crnoborovih prirodnih<br />
sastojina i kultura u ovoj zoni, širi se bor preko prostranih travnjaka i pašnjaka,<br />
pa time kao pionirska vrsta stvara uvjete za kasnije naseljavanje<br />
bukve. Tipičan primjer predstavlja napušteno Veliko Rujno i Velika Močila<br />
na Velebitu.<br />
— - Sa stanovišta zaštite i održavanja krajolika, obrašćivanje alepskim<br />
borom napuštenih poljoprivrednih površina u zoni eumediterana svakako je<br />
nepoželjna pojava. Nekada s mukom održavana i njegovana, nestaje na očigled<br />
ova najvrednija komponenta našeg mediteranskog pejzaža (maslinici,<br />
vinogradi i dr.).<br />
— Proces obnove šumskog pokrova ne teče ravnomjerno u Jadranskoj<br />
regiji. Sjeverni dio s nešto bogatijim vodenim talogom ujedno je i područje<br />
najranije depopulacije ruralne sredine i prestrukturiranja aktivnog stanovništva,<br />
pa su i procesi obnove vegetacije u ovom dijelu regije najizraženiji<br />
(veći dio Istre, Hrvatsko primorje, a posebno primorske strane masiva Kapele<br />
i Velebita). Na jako degradiranim površinama dijela dalmatinske Zagore,<br />
južne Hercegovine i Crnogorskog primorja, proces obnove je, kako smo<br />
naveli, slabo izražen ili neznatan, posebno radi nedostatka matičnih jezgri<br />
s kojih bi se vegetacija mogla širiti. Pored toga, ova ekonomski najnerazvijenija<br />
područja još uvijek su u velikoj mjeri opterećena ispašom sitne stoke.<br />
Paralelno sa socijalno ekonomskim razvojem ovih krajeva, bilo bi nužno<br />
provoditi određene minimalne zahvate, posebno sjetvu alepskog i crnog bora<br />
pod busenje kadulje i drugih vrsta. Time bi se na velikim prostorima neznatnim<br />
troškovima podigle matične jezgre neophodne u procesu prirodne<br />
obnove vegetacije.<br />
— Alepski i crni bor svakako dominiraju u inicijalnoj fazi prirodne obnove<br />
šuma. Ove »najpokretljivije vrste« prve osvajaju otvorene terene, po-<br />
68
Change language