Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
padnoj Njemačkoj, Poljskoj i drugdje. Rezultati koji se koriste posljedica su<br />
dugotrajnog naučnog rada, dugotrajnih istraživanja velikog broja šumarskih<br />
stručnjaka uz suradnju specijaliste drugih naučnih disciplina.<br />
U našoj zemlji ove se služba nalazi još uvijek zapravo na samom početku.<br />
Pri tome ne mislim na nastojanja i napore koji se ulažu za suzbijanje<br />
požara i njihovu likvidaciju, nego upravo na istraživački rad u toj oblasti.<br />
Jasno je da su se organizacije opće protupožarne zaštite bavile i problemom<br />
šumskih požara, ali su istraživanja bila uglavnom usmjerena na opću zaštitu,<br />
a s druge strane, u tim je istraživanjima sudjelovao veoma mali broj šumarskih<br />
stručnjaka. Njihova su nastojanja bila usmjerena uglavnom na uzgojne<br />
zahvate, na podizanje vatrobranih prosjeka, pruga d linija, na održavanje<br />
šumskog reda i slično. Od malog broja šumarskih stručnjaka koji su istraživali<br />
šumske požare potrebno je spomenuti: VAJDA je 1974. dao klasifikaciju<br />
šumskih požara i predložio formiranje 5 požarnih zona; PETROVIĆ<br />
je u 1965. istraživao količine i vrste goriva u bukovim šumama Srbije, granične<br />
temperature plamena i brzinu prodiranja letalnih temperatura do kambija<br />
u odnosu na visinu temperature i debljinu ko,re. KAMILOVSKI je 1974.<br />
godine proveo slična istraživanja u šumama molike na Pelisteru, a JEDLOV-<br />
SKI, KOMLENOVIĆ i MARTINOVlC u 1975. godini istraživali su utjecaj<br />
vatre na pojedine biljne vrste kao i na fizikalna i kemijska svojstva tla.<br />
CINDRIC je u 1973. godini pokrenuo pitanje osnivanja prognozerske službe,<br />
kojom bi se svakodnevno prognozirao stupanj požarne opasnosti na temelju<br />
meteoroloških parametara, a ŽUNKO je 1976. godine spomenuo potrebu osnivanja<br />
nove discipline — šumarske pirologije. Osim navedenih<br />
stručnjaka nekoliko se fitocennologa bavilo, problemom sukcesije biljnih<br />
zajednica na izgorjelim površinama, a nekolicina drugih, problemom obračunavanja<br />
neposrednih i posrednih šteta koje nastaju uslijed požara. To bi<br />
prema našim saznanjima bilo gotovo sve što se do sada u toj oblasti istraživalo.<br />
Osim problema koji su naprijed navedeni potrebno je naglasiti da se ni<br />
problemima samog gašenja nije posvetila ona pažnja koju efikasno gašenje<br />
zahtjeva. Problem prikladne opreme i sredstva gašenja je uvijek prisutan.<br />
Voda se za gašenje relativno vrlo malo koristi, naročito uz primjenu retardanata,<br />
čime se poboljšavaju njena fizikalna svojstva, a time i djelovanje.<br />
Iz naprijed navedenih problema lako se može uočiti kako postoji znatan<br />
broj nerješenih pitanja. Nemoguće je u ovom prikazu dati opis svih problema,<br />
i zbog toga ću se ograničiti da ukazem na jedan od problema, koji je<br />
moguće rješiti u relativno kraće vrijeme, a to je utvrđivanje zona opasnosti,<br />
odnosno ugroženosti od pojave požara.<br />
U Sovjetskom Savezu I. S. Melehov je već 1946. godine utvrdio za evropski<br />
dio SSSR-a 4 zone, a 1958. godine je G. A. Mokejev tu podjelu proširio<br />
na Daleki Istok i Sibir. Jednostavnosti radi spomenut ću samo podjelu u<br />
evropskom dijelu SSSR-a. Prva zona leži najjužnije i u toj zoni požarna<br />
opasnost traje do 220 dana godišnje. Požari se javljaju već u ožujku i on je<br />
tu zonu nazvao zonom ožujskih požara. Druga se zona nalazi između 52 i 55<br />
paralele, a opasnost traje od 193 dana na jugu do 163 dana na sjeveru zone<br />
i naziva se zonom travanjskih požara. Slijedeći je pojas između 55 i 59 paralele,<br />
gdje opasnost traje oko 133 dana i naziva se zonom svibanjskih požara.<br />
Četvrti je pojas između 59 paralele i polarnog kruga, pojas svibanjsko-<br />
42
Change language