te ustanoviti njihovo rasprostiranje, ali da se uzroci tih oštećenja, u velikoj većini, ne mogu ustanoviti samo pomoću snimaka, nego su potrebne i neke dodatne informacije. Kada odlučujemo da li u proučavanju oštećenja na šumama primijeniti metode fotointerpretacije ili ne, prvo moramo ustanoviti da li su ta oštećenja takva da se mogu konstatirati na aerosnimcima. Ako, poznavajući tehnologiju snimanja ili pokusom, dođemo do pozitivnog odgovora, tada o ekonomskim analizama i ostalim prilikama u šumskom gospodarstvu ovisi da li ćemo te metode i primijeniti. Kod klasičnog aerosnimanja zrake svijetla odbijene od površinne objekata djeluju preko objektiva kamere na film, na kojem stvore latentnu sliku, koja se razvijanjem i fiksiranjem, a većinom i kopiranjem, tako preparira, da može služiti za interpretaciju i mjerenje. Postoje nastojanja da se interpretacija povjeri i automatima. U novije vrijeme razvili su se fizikalni sustavi", koji omogućuju primanje podataka o odbijenom svijetlu bez fotokamere te njegovo registriranje i na drugim medijima, npr. na magnetičkim vrpcama, a ne bezuvjetno izravno na filmu. Automatizacija interpretacije tako registriranih podataka mnogo je olakšana. Dobivanje informacije o dalekim objektima nastoji se ostvariti korišćenjem ne samo vidljivog dijela spektra elektromagnetskih valova, nego i pomoću ostalih valnih dužina, kao što su ultraljubičaste, bliže infracrvene (700—900 mu.), dalje infracrvene (toplinske) zrake i mikrovalovi (radar). Za korišćenje tih valova postoje već i tehnološka rješenja te znanstvena i praktična primjena. Primanje informacija pomoću valova različitih područja elektromagnetičkog spektra, sa objekata bilo koje vrste, često i na vrlo velike udaljenosti, označava se u novijoj literaturi terminom »remote sensing« (engl.), »Fernerkundung« (njem.), što bi se na hrvatski moglo prevesti sa »daljinsko istraživanje«. Razvoj na tom području ide brzim korakom naprijed, naročito radi vojnih te svemirskih istraživanja, no još će za duže vrijeme u praksi biti najvažnije korišćenje aerosnimaka nastalih direktnom primjenom klasičnog sustava aerofotokamera — film. Ovdje ću se ograničiti na primjenu tih snimaka u zaštiti šuma. Za uspjeh fotointerpretacije presudan je ispravan izbor uvjeta snimanja. Promjenljive elemente kod snimanja (vrsta objektiva aerofotokamere, mjerilo snimanja, filtar, film, format snimka, vrijeme snimanja) nastojimo tako kombinirati i prilagoditi objektu snimanja, da bi se one njegove značajke koje nas najviše zanimaju što bolje preslikale na snimak. Uzajamne odnose između karakteristika objekta, stvorene slike i uvjeta snimanja prikazuje slika 1. Način preslikavanja određenih objekata na određeni film ovisan je među inim i o spektrofotometrijskim karakteristikama svijetla odbijenog s njihove površine. Zato će detaljnije biti obrađeni građa i svojstva, osobito novih vrsta, aerofilmova te karakteristike svijetla reflektiranog sa zdravog i oštećenog šumskog drveća i sastojina. 2. AEROFILMOVI ZA POTREBE FOTOINTERPRETACIJE Danas nam za snimanja iz zraka stoje na raspolaganju četiri vrste fotoslojeva: crno-bijeli pankromatski i infracrveni te obojeni normalni i pseudo 150
kolor. Kvaliteta aerofilmova, a osobito filmova u boji, se je u zadnjem desetljeću naročito poboljšala. Cijena kolor snimaka se je u odnosu na crno-bijele znatno snizila, što je uvjetovalo da se ti filmovi sve češće primjenjuju, osobito za snimanja u interpretacijske svrhe, gdje nova dimenzija boja ima naročitu važnost. Uj /SNA 0 EKTIVA Qc -5 ?C QQ >N O o 1ŽAJ NIMKU d^ o*=c 0.$
- Page 1 and 2: Poštarina plaćena u gotovom •Hr
- Page 3: ŠUMARSKI LIST SAVEZ IN2ENJERA I TE
- Page 7 and 8: Iz filmova za otkrivanje kamuflaža
- Page 9 and 10: Poznavanje svojstava remisije s poj
- Page 11 and 12: Ograničenje uništenih sastojina u
- Page 13 and 14: itno mogućnost jačeg splašnjavan
- Page 15 and 16: truleži korijenja uslijed Fames an
- Page 17 and 18: interpretaciju, pa makar i uz dobiv
- Page 19 and 20: 17. Stelling werf D. A. (1966.)'- P
- Page 21 and 22: fizičar, M. Laue, objasnio valnu p
- Page 23 and 24: Katoda 1 Anoda SI. 2. Shematski pri
- Page 25 and 26: SI. 5. Raspodjela intenziteta zrač
- Page 27 and 28: p SI. 7. Promjena veličine projekc
- Page 29 and 30: Osnovna razlika među filmovima jed
- Page 31 and 32: Emulzija kod industrijskih rendgen
- Page 33 and 34: SI. 10. Povećana fotografija sjeme
- Page 35 and 36: VRSTA ENDOSPERM KLASA E M B R I O 0
- Page 37 and 38: javosti za uzorak sjemena običnog
- Page 39 and 40: Rendgenografijom se na sjemenu lako
- Page 41 and 42: U Švicarskoj se rendgenografsko sn
- Page 43 and 44: 28. S i m a k, M. and G u s t a f s
- Page 45 and 46: Godine 1939. ponovno je pokrenuto p
- Page 47 and 48: A. LUBARDENIK Povijesne, geomorfolo
- Page 49 and 50: JO CS 73 -H O T-H -^ IH 00 Ü OS k
- Page 51 and 52: stavljale su pojedine manje predjel
- Page 53 and 54: ISTRAŽENE I KARTIRANE ŠUMSKE ZAJE
- Page 55 and 56:
Opisana šuma na području Lubarden
- Page 57 and 58:
U sloju grmlja javljaju se: lijeska
- Page 59 and 60:
Prva uređivanja provedena su još
- Page 61 and 62:
ekcije te je i u sušnim godinama g
- Page 63 and 64:
ISTRAŽENE I KARTIRANE ŠUMSKE ZAJE
- Page 65 and 66:
s povećanjem stupnja vlažnosti te
- Page 67 and 68:
živanog područja, tj. u nizama i
- Page 69 and 70:
c) šuma poljskog jasena s kasnim d
- Page 71 and 72:
37. " H o r v a t, I.: Potreba i zn
- Page 73 and 74:
87. P r p i ć, B.: Ispitivanje sra
- Page 75 and 76:
6. The vegetation map 1:5000 makes
- Page 77 and 78:
se radi i piše o međusobnoj zavis
- Page 79 and 80:
nas Zakonom zabranjeno, onda neki z
- Page 81 and 82:
ZNANSTVENI SKUPOVI MEĐUKATEDARSKI
- Page 83 and 84:
STRUČNI SKUPOVI MEHANIZACIJA I RAC
- Page 85 and 86:
treba biti i granica u forsiranju r
- Page 87 and 88:
S obzirom na nagnutost terena koji
- Page 89 and 90:
preskok (razmak brazda 2 m) daje na
- Page 91 and 92:
ZAKONI ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU
- Page 93 and 94:
Član 59. Osobito vrijednim vodama
- Page 95 and 96:
strojenja, ključnih objekata vodoo
- Page 97 and 98:
Štajđuhar, F.: Važnije egzote u
- Page 99 and 100:
Dimpflmeier, R.: Agrikol drži sadn
- Page 101 and 102:
Schoenwald, R. H.: Djelovanje Dr. G
- Page 103 and 104:
filmova, te za izbor odgovarajuće
- Page 105 and 106:
osiguranja od požara, odgovornosti
- Page 107 and 108:
— Savezu IT-Hrvatske dostavljen j
- Page 109 and 110:
Sa Slovenskom akademijom znanosti i
- Page 111 and 112:
50. Gozdna vegetacija jerinskih tal
- Page 113 and 114:
Od završene specijalizacije kod J.
- Page 115 and 116:
UREDNIŠTVO ŠUMARSKOG LISTA POZIVA
Change language