Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
RENDGENOGRAFIJA ODLEŽALOG I STAROG SJEMENA<br />
Dugotrajnim čuvanjem, starenjem, naročito ako su uvjeti uskladištenja<br />
bili nepovoljni, sjeme gubi na svojoj kvaliteti i klijavosti. Određivanje sposobnosti<br />
sjemena da proklije, tj. njegove vitalnosti, ako postoji sumnja da<br />
sjeme nije svježe, razlikuje se od do sada opisanog načina ispitivanja njegove<br />
kvalitete. Ako bismo vršili testiranje nekog uzorka starog sjemena na<br />
način kako se to čini sa uzorkom svježeg sjemena (frekvencije pojedinih<br />
klasa dobivene na osnovu rendgenskog snimka množili sa odgovarajućim<br />
konverzionim faktorima), redovito bismo dobili previsoko izraženu klijavost.<br />
Npr. staro sjeme običnog bora, koje na rendgenskom snimku pokazuje da<br />
su sve sjemenke iz klase IV A, te da prema tabeli 3 ima teoretsku klijavost<br />
od 99 u /u, stvarno može biti neklijavo. To iz razloga jer je npr. sjeme<br />
godinama bilo čuvano na neprikladan način i tako izgubilo klijavost, ali<br />
su njegove nutarnje morfološke karakteristike ostale neizmjenjene. Drugim<br />
riječima, to znači da se na rendgenskom snimku teško ili gotovo ne uočavaju<br />
fiziološke promjene embrija i endosperma.<br />
Da bi izbjegao pogreške ove vrste, u kalkulaciji klijavosti starog sjemena<br />
rendgenografskom metodom, Si mak (1957) je razradio metodu za sjeme<br />
običnog bora, a Kamra (1971) za sjeme obične smreke. Metoda omogućuje<br />
da se na rendgenskom snimku uoči i fiziološko stanje sjemenke i,<br />
što metodi daje posebnu vrijednost, da sjeme koje je klijavo zadrži svoju<br />
klijavost i nakon provedenog postupka po ovoj metodi.<br />
Metoda bazira na činjenici da membrane stanica živog tkiva u sjemenu<br />
ne propuštaju otopine nekih soli, dok neklijavo sjeme ili sjeme smanjene<br />
vitalnosti nema te sposobnosti i otopine tih soli lako penetriraju kroz lupinu<br />
u unutrašnjost mrtve sjemenke ili prožimaju nekrotične dijelove tkiva sjemena.<br />
Ovako impregnirane mrtve stanice sjemenke jače apsorbiraju rendgensko<br />
zračenje. Stoga se na snimku jasno razlikuju impregnirane — mrtve<br />
sjemenke od neimpregniranih — klijavih ili pojedini impregnirani (nekrotični)<br />
dijelovi sjemenke od okolnih neimpregniranih (živih) dijelova sjemenke.<br />
Razlika se očituje u jačini kontrasta između impregniranog i neimpregniranog<br />
tkiva, pa je i metoda dobila naziv kontrastna rendgenografija.<br />
Simak (1957) i Kamra (1963 a, 1963 b i 1971) su iskušali razna kontrasna<br />
sredstva za impregnaciju. Za sjeme običnog bora Simak smatra da<br />
je najpogodniji barijev klorid, te da u koncentraciji od 10°/o i vremenu tretiranja<br />
od 1 sat nije toksičan za sjeme, a da se na snimku najbolje odražava<br />
razlika u kontrastu između živog i mrtvog tkiva. Istraživanja su ga navela<br />
da zaključi, kako se klijavim može smatrati neimpregnirano sjeme i<br />
sjeme kojem je impregnirano samo 25 ;l / projicirane površine endosperma<br />
na film. Sjeme sa potpuno ili djelomično impregniranim embrijem,<br />
kao i sjeme sa neimpregniranim embrijem, ali endospermom impregniranim<br />
više od 25°/o svoje projicirane površine na film, ne može se smatrati<br />
klijavim. Stupanj klijavosti neimpregniranog sjemena korespondira se njegovim<br />
anatomskim potencijalom, odnosno vrijednostima odgovarajućih redukcionih<br />
faktora u tabeli 3. Simak (1957) donosi relaciju na osnovi koje<br />
se, nakon analize rendgenskog snimka, jednostavno dolazi do procjene kli-<br />
182
Change language