machia nummularia, Lysimachia vulgaris, Stachys palustris, Succisa pratensis, Euphorbia palustris, Iris pseudacorus, Rubus caesius, Circaea lutetiana, Peucedanutn patustre, Hypericum acutum, Stenactis annua, Eupatorium cannabinum. Trifolium repens, Scrophularia nodosa, Bidens tripartitus, Leucoiutn aestivum, Angelica silvestris i dr. (Tab. 2, si. 11). Suma poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae alnetosum Glav. 59) Šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem razvija se na mineralno- -organogenom močvarnom tlu džombastog izgleda najnižih dijelova istra- 1 "** SI. 11.: Suma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto alatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 38) u 120. odjelu šume Opeka-Lipovljani Snimio: Đ. Rauš 212
živanog područja, tj. u nizama i barama, koji su ekstremno izvrgnuti utjecaju poplavnih i podzemnih voda. Tlo je slabije ili jače kiselo, a može biti i bazično, već prema matičnom supstratu. Poplavne vode dosižu visinu i preko 2 m, a površinska i podzemna voda dugo stagniraju na površini. Poljski jasen tvori čiste sastojine, jer je konkurentna sposobnost ostalih vrsta drveća slaba. Debla su malodrvna, kriva i često savinuta od težine leda. Sloj drveća pokriva prosječno 60—80"/o površine, a tvori ga u dominantnoj etaži poljski jasen s rijetkom primjesom crne johe, nizinskog brijesta i ponekad lužnjaka. Sloj grmlja je vrlo slabo razvijen te pokriva prosječno 0—5°/o površine, a čine ga: osim vrsta drveća u obliku grma još i Genista elata, Frangula ulnus, Salix cinerea i dr. Sloj prizemnog rašća pokriva 80—100'Vo površine, a tvori ga vrlo veliki broj vrsta, od kojih su najvažnije: Carex vesicaria, Carex elata, Galium palustre, Leucoium aestivum, Teucrium scordium, Solanum dulcamara, Lycopus europaeus, Rumex sanguineus, Stachys palustris, Urtica radicans, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Poa trivialis, Juncus effusus, Polygonum hydropiper, Valeriana dioica, Roripa amphybia, Senecio aquatica, Mentha aquatica, Alisma plantago-aquaiica, Succisa pratensis, Ranunculus repens, Glyceria fluitans, Oenanthe fistulosa, Nephrodium spinulosum, Iris pseudocorus i dr. (Tab. 3). Šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 1971) Biljna zajednica crne johe je fragmentarno razvijena na posebnim staništima istraživanog područja. U postojećem biotopu ona obavlja važnu u- logu zarašćivanja vegetacije te na taj način stvara tlo i priprema uvjete za razvitak šume lužnjaka. Razvija se na mineralno-organogenim močvarnim tlima i ritskim crnicama nizina i bara (nekada protočna korita). Crna joha na takvim staništima stvara čunjeve. Oko korijenskog sistema vezuje čestice mulja i tla te se na taj način izdiže iznad razine stagnirajuće vode. Zbog tako specifičnih ekoloških uvjeta crna joha raste grupimično na tim čunjevima i dosta se često razvija iz panja. Debla crne johe su malodrvna i relativno niska. Već prema tome o kojoj subasocijaciji se radi, sloj drveća pokriva 40—80"/o površine, a čine ga: Alnus glutinosa, Fraxinus angustifolia, Ulmus effusa i vrlo rijetko Salix alba i Populas alba. Sloj grmlja pokriva 20—40%i površinu. U njemu sudjeluju osim vrsta drveća još: Salix cinerea, Frangula alnus, Viburnum opulus, Rosa spp. i dr. U sloju prizemnog rašća razlikujemo etaže (sinuzije): jedna (mezofitska) se razvija na čunjastim pridancima stabala crne johe, tj. na tlu koje je vezano za korijenski sistem johe. Ti čunjevi ponekad pri tlu zauzimaju promjer i do 2 m, a visine od 50—120 cm u razini iznad stagnantne vode. Na tim čunjevima rastu: Nephrodium spinolosum, Symphytum tuberosum, Gleehoma hederacea, Rubus caesius, Solanum dulcamara i dr. te poneki mahovi. Druga (higrofitska) etaža (sinuzija) prizemnog rašća nalazi se na samom tlu, 213
- Page 1 and 2:
Poštarina plaćena u gotovom •Hr
- Page 3 and 4:
ŠUMARSKI LIST SAVEZ IN2ENJERA I TE
- Page 5 and 6:
kolor. Kvaliteta aerofilmova, a oso
- Page 7 and 8:
Iz filmova za otkrivanje kamuflaža
- Page 9 and 10:
Poznavanje svojstava remisije s poj
- Page 11 and 12:
Ograničenje uništenih sastojina u
- Page 13 and 14:
itno mogućnost jačeg splašnjavan
- Page 15 and 16: truleži korijenja uslijed Fames an
- Page 17 and 18: interpretaciju, pa makar i uz dobiv
- Page 19 and 20: 17. Stelling werf D. A. (1966.)'- P
- Page 21 and 22: fizičar, M. Laue, objasnio valnu p
- Page 23 and 24: Katoda 1 Anoda SI. 2. Shematski pri
- Page 25 and 26: SI. 5. Raspodjela intenziteta zrač
- Page 27 and 28: p SI. 7. Promjena veličine projekc
- Page 29 and 30: Osnovna razlika među filmovima jed
- Page 31 and 32: Emulzija kod industrijskih rendgen
- Page 33 and 34: SI. 10. Povećana fotografija sjeme
- Page 35 and 36: VRSTA ENDOSPERM KLASA E M B R I O 0
- Page 37 and 38: javosti za uzorak sjemena običnog
- Page 39 and 40: Rendgenografijom se na sjemenu lako
- Page 41 and 42: U Švicarskoj se rendgenografsko sn
- Page 43 and 44: 28. S i m a k, M. and G u s t a f s
- Page 45 and 46: Godine 1939. ponovno je pokrenuto p
- Page 47 and 48: A. LUBARDENIK Povijesne, geomorfolo
- Page 49 and 50: JO CS 73 -H O T-H -^ IH 00 Ü OS k
- Page 51 and 52: stavljale su pojedine manje predjel
- Page 53 and 54: ISTRAŽENE I KARTIRANE ŠUMSKE ZAJE
- Page 55 and 56: Opisana šuma na području Lubarden
- Page 57 and 58: U sloju grmlja javljaju se: lijeska
- Page 59 and 60: Prva uređivanja provedena su još
- Page 61 and 62: ekcije te je i u sušnim godinama g
- Page 63 and 64: ISTRAŽENE I KARTIRANE ŠUMSKE ZAJE
- Page 65: s povećanjem stupnja vlažnosti te
- Page 69 and 70: c) šuma poljskog jasena s kasnim d
- Page 71 and 72: 37. " H o r v a t, I.: Potreba i zn
- Page 73 and 74: 87. P r p i ć, B.: Ispitivanje sra
- Page 75 and 76: 6. The vegetation map 1:5000 makes
- Page 77 and 78: se radi i piše o međusobnoj zavis
- Page 79 and 80: nas Zakonom zabranjeno, onda neki z
- Page 81 and 82: ZNANSTVENI SKUPOVI MEĐUKATEDARSKI
- Page 83 and 84: STRUČNI SKUPOVI MEHANIZACIJA I RAC
- Page 85 and 86: treba biti i granica u forsiranju r
- Page 87 and 88: S obzirom na nagnutost terena koji
- Page 89 and 90: preskok (razmak brazda 2 m) daje na
- Page 91 and 92: ZAKONI ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU
- Page 93 and 94: Član 59. Osobito vrijednim vodama
- Page 95 and 96: strojenja, ključnih objekata vodoo
- Page 97 and 98: Štajđuhar, F.: Važnije egzote u
- Page 99 and 100: Dimpflmeier, R.: Agrikol drži sadn
- Page 101 and 102: Schoenwald, R. H.: Djelovanje Dr. G
- Page 103 and 104: filmova, te za izbor odgovarajuće
- Page 105 and 106: osiguranja od požara, odgovornosti
- Page 107 and 108: — Savezu IT-Hrvatske dostavljen j
- Page 109 and 110: Sa Slovenskom akademijom znanosti i
- Page 111 and 112: 50. Gozdna vegetacija jerinskih tal
- Page 113 and 114: Od završene specijalizacije kod J.
- Page 115 and 116: UREDNIŠTVO ŠUMARSKOG LISTA POZIVA