Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Poznavanje svojstava remisije s pojedinih vrsta drveća i tipova vegetacije<br />
vrlo je važno za razumijevanje načina stvaranja slike na pojedinim,<br />
osobito obojenim fotoslojevima te su u tom smislu u svijetu izvršena opsežna<br />
istraživanja [(5), (10)]. U infracrvenom i zelenom nalaze se ne samo maksimumi<br />
remisije, nego i najveća diferencijacija među vrstama drveća. Zato<br />
su za interpretaciju vrsta mnogo pogodniji fotoslojevi, koji reagiraju na te<br />
vrste zračenja (infracrveni crno-bijcli i pseudo kolor filmovi).<br />
Proces refleksije svijetla sa zelenih biljaka smatra se dosta kompliciranim<br />
i još nedovoljno poznatim u svim svojim aspektima. U vidljivom dijelu<br />
spektra refleksija ovisi o klorofilu i ostalim lisnim pigmentima. Kloroplasti<br />
apsorbiraju u procesu asimilacije plavo i crveno, a odbijaju zeleno. Zato<br />
i vidimo vegetaciju zeleno. Refleksija infracrvenih zraka tumači se anatomskom<br />
i morfološkom građom asimilacionih organa te morfološkim karakteristikama<br />
krošanja i sastojina, a odbacuje se teorija tzv. »klorofil efekta«. U<br />
području spužvastog parenhima listova listača dolazi do višestrukog loma<br />
i totalne refleksije infracrvenih zraka na stijenkama stanica i u intercelularnim<br />
prostorima, što uvjetuje njihovu jaku difuznu refleksiju. Osim toga<br />
na refleksiju veliki utjecaj imaju i krošnje, kao nakupine slojeva lišća, koje<br />
djeluju na pojačavanje refleksije infracrvenih zraka, a ne utječu na remisiju<br />
vidljivog dijela spektra. Smanjenje remisije svih valnih dužina kod četinjača<br />
bilo bi uvjetovano oštrim oblikom iglica, različitom njihovom orijentacijom<br />
prema nebu, pomajkanjem izrazitog sloja spužvastog parenhima, te gustim<br />
sjenama [(6), (7), (8), (9), (10), (18)].<br />
Zdrava šumska vegetacija preslikat će se na aerosnimak, ovisno o vrsti<br />
filma, u karakterističnoj skali sivih tonova, odnosno boja i nijansi. Razlike<br />
u načinu preslikavanja pojedinih vrsta i sastojina uvjetovane su, kako je navedeno,<br />
ne samo raznolikošću u unutarnjoj građi asimilacionih organa, nego<br />
i s razlikama u morfološkim karakteristikama lišća, krošanja i sastojina.<br />
Zato se iz remisije mjerene na pojedinim listovima ne može bez daljnjega<br />
zaključivati o remisiji sa cijelih krošanja i sastojina. Morfološke značajke<br />
(veličina i oblik asimilacionih organa, njihov prostorni smještaj, način grananja,<br />
oblik, veličina i gustoća krošnje, pridolazak ili pomanjkanje međuprostora<br />
s jakim sjenama) odredit će, također, i karakterističan oblik i teksturu<br />
pojedinih stabala i sastojina na snimku. Morfološkim razlikama može<br />
se tumačiti i izrazito različita remisija i preslikavanje mladih i starih sastojina<br />
četinjača, iako u anatomskoj i kemijskoj građi iglica nema signifikantnih<br />
razlika [(7), (10)].<br />
4. KARAKTERISTIKE I SNIMANJE OŠTEĆENIH SASTOJINA<br />
Izvježbani fotointerpretatori mogu na temelju poznatih karakteristika<br />
određenih objekata, u procesu koji uključuje promatranje aerosnimaka, uočavanje<br />
razlika, uzajamno ovisno prepoznavanje i tumačenje pojava, stvarati<br />
zaključke o vrsti i prirodi preslikanih objekata. Promjene svojstvenih slikovnih<br />
karakteristika određenih objekata upozoravaju na promijenjeno stanje tih<br />
objekata. Na temelju izmijenjene karakteristične slike šumskog drveća i sastojina<br />
može se zaključiti o eventualnoj promjeni njihovog zdravstvenog<br />
stanja. Zadaća fotointerpretatora je da promijenjene slikovne karakteristike<br />
155
Change language