Å UMARSKI LIST 5-6/1973

c) šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem
(Leucoio-Fraxiiietum angustifoliae alnelosum Glav. 59),
d) šuma crne johe sa trušljikom
(Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71)
Navedene šumske zajednice vrlo su jasno izdiferencirane te mogu
poslužiti kao školski primjer obrazovanja fitocenoze u prirodi.
.5 Glavne vrste su hrast lužnjak i poljski jasen, a primješane su obični
grab, crna joha i nizinski brijest. Hrast lužnjak treba uvijek podržavati
u mješovitim sastojinama.
6. Vegetacijska karta 1:5000 omogućuje još intenzivnije izlučivanje sastojina
(odsjeka) te potpuni prijelaz na stvarno sastojinsko gospodarenje
u spomenutoj šumi.
7. Regulacija potoka Crnava i kopanje novih jaraka imalo je svoj odraz
na sastojinama Opeke. Jasen se počeo sušiti, brijest se već osušio,
crna joha nadire na njihova mjesta, a zbog pravilnog omjera
smjese mora se u budućnosti pomagati hrast lužnjak i umjetno ga
unositi na nastale plješine i progale, jer je proces prirodne izmjene
vrsta provođenjem melioracijskih radova naglo poremećen.
8. Radu je priložen bibliografski pregled znanstveno-istraživačkih radova
obavljenih na spomenutim objektima zaključno do 1971. godine.
LITERATURA
1. * A n i ć, M.: Osnivanje šumskog gospodarstva, Poljoprivredno-šumarskog fakulteta
sveučilišta u Zagrebu (Rukopis), Zagreb, 1951.
2. * A n i ć, M.: Šumarska fitocenologija — II dio (skripta), Zagreb, 1959.
3. B a đ u n, S.: Fizička i mehanička svojstva hrastovine iz šumskog predjela
»Lubardenik« Lipovljani. Drvna ind., 1/2, 1965, str. 2—8.
4. * B e n i ć, R.: Šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sveučilišta
u Zagrebu — Prikaz osnivanja i prve godine rada. Glasnik za Šumske
pokuse br. 11, str. 357—400, Zagreb, 1953.
5. B e n i ć, R.: Istraživanja i odnosi između širine goda i zone kasnog drveta
kod poljskog i običnog jasena. Glasnik za šumske pokuse, knjiga 11, Zagreb,
1953, str. 53—72.
6. B e n i ć, R.: Procjena učešća obojene srži u dubećem deblu poljskog jasena
(Fr. angustifolia Vani) Šumarski list, 78: 365, 1954., Zagreb.
7. Benić, R.: Ekonomična veličina odjela u nizinskim šumama, promatrana
s gledišta eksploatacije šume. Šum. List, 78: 174, 1954, Zagreb.
8. Benić, R.: Širina goda kao činilac kakvoće poljske jasenovine. Šumarstvo,
Beograd 1955, str. 534—545.
9. Benić, R.: Istraživanje o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži
poljskog jasena. Glasnik za šumske pokuse br. 12, Zagreb 1956, str. 13—104.
10. Benić, R.: Istraživanja o rasporedu nekih fizičkih svojstava u deblu poljskog
i običnog jasena. Glasnik za šumske pokuse br. 13, Zagreb 1957, str.
509—536.
11. Benić, R.: Sadržaj i raspored vlage u deblu poljskog jasena. Anali za eksperim.
šumarstvo J.A.Z.U. br. 2, Zagreb, 1957, str. 5—22.
12. Benić, R.: Raspored fizičkih svojstava drveta u deblu bijele topole (P. alba)
i bijele vrbe (S. alba). Radovi na istr. topola, vol. 2, 1960, str. 83—123.
13. Benić, R.: Učešće i raspored srži u deblu crne johe (Alnus glutinosa Gaertn)
Šumarski list, 85: 18—35, 1961, Zagreb.
215