KONSTRUKCIJA BRODA

Slika 57. Konstruktivni elementi poprečne čvrstoće broda
(Izvor: Det Norske Veritas: Strength Analysis of Hull Structures,HØvik, Norway, 2004.)
Najveće opterećenje potiče kod tlaka vode na dno broda, pa zbog toga i rebrenice koje
učvršćuju oplatu dna imaju najjači presjek. Gore opisana konstrukcija građena je po tzv.
poprečnom sustavu. Danas je kod većih brodova uobičajeni uzdužni sistem gradnje. Taj se
sustav prvo počeo koristiti kod gradnje tankera,slika 58., prema [1].
Opterećenje palube, bokova i dna broda preuzimaju uzdužnjaci. Oni se podupiru
teškim okvirima na razmacima od 1,8 do 3,6 [m]. Prednost tog sustava je znatno kruća
konstrukcija protiv izvijanja. Osim toga, kako se uzdužnjaci izvode kontinuirano na prolazu
kroz poprečne pregrade, oni sudjeluju i u uzdužnoj čvrstoći broda, pa se potrebna čvrstoća
može postići lakšom konstrukcijom. Kod brodova za generalni teret teški bočni nosači
smanjuju raspoloživi prostor za krcanje tereta. Zbog toga se kod njih primjenjuju kombinirani
ii mješoviti sistemi gradnje. Paluba i dno broda, gdje su i naprezanja od uzdužne čvrstoće
najveća, građeni su po uzdužnom sistemu, a bokovi broda po poprečnom. Kod poprečnog
sustava gradnje, sponje se podupiru uporama. Da se smanji broj potrebnih upora, koje
zakrčuju skladišta, na najmanju moguću mjeru, postavljaju se ispod sponja podveze, koje
prenašaju opterećenje sponja na široko razmaknute upore.
79