like u remisiji među pojedinim vrstama unutar listača i četinjača, zatim među biljkama različitih starosti iste vrste, te promjene remisije iste biljke tijekom vegetacijskog razdoblja (si. 3, 4, 5). SI. 2 — Shema djelovanja na fotosloj svijetla odbijenog sa listova. Harin (5), prema Charter-u (1959). breza // topöTa"" SI. 30 * & * I I I f \S~~Tor smreka 70- 70- 50- 10- 50- 30 i I i 10 .:\..—'-\ 500 700 900 VI VII Valna dužina mu ~v¥ X mj SI. 3 — Krivulje remisije raznih vrsta drveća. Stellingwerf (17), prema Bäckström i Welander (1953). 4 — Krivulje remisije raznih vrsta drveća tijekom vegetacijskog razdoblja Stellingwerf (17), prema Bäckström i Welander (1953). o c 154
Poznavanje svojstava remisije s pojedinih vrsta drveća i tipova vegetacije vrlo je važno za razumijevanje načina stvaranja slike na pojedinim, osobito obojenim fotoslojevima te su u tom smislu u svijetu izvršena opsežna istraživanja [(5), (10)]. U infracrvenom i zelenom nalaze se ne samo maksimumi remisije, nego i najveća diferencijacija među vrstama drveća. Zato su za interpretaciju vrsta mnogo pogodniji fotoslojevi, koji reagiraju na te vrste zračenja (infracrveni crno-bijcli i pseudo kolor filmovi). Proces refleksije svijetla sa zelenih biljaka smatra se dosta kompliciranim i još nedovoljno poznatim u svim svojim aspektima. U vidljivom dijelu spektra refleksija ovisi o klorofilu i ostalim lisnim pigmentima. Kloroplasti apsorbiraju u procesu asimilacije plavo i crveno, a odbijaju zeleno. Zato i vidimo vegetaciju zeleno. Refleksija infracrvenih zraka tumači se anatomskom i morfološkom građom asimilacionih organa te morfološkim karakteristikama krošanja i sastojina, a odbacuje se teorija tzv. »klorofil efekta«. U području spužvastog parenhima listova listača dolazi do višestrukog loma i totalne refleksije infracrvenih zraka na stijenkama stanica i u intercelularnim prostorima, što uvjetuje njihovu jaku difuznu refleksiju. Osim toga na refleksiju veliki utjecaj imaju i krošnje, kao nakupine slojeva lišća, koje djeluju na pojačavanje refleksije infracrvenih zraka, a ne utječu na remisiju vidljivog dijela spektra. Smanjenje remisije svih valnih dužina kod četinjača bilo bi uvjetovano oštrim oblikom iglica, različitom njihovom orijentacijom prema nebu, pomajkanjem izrazitog sloja spužvastog parenhima, te gustim sjenama [(6), (7), (8), (9), (10), (18)]. Zdrava šumska vegetacija preslikat će se na aerosnimak, ovisno o vrsti filma, u karakterističnoj skali sivih tonova, odnosno boja i nijansi. Razlike u načinu preslikavanja pojedinih vrsta i sastojina uvjetovane su, kako je navedeno, ne samo raznolikošću u unutarnjoj građi asimilacionih organa, nego i s razlikama u morfološkim karakteristikama lišća, krošanja i sastojina. Zato se iz remisije mjerene na pojedinim listovima ne može bez daljnjega zaključivati o remisiji sa cijelih krošanja i sastojina. Morfološke značajke (veličina i oblik asimilacionih organa, njihov prostorni smještaj, način grananja, oblik, veličina i gustoća krošnje, pridolazak ili pomanjkanje međuprostora s jakim sjenama) odredit će, također, i karakterističan oblik i teksturu pojedinih stabala i sastojina na snimku. Morfološkim razlikama može se tumačiti i izrazito različita remisija i preslikavanje mladih i starih sastojina četinjača, iako u anatomskoj i kemijskoj građi iglica nema signifikantnih razlika [(7), (10)]. 4. KARAKTERISTIKE I SNIMANJE OŠTEĆENIH SASTOJINA Izvježbani fotointerpretatori mogu na temelju poznatih karakteristika određenih objekata, u procesu koji uključuje promatranje aerosnimaka, uočavanje razlika, uzajamno ovisno prepoznavanje i tumačenje pojava, stvarati zaključke o vrsti i prirodi preslikanih objekata. Promjene svojstvenih slikovnih karakteristika određenih objekata upozoravaju na promijenjeno stanje tih objekata. Na temelju izmijenjene karakteristične slike šumskog drveća i sastojina može se zaključiti o eventualnoj promjeni njihovog zdravstvenog stanja. Zadaća fotointerpretatora je da promijenjene slikovne karakteristike 155
- Page 1 and 2: Poštarina plaćena u gotovom •Hr
- Page 3 and 4: ŠUMARSKI LIST SAVEZ IN2ENJERA I TE
- Page 5 and 6: kolor. Kvaliteta aerofilmova, a oso
- Page 7: Iz filmova za otkrivanje kamuflaža
- Page 11 and 12: Ograničenje uništenih sastojina u
- Page 13 and 14: itno mogućnost jačeg splašnjavan
- Page 15 and 16: truleži korijenja uslijed Fames an
- Page 17 and 18: interpretaciju, pa makar i uz dobiv
- Page 19 and 20: 17. Stelling werf D. A. (1966.)'- P
- Page 21 and 22: fizičar, M. Laue, objasnio valnu p
- Page 23 and 24: Katoda 1 Anoda SI. 2. Shematski pri
- Page 25 and 26: SI. 5. Raspodjela intenziteta zrač
- Page 27 and 28: p SI. 7. Promjena veličine projekc
- Page 29 and 30: Osnovna razlika među filmovima jed
- Page 31 and 32: Emulzija kod industrijskih rendgen
- Page 33 and 34: SI. 10. Povećana fotografija sjeme
- Page 35 and 36: VRSTA ENDOSPERM KLASA E M B R I O 0
- Page 37 and 38: javosti za uzorak sjemena običnog
- Page 39 and 40: Rendgenografijom se na sjemenu lako
- Page 41 and 42: U Švicarskoj se rendgenografsko sn
- Page 43 and 44: 28. S i m a k, M. and G u s t a f s
- Page 45 and 46: Godine 1939. ponovno je pokrenuto p
- Page 47 and 48: A. LUBARDENIK Povijesne, geomorfolo
- Page 49 and 50: JO CS 73 -H O T-H -^ IH 00 Ü OS k
- Page 51 and 52: stavljale su pojedine manje predjel
- Page 53 and 54: ISTRAŽENE I KARTIRANE ŠUMSKE ZAJE
- Page 55 and 56: Opisana šuma na području Lubarden
- Page 57 and 58: U sloju grmlja javljaju se: lijeska
- Page 59 and 60:
Prva uređivanja provedena su još
- Page 61 and 62:
ekcije te je i u sušnim godinama g
- Page 63 and 64:
ISTRAŽENE I KARTIRANE ŠUMSKE ZAJE
- Page 65 and 66:
s povećanjem stupnja vlažnosti te
- Page 67 and 68:
živanog područja, tj. u nizama i
- Page 69 and 70:
c) šuma poljskog jasena s kasnim d
- Page 71 and 72:
37. " H o r v a t, I.: Potreba i zn
- Page 73 and 74:
87. P r p i ć, B.: Ispitivanje sra
- Page 75 and 76:
6. The vegetation map 1:5000 makes
- Page 77 and 78:
se radi i piše o međusobnoj zavis
- Page 79 and 80:
nas Zakonom zabranjeno, onda neki z
- Page 81 and 82:
ZNANSTVENI SKUPOVI MEĐUKATEDARSKI
- Page 83 and 84:
STRUČNI SKUPOVI MEHANIZACIJA I RAC
- Page 85 and 86:
treba biti i granica u forsiranju r
- Page 87 and 88:
S obzirom na nagnutost terena koji
- Page 89 and 90:
preskok (razmak brazda 2 m) daje na
- Page 91 and 92:
ZAKONI ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU
- Page 93 and 94:
Član 59. Osobito vrijednim vodama
- Page 95 and 96:
strojenja, ključnih objekata vodoo
- Page 97 and 98:
Štajđuhar, F.: Važnije egzote u
- Page 99 and 100:
Dimpflmeier, R.: Agrikol drži sadn
- Page 101 and 102:
Schoenwald, R. H.: Djelovanje Dr. G
- Page 103 and 104:
filmova, te za izbor odgovarajuće
- Page 105 and 106:
osiguranja od požara, odgovornosti
- Page 107 and 108:
— Savezu IT-Hrvatske dostavljen j
- Page 109 and 110:
Sa Slovenskom akademijom znanosti i
- Page 111 and 112:
50. Gozdna vegetacija jerinskih tal
- Page 113 and 114:
Od završene specijalizacije kod J.
- Page 115 and 116:
UREDNIŠTVO ŠUMARSKOG LISTA POZIVA