Å UMARSKI LIST 5-6/1973

Schoenwald, R. H.: Djelovanje Dr.
Georg-a Escherich-a na šumsku privredu
u tropima.
Z. Kalafađžić
FORSTWISSENSCHAFTICHES
CENTRALBLATT (Forstw. Cbl.) god. 1972.
Br. 1
Rittershofer, F., Blum, W. E. i Koch,
W.: Fiziološka istraživanja izmjene plinova
na izbojcima i korijenju jele (Abies
alba) u preciznom fitotronu za praktičnu
primjenu u selekciji šumskog drveća.
Mayer, H.: Stojbinska, vegetacijska i
šumsko-uzgojna istraživanja u sastojinama
smreke i busije na području srednje
Svapske (Iller-Lech-Platte).
Opitz, F.: Zadruga šumoposjednika Stenberg
sa sjedištem u Passau.
Br. 2
Franz, F.: Modeli prognoze etata.
Kreutzer, K.: Djelovanje pomanjkanja
mangana na boju, pigmente i izmjenu plinova
iglica smreke (Picea abies Karst.).
Aufsess, H. v.: Istraživanja drva smreke
napadnutog crvenom truleži pomoću
optičkog i elektroničkog mikroskopa.
Br. 3
Köstler, J. N.: O životu Prof. Viktora
Dietrich-a.
Speer, J.: Znanstveni rad Victora Dietrich-a.
Schidt-Vogt, H.: Provenijencije smreke
u šumi Sachsenrieder Forst.
Štefančik, L.: Razlike u masi prorjede
u bukovim sastojinama u ovisnosti o visinskoj
krivulji cijele šume i pojedinih
sastojina.
Siepmann, R.: Formiranje konidija i tijek
infekcije crnog bora (Pinus nigra Arnold)
gljivom Scleroderris lagerbergii.
Br. 4/5
Pechmann, H. v.: Josef-u Nikolaus-u
K östler-u za 70. rođendan.
Plochmann, R.: Šumska politika i uzgajanje
šuma.
Kollmann, F.: Uzgajanje šuma i tehnološka
istraživanja drva.
Mayer, H.: Bit šumsko-uzgojnih radova
danas i sutra.
Rohmeder, E.: Problematika prestarjelih
stabala.
Leibundgut, H.: Struktura jedne preborne
šume iz Emmental-a.
Schmidt-Vogt, H.: Istraživanja važnosti
faktora svijetla za pomlađivanje mješovitih
šuma jele, bukve i smreke »Femelschlag-om«
u području zapadnog Hochschwarzwald-a.
Susmel, L.: O odnosu među nekim biotičkim
i abiotičkim faktorima u šumi Latemar-Forst
(Bozen).
Kreutzer, K.: O utjecaju iskorišćavanja
stelje na ishranu dušikom u sastojinama
bora (Pinus silvestris L.).
Lamprecht, H.: Neke karakteristike
strukture prirodnih tropskih šuma i njihovo
šumsko-uzgojno značenje.
Seibert, P.: Građa nekih šumskih biljnih
zajednica u Južnim Kordiljerima (Argentina).
Mlinšek, D.: Prilog otkriću Postojnske
kontrolne metode u Sloveniji.
Bibelriether, H.: Razvitak šuma u nacionalnom
parku Bayerischer Wald između
1850. i 1970. god.
Br. 6
Laatsch, W. i Grottenhaler, W.: Tipovi
dislokacije masa u Alpama i njihova klasifikacija.
Schmidt-Vogt, H.: Rast i otpornost na
snjegolom smreke raznih provenijencija
Bavarske.
Garg, R. K, Ranawat, M. P. S. i Vyas,
L. N.: Istraživanja proizvodnih odnosa u
listopadnim šumama semi-aridnog područja
Rajasthan-a (Indija).
Schnurbein, U. v.: Značenje tečenja smole
za infekciju gljivom Fomes annosus
(Fr.) Cooke kroz oštećenja na korijenju.
Z. Kalafađžić
OTT, ERNST: Erhebungen über den gegenwärtigen
Zustand des Schweizer Waldes
als Grundlage waldbaulicher Zielsetzungen.
(Istraživanja sadašnjeg stanja šuma
u Švicarskoj kao temelj šumsko-uzgojnog
planiranja). Str. 193, 81 tab., 27
graf. Izdanje: Schweizerische Anstalt für
das Forstliche Versuchwesen — Mitteilungen
Vol. 48/Sv. 1. Birmensdorf 1972.
U studiji su prikupljeni osnovni podaci
potrebni za planiranje i realizaciju
šumsko-uzgojnih radova na području cijele
Švicarske. Prikupljeni su slijedeći podaci:
struktura sastojina i učešće pojedinih
stadija razvoja i smjese, masa i prirast,
učešće površina raznih inteziteta sječe
i prorjeda, šume u konverziji, šume u
kojima se pase, obujam budućih potrebnih
pošumljavanja i broj potrebnih sadnica.
Ujedno je određena površina izoliranih
malih šuma, površinsko učešće raznih razreda
nagiba terena, te podaci o količini
i vrsti budućeg etata.
247