You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Katoda 1 Anoda<br />
SI. 2. Shematski prikaz rendgenske cijevi: 1. žarna nit, 2. struja elektrona, 3. meta<br />
antikatode ili termički fokus, 4. snop rendgenskih zraka, 5. pločica od berilija.<br />
Valna dužina proizvedenih rendgenskih zraka ovisna je o naponu cijevi.<br />
Povećanjem napona, ubrzavaju se elektroni koji udaraju u antikatodu, a nastale<br />
rendgenske zrake su kraćih valnih dužina. Pri tom treba imati u vidu<br />
da se snop zraka sastoji od dijela spektra različitih valnih dužina. Taj je<br />
spektar kontinuiran za niže napone cijevi i naziva se kontinuirano ili bijelo<br />
zračenje (si. 3 a), a kod određene više vrijednosti napona prelazi u diskontinuirano<br />
ili karakteristično zračenje. Ovo potonje, sadrži valne dužine ovisne<br />
o rednom broju atoma koji ih emitira, tj. o elementu od kojeg je antikatoda<br />
napravljena (si. 3 b).<br />
(U)<br />
Valna duljina<br />
Valna duljina<br />
SI. 3. Krivulje intenziteta kontinuiranog (a) i karakterističnog spektra (b) rendgenskih<br />
zraka.<br />
Rendgenske zrake kraćih valnih dužina općenito su prodornije pri prolasku<br />
kroz razne tvari i često se nazivaju »tvrdo« zračenje. Analogno tome,<br />
»meko« zračenje je naziv za rendgenske zrake većih valnih dužina, dakle manje<br />
prodornosti. Potonje se i koriste u rendgenografiji sjemena, jer su ipak<br />
dovoljno prodorne za dobivanje uspjelog snimka sjemena, a da primljena<br />
doza ne naškodi sjemenu.<br />
169