You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Časopis <strong>Roma</strong> u Republici Hrvatskoj • <strong><strong>Roma</strong>no</strong> Lil<br />
R mano čaćipe<br />
Broji / Broj 34 Berš / Godina XVI. Zagreb AVGUSTO / KOLOVOZ 2009.<br />
´<br />
Snimio: Mišo Lišanin
UMJESTO UVODNIKA<br />
Romi najviše diskriminirani<br />
u Europskoj uniji<br />
Uznemiravanje i rasno motivirano nasilje je mnogo raširenije<br />
nego što pokazuje službena evidencija<br />
Svaki drugi Rom barem je jednom<br />
doživio diskriminaciju u protekloj<br />
godini, navedeno je u rezultatima<br />
istraživanja Agencije Europske unije<br />
za osnovna ljudska prava, koje je<br />
obuhvatilo emigrante i pripadnike<br />
manjina širom EU. Više od 55 posto<br />
ispitanih u najopširnijem istraživanju<br />
u EU dosad odgovorilo je da je<br />
diskriminacija na osnovu nacionalne<br />
pripadnosti široko rasprostranjena u<br />
zemlji u kojoj žive, dok je 37 posto<br />
ispitanih potvrdilo da je doživjelo<br />
diskriminaciju u posljednjoj godini.<br />
Rezultati istraživanja otkrivaju da<br />
su diskriminacija, uznemiravanje i<br />
rasno motivirano nasilje u EU mnogo<br />
rašireniji nego što pokazuje službena<br />
evidencija.<br />
Romi su najugroženija etnička grupa<br />
u EU i najviše su izloženi rasistički<br />
motiviranom nasilju i diskriminaciji,<br />
ali je zanemarljivo mali broj njih o<br />
tome obavijestio nadležne ustanove<br />
– manje od 10 posto, pokazalo je<br />
posebno istraživanje koje je obuhvatilo<br />
samo Rome u sedam država<br />
EU. Kao glavni razlog zbog kojeg se<br />
ne obraćaju policiji, Romi navode<br />
kako ne vjeruju da im policija zaista<br />
može pomoći.<br />
Četvrtina ispitanih <strong>Roma</strong> bila je<br />
premlaćivana, ozbiljno uznemiravana<br />
ili im se prijetilo. Također, oko<br />
četvrtine <strong>Roma</strong> reklo je da u sredini<br />
u kojoj žive izbjegavaju odlaske<br />
na potencijalno opasna mjesta na<br />
kojima bi mogli biti izloženi nasilju,<br />
a trećina je navela da ih je u posljednjih<br />
12 mjeseci barem jednom<br />
zaustavila policija samo zato što su<br />
Romi. Također, 25 posto je navelo<br />
da su imali neugodnosti na granicama<br />
iz istog razloga.<br />
»Istraživanje nam otkriva koliko su<br />
zaista crne brojke diskriminacije i<br />
rasističkog kriminala u EU. Službene<br />
statistike o rasizmu otkrivaju samo<br />
vrh ledenog brijega. Velika većina<br />
žrtava ne prijavljuje nikada svoja<br />
iskustva ustanovama. Tisuće kriminalnih<br />
slučajeva i slučajeva rasističke<br />
diskriminacije ostaju nevidljivi.<br />
Nadamo se da će ovi rezultati probuditi<br />
svijest o potrebi da se razvije<br />
politika koja će odgovoriti na ovu<br />
društvenu bolest«, rekao je jučer<br />
na predstavljanju rezultata Morten<br />
Kjerum, direktor Agencije.<br />
Najveća stopa diskriminacije <strong>Roma</strong><br />
zabilježena je u Češkoj, gde je čak<br />
64 posto ispitanih navelo da je u<br />
proteklih 365 dana diskriminirano<br />
najmanje jednom, zatim u Mađarskoj<br />
62 posto, u Poljskoj 59, Grčkoj<br />
55, Slovačkoj 41, Bugarskoj 26 i Rumunjskoj<br />
25 posto.<br />
Ispitanici su naveli devet situacija<br />
iz svakodnevice u kojima su kao<br />
po pravilu izloženi diskriminaciji.<br />
Kada traže posao, na poslu, kada<br />
traže kuću ili stan za kupovinu ili<br />
iznajmljivanje, kada su u kontaktu s<br />
medicinskim osobljem, sa školskim<br />
osobljem, u socijalnoj službi, u kafiću<br />
ili restoranu, kada uđu u prodavaonicu<br />
ili kada žele otvoriti račun<br />
u banci ili zatraže kredit.<br />
Najviše tolerancije prema Romima,<br />
prema ovom istraživanju, imaju policajci<br />
u Bugarskoj, gde je 14 posto<br />
ispitanih navelo da su ih zaustavljali<br />
zbog provjere, dok je u Grčkoj<br />
nepovjerenje policije iskusilo 54<br />
posto ispitanika romske nacionalnosti.<br />
Romi, kojih je u EU oko 12 milijuna,<br />
istaknuti su kao najugroženiji i<br />
zbog toga su se, kako su naveli autori,<br />
prvi našli u fokusu istraživanja<br />
koje će biti provedeno i za ostale<br />
manjine.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
SADRŽAJ<br />
<br />
Gradonačelnik <strong>Zagreba</strong> Milan Bandić<br />
proslavio je s Romima Đurđevdan<br />
sadržaj<br />
4 Nura Ismailovski, prva romska zastupnica<br />
5 Dvadeset stanova romskim obiteljima<br />
7 <strong>Udruga</strong> Romski san dobila informatičku opremu<br />
9 Proslavljen Đurđevdan, najveći romski blagdan<br />
10 Borci za budućnost <strong>Roma</strong><br />
14 Romi i Romkinje u visokom obrazovanju<br />
17 Informatičke radionice u Udruzi mladih <strong>Roma</strong> Hrvatske<br />
18 Osmašica Lidija Bogdan odlikašica<br />
20 Romi zaslužuju svoje mjesto u zajednici<br />
23 Romi pred zidom smrti Auschwitza<br />
24 Romi se vraćaju u Baranju<br />
25 Školovanjem i zapošljavanjem <strong>Roma</strong> do pozitivnih promjena<br />
27 Kada Muslimani postaju Bošnjaci, krše prava <strong>Roma</strong><br />
29 Rasizam u Hrvatskoj<br />
31 Romi najviše diskriminirani u EU<br />
32 Helsinška komisija osuđuje nasilje nad Romima<br />
34 Bosansko-romski i Romsko-bosanski rječnik<br />
36 Romski pjesnici: Hedina Tahirović Sijerčić<br />
41 Kosovo protjeruje nesrpske manjine<br />
42 Obrazovanje <strong>Roma</strong> u Bosni i Hercegovini<br />
44 Skinsi napali Rome zapaljivim bocama<br />
46 Romski informativni centar u Sarajevu<br />
47 Irosko ansvero, pe lil Rutkosko<br />
<strong><strong>Roma</strong>no</strong> čaćipe – Romska istina • <strong><strong>Roma</strong>no</strong> Lil – Časopis <strong>Roma</strong> u Republici Hrvatskoj • Izdavač: <strong>Udruga</strong> <strong>Roma</strong> <strong>Zagreba</strong> i <strong>Zagreba</strong>čke<br />
županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: umrh@zg.t-com.hr • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail: umrh@<br />
zg.t-com.hr • Izvršni urednik: Nenad Goll, e-mail: nenad@goll.hr • Uređivački odbor: Alija Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić,<br />
Besima Mešić, Surija Mehmeti, Mišo Ibrišević, Nebojša Dedić, Alija Beganović i Snježana Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju:<br />
Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada <strong>Zagreba</strong> • Odlukom Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-<br />
05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza • Priprema i tisak: Vjesnik d.d.; Zagreb<br />
• Časopis je besplatan<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
DOGAĐAJI<br />
Nura Ismailovski, prva romska<br />
zastupnica<br />
Izbor Nure Ismailovski, prve romske zastupnice u Skupštinu grada <strong>Zagreba</strong>,<br />
ostao je u sjeni izbora poznatog nogometnog trenera Miroslava Ćire<br />
Blaževića u isti dom.<br />
Mlada Nura, ljekarnica i magistra farmacije, smatra da je za emancipaciju<br />
Romkinja neophodno obrazovanje i ekonomska samostalnost.<br />
»Osjetila sam ogroman ponos kod polaganja prisege. Nikad nisam imala problema<br />
u školovanju i zapošljavanju, pa poručujem svim mladim Romkinjama<br />
da je obrazovanje temelj za ostvarivanje ciljeva i snova. Samo obrazovana i<br />
ekonomski neovisna Romkinja može biti emancipirana«, kaže ona.<br />
Nura Ismailovski je nestranačka članica Kluba SDP-a, na čijem čelu je Zoran<br />
Milanović. Njen prioritet je pošteno i odgovorno zastupanje <strong>Roma</strong>. Podsjeća<br />
da dio zagrebačkih <strong>Roma</strong> još uvijek stanuje u divljim naseljima koja još nemaju<br />
kanalizaciju. Prisutno je i tradicionalno prerano stupanje u brak, čemu<br />
je Nura Ismailovski ipak odoljela.<br />
Na rubu grada, na<br />
rubu života<br />
Jedinstvena knjiga o hrvatskim Romima<br />
ili Romima u Hrvatskoj, plodnog<br />
novinara i publicista Mladena Pavkovića,<br />
autora preko dvadesetak knjiga.<br />
Nova knjiga ovog plodnog publicista<br />
»Na rubu grada, na rubu života« na<br />
vrlo jednostavan, ali vjeran i dokumentaristički<br />
način progovara o nečem što<br />
je dosad bilo mnogima nepoznato, nedovoljno<br />
poznato ili pogrešno tumačeno.<br />
Ovo je knjiga istine o romskom<br />
životu nekad i danas. Ona opisuje život<br />
<strong>Roma</strong> u njihovim naseljima i borbi za<br />
život izvan njih. Isto tako iznosi povijesne<br />
činjenice i kategorije, a govori i o<br />
specifičnostima jezika, kulture, odgoja, obrazovanja, vjere, njihovim međusobnim<br />
razlikama, navikama, običajima, stradanjima i predrasudama prema Romima.<br />
Ovo je knjiga koja neupućenima daje onoliko informacija koliko je potrebno da<br />
se lakše shvati, razumije, prođe ili sjedne pokraj <strong>Roma</strong>, na ulici, u vlaku, autobusu,<br />
tramvaju i sl. Zainteresiranijim znatiželjnicima romskog života, otkrit će vrlo<br />
zanimljive podatke i pružiti mnoštvo novih informacija s kojima će produbiti<br />
i proširiti svoje znanje i zadovoljiti svoju znatiželjnu prirodu. Pružit će im zadovoljstvo<br />
čitanja, ali će ih isto tako riješiti mnogih zabluda, predrasuda i krivo<br />
formiranih pogleda i nedovoljno usvojenih znanja o Romima. Treća skupina su<br />
profesionalni tragaoci, radnici i istraživači romstva i romskog života kojima je<br />
ova knjiga nezamjenjiv »katekizam« iz kojeg se počinje učiti, a kasnije ga je uvijek<br />
dobro imati pri ruci.<br />
Pored zanimljivih fotografija <strong>Roma</strong>, romskih nastambi i karakterističnih situacija<br />
iz romskog života, knjiga donosi i više pjesama koje oslikavaju Rome i njihovu<br />
sudbinu. (Zvonimir Pongrac)<br />
Počela gradnja<br />
Centra za Rome<br />
romskom naselju Kuršanec, pokraj<br />
Čakovca, počela je gradnja<br />
U<br />
četiri milijuna kuna vrijednog Centra<br />
za Rome. Temeljni kamen je u srijedu<br />
13. svibnja položio državni tajnik<br />
Ministarstva regionalnog razvoja Milivoj<br />
Nikolić. Centar u kojem će biti<br />
dječji vrtić, trgovina, ogledna soba<br />
suvremenog domaćinstva i prostorije<br />
za druženje bit će gotov za pet<br />
mjeseci, a financiraju ga Ministarstvo<br />
i Grad Čakovec. [K. G.]<br />
Svjetska banka<br />
udrugama<br />
dodijelila 45.000<br />
dolara potpore<br />
Devet nevladinih udruga dobilo<br />
je 13. svibnja od Svjetske banke<br />
potporu u iznosu od 45.000 američkih<br />
dolara u okviru programa Fonda<br />
za civilno društvo za 2009., priopćio<br />
je Ured Svjetske banke u Hrvatskoj.<br />
Nakon razmatranja 109 predloženih<br />
projekata, izborno povjerenstvo sastavljeno<br />
od djelatnika Ureda Svjetske<br />
banke u Hrvatskoj i predstavnika<br />
donatorske zajednice odabralo je<br />
projekte Ekološke udruge Argonaut,<br />
Udruge SUNCE Ludbreg za osobe s<br />
mentalnom retardacijom, dugoselskog<br />
Taekwondo kluba, Udruge socijalnih<br />
radnika Zadar, Autonomnog<br />
centra, Udruge žena Budućnost iz<br />
mjesta Đevrske, Otvorene medijske<br />
grupacije, Mreže mladih Hrvatske<br />
i Udruge žena Vukovar. Otkako je<br />
1999. program zaživio i u Hrvatskoj,<br />
ukupno je za 97 nevladinih udruga<br />
odobreno 319.000 američkih dolara.<br />
[Hina]<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
DOGAĐAJI<br />
<br />
Dvadeset<br />
stanova romskim<br />
obiteljima<br />
Gradonačelnik Grada <strong>Zagreba</strong>,<br />
Milan Bandić, dodijelio je dvadeset<br />
stanova romskim obiteljima<br />
koje su bile bez smještaja. Riječ je o<br />
iznimnom doprinosu, jer predstavnici<br />
romske manjine nisu očekivali da<br />
će toliki broj stanova biti dodijeljen<br />
Romima. Sljedećih mjeseci, prema<br />
najavama, možemo očekivati da će<br />
još stanova biti dodijeljeno romskim<br />
obiteljima koje nemaju riješeno<br />
stambeno pitanje. Riječ je o događaju<br />
koji se za vrijeme trajanja Jugoslavije<br />
u ovakvom obliku i broju nije desio.<br />
Zaslužuje svaku pohvalu.<br />
Susret s romskom pjesnikinjom<br />
Hedinom Sijerčić Tahirović<br />
Našu školu, OŠ »Čengič vila 1« u Novom Sarajevu, posjetila je romska<br />
pjesnikinja Hedina Sijerčić-Tahirović. Tom je prilikom u biblioteci naše<br />
škole upriličen razgovor između učenika naše škole, grupe učenika Osnovne<br />
škole »Osman Nakaš« i pjesnikinje. U prisnoj atmosferi pjesnikinja je govorila<br />
svoje stihove i priče za djecu, a zatim je pričala o svom radu, kao i o<br />
životu <strong>Roma</strong> u BiH. Tematiziran je položaj <strong>Roma</strong> u društvu, a pjesnikinja je<br />
ohrabrila prisutne učenike da uče i budu ponosni na svoje porijeklo.<br />
20 appartments<br />
donated to <strong>Roma</strong><br />
families<br />
The Zagreb mayor, Mr. Milan Bandić,<br />
donated 20 appartments to<br />
<strong>Roma</strong> families who had no assured<br />
lodging, this is an unprecedented<br />
event and the roma representatives<br />
did not expect such a donation in<br />
such numbers. In the following months,<br />
more appartments are expected<br />
to be donated to <strong>Roma</strong> families in<br />
need of housing. In all of the time of<br />
the former Yugoslavia, such an event<br />
was not recorded.<br />
Deset godina Romske virtualne mreže<br />
(<strong>Roma</strong> Virtual Network)<br />
<strong>Roma</strong> Virtual Network je javna, nepristrana, neprofitna inicijativa u sklopu<br />
Međunarodne unije <strong>Roma</strong> (IRU) te Europskog Informacijskog ureda za<br />
Rome (ERIO). Namjena je pružiti međunarodnoj romskoj zajednici kao i<br />
prijateljima <strong>Roma</strong>, organizacijama i pojedincima, korisne informacije vezane<br />
uz temu <strong>Roma</strong>, koristeći razne jezike i internet.<br />
Mreža je osnovana 19. srpnja 1999. Počelo je kao privatna inicijativa te je<br />
dobilo podršku i priznanje raznih nacionalnih, međunarodnih, državnih i nedržavnih<br />
institucija i organizacija koje se bave romskim pitanjima, posebice<br />
u Europi. Sadrži 32 mailing liste u petnaest europskih jezika, sa sveukupnim<br />
članstvom od 22.000 e-mail adresa.<br />
Aktivnosti RVN pomažu posredovanju i koordinaciji kao i razmjeni informacija<br />
među romskim organizacijama i pojedincima kao i sa neromskim<br />
institucijama, organizacijama i pojedincima. Sadrži različite teme vezano uz<br />
politička, socijalna, kulturna, lokalna i međunarodna pitanja i događaje. Cilj je<br />
poboljšati situaciju <strong>Roma</strong> u Europi i u svijetu.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
DOGAĐAJI<br />
Treći Medijski forum jugoistočne<br />
Europe (SEEMF) u Tirani<br />
The WAZ Media Group, Konrad-<br />
Adenauer-Foundation (KAS)<br />
and the South East Europe Media<br />
Organisation (SEEMO) announce<br />
the third South East Europe Media<br />
Forum (SEEMF), bringing together<br />
media CEOs, leading journalists,<br />
business professionals, CEOs from<br />
companies active in South East and<br />
Central Europe, and representatives<br />
of marketing and public relations<br />
agencies. The topic of the third<br />
SEEMF is Media, Marketing, Business<br />
and New Media. Discussions will<br />
also include the effects of the world<br />
economic crisis on media business<br />
in South East and Central Europe.<br />
The third SEEMF is scheduled to<br />
take place from 4-6 November<br />
2009 in Tirana, Albania. Some 250<br />
media professionals are expected<br />
to take part. A welcome reception<br />
will be organised in cooperation<br />
with Raiffeisen Bank Albania, a subsidiary<br />
of Raiffeisen International<br />
Bank-Holding AG (part of the RZB<br />
WAZ medijska grupa, Fondacija<br />
Konrad Adenauer (KAS) te<br />
Medijski forum jugoistočne Europe<br />
(SEEMF) doveli su na zajednički skup<br />
izvršne direktore, novinare, poslovne<br />
profesionalce te izvršne direktore<br />
tvrtki aktivnih u jugoistočnoj Europi,<br />
te istima omogućili razgovore s predstavnicima<br />
marketinških tvrtki i tvrtki<br />
za promicanje javnog mišljenja. Tema<br />
ovog trećeg SEEMF foruma su mediji,<br />
marketing, poslovanje i novi mediji.<br />
Razgovori će također uključivati posljedice<br />
svjetske ekonomske krize na<br />
medijsko poslovanje u jugoistočnoj<br />
Europi.<br />
Treći SEEMF forum će se održati od<br />
4. do 6. studenoga 2009. u Tirani, Albanija.<br />
Očekuje se prisustvo oko 250<br />
predstavnika medija. Prijemna recepcija<br />
će biti organizirana od strane<br />
Raiffeisenbank Albania, podružnice<br />
Raiffeisenbank International. SEEMF<br />
će također dodijeliti godišnju nagradu<br />
za novinarstvo. Dvodnevni forum bit<br />
će prilika za brojne susrete i razmjenu<br />
mišljenja vodećih profesionalaca o<br />
medijima, marketingu, poslovima i novim<br />
medijima.<br />
Prvi SEEMF (South East Europe Media<br />
Forum) održan je 2007. godine<br />
u Zagrebu, s više od 150 sudionika,<br />
a njegovu otvorenju bio je nazočan i<br />
hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.<br />
Drugi SEEMF održan je 2008. godine<br />
u Bugarskoj.<br />
Third South East Europe Media Forum<br />
(SEEMF) in Tirana in November 2009<br />
Group). The SEEMF will also present<br />
the WAZ-IFJ (International Federation<br />
of Journalists) annual Courage<br />
Award.<br />
Apart from working sessions, the<br />
two-day forum offers a unique opportunity<br />
to meet leading professionals<br />
for an open discussion about<br />
media, marketing, business and new<br />
media in South East and Central Europe.<br />
The South East Europe Media Forum<br />
(SEEMF) is a joint project by the<br />
WAZ Media Group, Konrad-Adenauer-Foundation<br />
(KAS) and the South<br />
East Europe Media Organisation<br />
(SEEMO). The first SEEMF was held<br />
in 2007 in Zagreb, Croatia, where<br />
more than 150 participants took<br />
part. The Opening Statement was<br />
given by Croatian President Stjepan<br />
Mesic. The second SEEMF was<br />
held in Sofia, Bulgaria, in 2008, with<br />
more than 250 participants and an<br />
opening statement by the Bulgarian<br />
Prime Minister, Sergei Stanishev.<br />
Pastoral <strong>Roma</strong><br />
u Varaždinskoj<br />
biskupiji<br />
Dvadesetak župnika iz župa Varaždinske<br />
biskupije, na čijem<br />
području živi oko 6000 <strong>Roma</strong>, što je<br />
najveći broj u Hrvatskoj, na susretu<br />
u Biskupskom ordinarijatu u Varaždinu<br />
razmijenili su iskustva stečena u<br />
pastoralu s Romima, koji se nastoje<br />
uključiti u život župnih zajednica.<br />
Varaždinski biskup Marko Culej je<br />
kazao kako danas sve više u medijima<br />
dolazi do izražaja problematika<br />
<strong>Roma</strong>, u smislu njihovih prava i jednakosti<br />
s ostalim građanima. S obzirom<br />
na to da Romi sami postaju sve<br />
svjesniji svojih prava, potrebno im je<br />
posvijestiti da isto tako oni imaju i<br />
obveze, kako u svjetovnom, tako i u<br />
vjerskom životu, u koji se uključuju.<br />
Biskup Culej je pozvao svećenike da<br />
kao pastoralni djelatnici promišljaju<br />
što mogu učiniti sa svoje strane da<br />
ih aktivno uključe u život župe te da<br />
im se posveti pozornost kako se ne<br />
bi osjećali odbačeni od društvene i<br />
župne zajednice.<br />
Rasistički ispadi<br />
u Međimurju<br />
Poštovana g. Klajner, obavještavam<br />
Vas da su po Čakovcu svako malo<br />
počeli nicati grafiti koji bi se trebali<br />
naći na dnevnome redu i Vašega ureda<br />
ili onih mjerodavnih u ovoj državi<br />
za koje smatrate da su odgovorni i<br />
nadređeni reagirati.<br />
Situacija se u Međimurju iz dana u<br />
dan zaoštrava, ali me čudi što nitko<br />
iz vladinih krugova po tim pitanjima<br />
ne reagira. Kad i dolazite po pitanju<br />
<strong>Roma</strong> mene ne zovete, već me ignorirate.<br />
Hvala svima koji me ignoriraju,<br />
uključujući i g. Nazifa Memedija.<br />
Kada bude trebalo reagirati, bilo bi<br />
poželjno da to učine Romi koji ne<br />
žive u ovoj županiji.<br />
Željko Balog<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
DOGAĐAJI<br />
<br />
Socijalna prava<br />
za mlade<br />
Vijeće Europe je uputilo poziv<br />
sudionicima za sudjelovanje u<br />
dugoročnom treningu na temu socijalnih<br />
prava za mlade ljude iz nerazvijenih<br />
krajeva. Isto će se održati<br />
od srpnja 2009. do ožujka 2011. Cilj<br />
tečajeva je razvoj znanja, kompetencija<br />
u mladih djelatnika i mladih<br />
vođa kako bi pridonijeli borbi protiv<br />
isključenja mladih iz unazađenih krajeva.<br />
Od svakog sudionika tečajeva<br />
se očekuje da razvije i implementira<br />
projekt mladih iz ugroženih, unazađenih<br />
krajeva koji spadaju u tzv. rizične<br />
skupine. Projekti moraju biti<br />
razvijeni na nivou organizacija koje<br />
šalju sudionike treninga. Projekti<br />
moraju biti implementirani u skladu<br />
sa što većim angažmanom lokalnih i<br />
regionalnih predstavnika vlasti.<br />
Više o istom:<br />
http://www.eycb.coe.int/eycbwwwroot/<br />
HRE/eng/documents/LTTC%20SCI%2<br />
0description%20ENG.pdf<br />
Social rights for<br />
young people<br />
The Council of Europe has launched<br />
a call for participants<br />
for its long term training course<br />
on access to social rights for young<br />
people from disadvantaged neighbourhoods,<br />
to be held from July<br />
2009 to March 2011. The aim of the<br />
course is to develop the competences<br />
of youth workers/youth leaders<br />
to contribute to combating the social<br />
exclusion of young people in disadvantaged<br />
neighbourhoods. Each<br />
participant in the course is expected<br />
to develop and implement a<br />
project with young people at risk.<br />
The project must be developed within<br />
their sending organisation and<br />
in as far as possible implemented in<br />
cooperation with local and regional<br />
authorities.<br />
<strong>Udruga</strong> Romski san dobila<br />
informatičku opremu<br />
Međunarodni dan <strong>Roma</strong> bio je povod volonterima Računalne radionice<br />
»Svi smo protiv«, da udruzi »Romski san« daruje računalnu opremu.<br />
Darovana računalna oprema trebala bi podići kvalitetu rada u Udruzi, brži i<br />
kvalitetniji rad administrativnih poslova. Članovima Udruge ponuđeno je korištenje<br />
računalne radionice kao centra za informatičku edukaciju njihovih<br />
članova. Darivanju i malom domjenku priređenom u njihovu čast prisustvovali<br />
su predsjednik Udruge Riman Fazlievski, potpredsjednica Nura Ismailovski,<br />
mr. pharm., Anunša Ismailovski, Mladenka Pašalić Patarčec i Nenad<br />
Lončarek.<br />
Predaji opreme prisustvovali su predsjednik Udruge »Svi smo protiv« Mladen<br />
Plazibat, dosadašnja zastupnica u Skupštini grada <strong>Zagreba</strong> gospođa<br />
Ljiljana Klašnja, Vijećnica u Vijeću Novi Zagreb zapad Vera Podhraški i volonterka<br />
Martina Grgec.<br />
<strong>Udruga</strong> »Romski san« osnovana je 23. studenoga 2005. u Botincu gdje im<br />
je i sjedište. Imaju stotinjak članova, a djeluju na području cijele Hrvatske.<br />
Koriste prostor na Trgu botinečkih branitelja bb, uredovni dan je srijeda<br />
od 18 do 20 sati, a kontakt telefoni su 099/ 685 660 ili 091/ 4685 685.<br />
<strong>Udruga</strong> je, kako naglašavaju, multinacionalna tako da među članovima ima<br />
i drugih nacionalnosti, a u zadnje vrijeme pridružuju im se i pripadnici<br />
većinskog naroda.<br />
Pozivaju sve ljude dobre volje da im se pridruže u realizaciji njihova opsežnog<br />
programa. Ujedno najavljuju veselu proslavu Đurđevdana u njihovoj organizaciji<br />
koju će upriličiti u Botincu. Nadaju se da će proslavi prisustvovati i<br />
gradonačelnik, gospodin Milan Bandić. Potpredsjednica Nura Ismailevski naglasila<br />
je rad na očuvanju nacionalne baštine kroz KUD koji djeluje u Udruzi,<br />
iskoristila je priliku i pozvala volontere računalne radionice da ih posjete u<br />
njihovom prostoru, iako su podstanari u svim prostorima koje koriste.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
ĐURĐEVDAN<br />
Romi širom svijeta obilježavaju svoj najveći blagdan Đurđevdan, kojim slave<br />
dolazak proljeća. Praznik je to koji proslavljaju i katolici i pravoslavci,<br />
svatko po svojem kalendaru. Pravoslavna crkva obilježava ga 23. travnja prema<br />
julijanskom, što je 6. svibnja prema gregorijanskom kalendaru.<br />
Običaji<br />
Romi diljem svijeta proslavili<br />
Đurđevdan<br />
Kao tradicionalno nomadski narod, Romi bi u jesen prekinuli svoja putovanja<br />
i prezimili na jednome mjestu. Potom bi 6. svibnja, na obalama rijeka<br />
pozdravili proljeće, obilježili prekid zimovanja i, pokrećući svoje čerge, ponovno<br />
polazili na put.<br />
Toga se dana domovi ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama te se uz<br />
glazbu, ples i veselje dočekuje proljeće. Dan počinje ranim ustajanjem i kupanjem<br />
u vodi punoj cvijeća. Romske obitelji ga potom nastavljaju slaviti uz<br />
bogatu, blagdansku trpezu za kojom ima mjesta za svakog dobronamjernog<br />
gosta. Između ostalog, svečano se odijevaju i na sebe stavljaju mnogo nakita,<br />
te izvode tradicionalno kolo.<br />
Praznično višeznačje i vjerovanja<br />
Osim što je Đurđevdan blagdan mnogih narodnih običaja, vezan je i uz magijske<br />
radnje za zaštitu, zdravlje i plodnost. Obilježava granicu između zime<br />
i ljeta, ali je istodobno i praznik zdravlja ukućana, udaje i ženidbe mladih,<br />
plodnosti stoke i dobrih usjeva.<br />
Ako je na Đurđevdan vedro, vjeruje se da će godina biti plodna, no ako na<br />
Đurđevdan i sutradan pada kiša, Romi vjeruju da ih očekuje sušno ljeto.<br />
Đurđevdan je, a ja nisam<br />
s onom koju volim<br />
Proljeće na moje rame slijeće<br />
Đurđevak zeleni<br />
Đurđevak zeleni<br />
Svima osim meni<br />
Drumovi odoše, a ja osta<br />
Nema zvijezde Danice<br />
Nema zvijezde Danice<br />
Moje saputnice<br />
Ej, kome sada moja draga<br />
Na đurđevak miriše<br />
Na đurđevak miriše<br />
Meni nikad više<br />
Evo zore, evo zore<br />
Bogu da se pomolim<br />
Evo zore, evo zore<br />
Ej, Đurđevdan je<br />
A ja nisam s onom koju volim<br />
Njeno ime neka se spominje<br />
Svakog drugog dana<br />
Svakog drugog dana<br />
Osim Đurđevdana<br />
Bijelo dugme<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
ĐURĐEVDAN<br />
<br />
Proslavljen<br />
najveći romski<br />
blagdan<br />
Romi uz pjesmu i ples<br />
pozdravili dolazak proljeća<br />
Vijeće romske nacionalne manjine<br />
Grada <strong>Zagreba</strong> u suradnji s Centrom<br />
za nacionalne manjine i pod<br />
pokroviteljstvom zagrebačkoga gradonačelnika<br />
organiziralo je svečanu<br />
proslavu najvećeg romskog blagdana<br />
– Đurđevdana.<br />
»Tradicionalno već slavimo naš veliki<br />
praznik i okupimo veliki broj<br />
<strong>Roma</strong> i njihovih prijatelja. Želimo<br />
da se Romi u Zagrebu ne okupljaju<br />
samo na ovakvim svečanostima, već<br />
da postanu aktivni u traženju i ispunjavanju<br />
uvjeta za bolji život«, rekao<br />
je Osman Muratović, predsjednik<br />
Vijeća romske nacionalne manjine.<br />
Uz karakterističnu romsku glazbu i<br />
obilje jela i pića, na proslavi se okupio<br />
veliki broj ljudi. »Super nam je na<br />
proslavi. Mi Romi smo veseli narod,<br />
volimo pjevati i plesati, tako da je<br />
uvijek zabavno. Naše proslave su nezamislive<br />
bez puno pjesme i plesa«,<br />
kazala je Asija koja je s prijateljicama<br />
plesala tradicionalno romsko kolo.<br />
Đurđevdan je najveći romski blagdan<br />
kojim se slavi završetak zime i<br />
dolazak toplih dana. Kao narod koji<br />
se uvijek seli i uvijek je u pokretu,<br />
Romi tradicionalno slave Đurđevdan<br />
na otvorenim površinama blizu<br />
rijeka, pa je tako i ova proslava održana<br />
na livadi u neposrednoj blizini<br />
Domovinskog mosta. Proslava Đurđevdana<br />
protegnula se do kasno u<br />
noć, a veselja i plesa nije nedostajalo.<br />
(Marko Jelavić)<br />
Romi slave svoj najveći blagdan<br />
Đurđevdan<br />
Romi na obalama rijeka pozdravljaju proljeće, obilježavaju prekid<br />
zimovanja, pokreću svoje čerge te ponovno idu na put<br />
Romi širom svijeta obilježavaju<br />
svoj najveći blagdan Đurđevdan,<br />
kojim slave dolazak proljeća.<br />
Praznik je to koji proslavljaju i katolici<br />
i pravoslavci, svatko po svojem kalendaru.<br />
Pravoslavna crkva obilježava<br />
ga 23. travnja prema julijanskom, što<br />
je 6. svibnja prema gregorijanskom<br />
kalendaru.<br />
Kao tradicionalno nomadski narod,<br />
Romi bi u jesen prekinuli svoja putovanja<br />
i prezimili na jednome mjestu.<br />
Zatim bi 6. svibnja, na obalama<br />
rijeka pozdravili proljeće, obilježili<br />
prekid zimovanja i pokrećući svo-<br />
je čerge ponovno polazili na put.<br />
Kao tradicionalno nomadski narod<br />
Romi su ovim blagdanom obilježavali<br />
prekid zimovanja i početak novih<br />
putovanja.<br />
U Zagrebu, na livadi ispod Domovinskog<br />
mosta, od jutarnjih sati odjekuju<br />
trube orkestra koji je za ovu prigodu<br />
došao s juga Srbije odakle i potječu<br />
najpoznatiji romski svirači.<br />
U Hrvatskoj tradicionalni romski<br />
orkestar ne postoji. I dok svi uživaju<br />
u slavlju, okreće se janje, potporu<br />
orkestru daju i mlade romske<br />
plesačice.<br />
Veselo na pulskoj tržnici<br />
Đurđevdan su pjesmom i plesom<br />
na pulskoj Portarati proslavili<br />
Romi. Puljani su pjevali poznate<br />
romske pjesme »Mjesečina« i »Kalašnjikov«<br />
u pratnji romskih puhača.<br />
U narodnim nošnjama plesale su<br />
Romkinje, koje su prošetale i pulskom<br />
tržnicom. One su došle u Pulu<br />
na izbor za Miss <strong>Roma</strong> Hrvatske.<br />
<strong>Udruga</strong> <strong>Roma</strong> Istre priredila je na<br />
pulskoj tržnici zabavu uz puhački orkestar<br />
iz Makedonije, a svima onima<br />
koji su se dobro zabavljali uz poznate<br />
romske hitove <strong>Udruga</strong> <strong>Roma</strong> omogućila<br />
je i kupnju CD-ova po cijeni<br />
od 20 kuna. Predizborni štandovi su<br />
tako odjekivali i romskom glazbom<br />
pa su gosti iz Makedonije dio svog<br />
repertoara izveli i pred štandom<br />
IDS-a.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
10<br />
MLADE SNAGE<br />
Borci za budućnost <strong>Roma</strong><br />
Osnovnu školu trenutačno pohađa oko 3000 <strong>Roma</strong>, ali 70 posto<br />
ne završi osnovno obrazovanje zbog siromaštva, diskriminacije i<br />
romskog načina života<br />
– U školi se nisam nikad žalila pa neki<br />
nisu ni primijetili da živim drukčije<br />
od ostale djece. Mama, tata, ja, sestra<br />
i tri brata živjeli smo u dvije prostorije<br />
bez kanalizacije i vodovoda. Ali<br />
barem smo bili u svojem. Dok su<br />
druge cure nosile najmodernije traperice,<br />
ja sam imala staru suknju, a<br />
prave prijateljice donosile su mi svoje<br />
cipele i odjeću. Kad je god trebalo<br />
nešto platiti, bila sam zadnja, ali sam<br />
uvijek najbolje prolazila jer sam bila<br />
odlična učenica. Kad su učitelji vidjeli<br />
koliko se trudim, nagrađivali su me<br />
izletima ili bi se za mene skupljao<br />
novac prodajom kolača na plesnim<br />
večerima. Dok su druge cure pričale<br />
kakvu će odjeću nositi na maturalac,<br />
ja sam razmišljala o tome kako nikad<br />
u životu nisam vidjela more i nikad ni<br />
neću, ali su mi ravnatelj škole i jedan<br />
učitelj iz svog džepa platili putovanje.<br />
Ravnatelj je rekao: »Neću dopustiti<br />
da mala Crna ostane doma.«<br />
Početak je to priče o školovanju<br />
danas 23-godišnje Natalije Ignac,<br />
romske studentice. Romskih studenata<br />
u cijeloj Hrvatskoj ima nešto<br />
više od deset, a još je toliko onih koji<br />
se ne žele deklarirati kao Romi. Dok<br />
je u medijima nedavno izašao još jedan<br />
slučaj romske djevojčice koja je<br />
sa 14 godina postala majka blizanaca,<br />
ti mladi ljudi smatraju da će boljim<br />
obrazovanjem, a time i boljim mogućnostima<br />
zapošljavanja <strong>Roma</strong>, takvi<br />
slučajevi biti prošlost. Natalija Ignac,<br />
iz mjesta Trnovec nedaleko slovenske<br />
granice, danas je apsolventica Visoke<br />
učiteljske škole u Čakovcu. Od<br />
zvanja učiteljice razredne nastave<br />
i hrvatskog jezika dijeli je još samo<br />
diplomski ispit. No, unatoč tome što<br />
od Ministarstva znanosti, obrazovanja<br />
i športa dobiva stipendiju od<br />
10.000 kuna godišnje, kao dio šireg<br />
akcijskog plana desetljeća za uključi-<br />
vanje <strong>Roma</strong> koji je pokrenut 2005.,<br />
manje od tisuću kuna koliko joj mjesečno<br />
ostaje za preživljavanje Nataliji<br />
nije dovoljno. U Čakovcu ne postoji<br />
studentski dom, pa radi honorarno<br />
u jednom restoranu kako bi mogla<br />
platiti stanarinu.<br />
Natalija na Varaždinskoj televiziji<br />
vodi i emisiju »Svijet <strong>Roma</strong>«, za što<br />
ne prima nikakvu naknadu. Na intervju<br />
za Nacional došla je umorna<br />
i iscrpljena, s velikim podočnjacima,<br />
jer je taj dan radila u jutarnjoj smjeni,<br />
nakon što je dan prije radila do 2<br />
ujutro. Na podršku roditelja, koji ionako<br />
jedva preživljavaju od socijalne<br />
pomoći s još četvero mlađe djece,<br />
ne može računati. Njezin dvije godine<br />
mlađi brat boluje od tumora na<br />
mozgu, bolesti koja je već uzela jednog<br />
brata. Brat koji je nedavno navršio<br />
19 godina već ima dvoje vlastite<br />
djece, najmlađi, 10-godišnji brat ide u<br />
četvrti razred i vrlo dobar je učenik,<br />
dok je devetogodišnja seka odlikašica.<br />
Najstarijoj Nataliji je trenutačno<br />
najvažnije završiti vlastito školovanje,<br />
jer će im tako jednoga dana<br />
moći više pomoći. Ona sama imala<br />
je sreće da su u školi prepoznali njezin<br />
talent. Kad je krenula u srednju<br />
školu, gotovo svi Romi iz njezine generacije<br />
već su se oženili.<br />
– Međutim, ja sam se već u 8. razredu<br />
gotovo potpuno odcijepila<br />
od svoje zajednice. Škola mi je bila<br />
prioritet, a kad su drugi Romi vidjeli<br />
kako mi škola dobro ide, nisu se više<br />
htjeli družiti sa mnom. U početku<br />
ni moji roditelji nisu bili oduševljeni<br />
što sam nastavila ići u srednju školu.<br />
Zato sam se u 4. razredu preselila u<br />
učenički dom jer mi je doma postalo<br />
neizdrživo. No, danas je moja mama<br />
ponosna na mene i naziva me svojom<br />
princezom. Iako mi je krajnji cilj<br />
jednoga dana upisati defektologiju,<br />
želim biti učiteljica kako bih bila primjer<br />
drugoj djeci da vide da se može<br />
i drukčije živjeti i da se ne trebaju<br />
sramiti toga što su Romi. Žalosna<br />
sam kad vidim da se danas neki moji<br />
sunarodnjaci srame pričati javno na<br />
svom jeziku. Još uvijek izrazito negativna<br />
društvena percepcija <strong>Roma</strong>,<br />
pogotovo u sredinama u kojima su<br />
u manjini, sigurno je jedan od glavnih<br />
razloga zbog kojih svoju narodnost<br />
izbjegavaju isticati oni Romi koji su<br />
se na bilo koji način afirmirali u društvu,<br />
od onih rijetkih koji imaju završen<br />
fakultet ili studiraju do onih koji<br />
imaju svoje obrte ili se bave »normalnim«<br />
poslovima.<br />
U nekim mjestima u Međimurskoj<br />
županiji Romi su čak u većini. Tako je<br />
i u mjestu Kuršanec, gdje u osnovnoj<br />
školi kao pomagač u nastavi od prvog<br />
do četvrtog razreda radi 26-godišnja<br />
Sanela Balog, prva Romkinja s diplomom<br />
u ruci od mlađeg naraštaja.<br />
Diplomirala je u siječnju, ali već šest<br />
godina radi kao pomagač romskoj<br />
djeci u nastavi i učenju, prati ih od<br />
kuće do škole, daje im savjete i pruža<br />
podršku. U njezinoj školi ima oko<br />
60 posto romske djece, u nekim su<br />
razredima samo romska djeca, iako<br />
se, kad je god moguće, organiziraju<br />
Samanta Palko<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
MLADE SNAGE<br />
11<br />
mješoviti razredni odjeli. Sanela Balog<br />
studij je upisala i završila uz rad,<br />
a osim stipendije koju je dobivala, život<br />
joj je prije nekoliko mjeseci znatno<br />
olakšao Grad Čakovec koji joj je<br />
omogućio najam stana u Kuršancu<br />
po simboličnoj cijeni. Ona dolazi iz<br />
siromašne obitelji iz mjesta Goričan.<br />
Majka i otac su nezaposleni, a ima<br />
šestero braće i sestara. »Iako znaju<br />
da je teško, roditelji nas potiču na<br />
školovanje, jer žele da postignemo<br />
nešto u životu«, kaže Sanela. Kad se<br />
ona prijavila za pomagača u nastavi,<br />
bila je jedina u okolici sa završenom<br />
srednjom školom.<br />
U osnovnoj školi bila je jedina Romkinja<br />
u razredu, a tada nije bilo romskih<br />
pomagača u nastavi. »Znala sam<br />
kako je meni bilo teško u školi zbog<br />
hrvatskog jezika i željela sam pomoći<br />
drugoj djeci koja se s hrvatskim jezikom<br />
ozbiljno sretnu tek kad krenu u<br />
školu pa su u startu u lošijoj poziciji.<br />
No, danas sam sretna jer sam djevojčicama<br />
svojevrstan uzor, vidjele su da<br />
sam se donedavno i ja još školovala<br />
i da to nije bauk.« No, zahvaljujući<br />
Nacionalnom programu za Rome,<br />
danas djeca romske nacionalnosti<br />
dobivaju stipendiju i za srednjoškolsko<br />
obrazovanje, što je u protekle tri<br />
godine rezultiralo time da se danas u<br />
srednjoškolskim klupama nalazi 265<br />
stipendiranih <strong>Roma</strong>, što je skoro 50<br />
posto više nego u prethodnoj školskoj<br />
godini 2007./2008. kad ih je bilo<br />
155, dok je 2003., kada je i donesen<br />
Nacionalni program za Rome, bilo<br />
samo 14 stipendija.<br />
Prema nekim neslužbenim podacima,<br />
u Hrvatskoj živi između 40 i<br />
50 tisuća <strong>Roma</strong>, no prema zadnjem<br />
popisu stanovništva iz 2001. godine<br />
deklariranih pripadnika romske nacionalne<br />
manjine bilo je tek 9463. Prvi<br />
Romi u Hrvatskoj spominju se još u<br />
15. stoljeću na području Dubrovačke<br />
Republike, no u većem broju u<br />
Hrvatsku su stigli u 18. stoljeću, najviše<br />
iz Rumunjske. Romi rumunjskog<br />
podrijetla nazivaju se Bajaši, najviše<br />
ih ima na području Međimurja i<br />
uglavnom su katolici, iako u Slavoniji<br />
i Baranji ima i pravoslavaca. Za razliku<br />
od njih, koji govore bajaški, Romi<br />
koji su došli iz Bosne i Hercegovine,<br />
Kosova, Makedonije i Albanije govore<br />
jezikom romani-chib, i većinom<br />
su islamske vjeroispovijesti. Među<br />
njima još uvijek ima i onih koji njeguju<br />
običaj kupnje žene, i to najviše<br />
na području <strong>Zagreba</strong>čke županije te<br />
u Istri, najviše u Vodnjanu. Trenutno<br />
u osnovnu školu ide oko tri tisuće<br />
romske djece. To je tri puta više nego<br />
2005. kada je pokrenut Akcijski plan<br />
desetljeća za uključivanje <strong>Roma</strong>. No<br />
Jagoda Novak, voditeljica Odjela za<br />
istraživanje i informiranje u Centru<br />
za ljudska prava, koja se već niz godina<br />
bavi romskom problematikom,<br />
ističe da do osmog razreda stigne<br />
vrlo malo djece.<br />
»Trenutačno u osmim razredima ima<br />
tek 113 učenika romske nacionalne<br />
manjine. Iako godišnje u obrazovni<br />
sustav uđe oko 400 romske djece,<br />
njih čak 70 posto gubi se kroz sustav<br />
osnovnog školovanja. Jedini način da<br />
se to izbjegne je besplatna dvogodišnja<br />
predškola za romsku djecu. Uz<br />
mentorski rad, odnosno produženi<br />
dnevni boravak u školama za djecu<br />
koja kod kuće nemaju uvjete za učenje,<br />
sigurno će uslijediti i bolji rezultati.<br />
Jer ako vide da kroz obrazovni<br />
sustav i zapošljavanje ne mogu više<br />
prosperirati, neki bi se pripadnici<br />
romske nacionalne manjine mogli<br />
vratiti na tradicionalni sistem – rano<br />
se oženiti, roditi desetero djece i<br />
za svako dobiti socijalnu pomoć.«<br />
Lepa Bogdan iz mjesta Bolman<br />
nedaleko od Osijeka prekinula je<br />
srednju školu nakon druge godine,<br />
kad su joj ukinuli mjesečnu kartu za<br />
autobus. Njezina je obitelj bila jako<br />
siromašna, a roditelji se, kaže, nisu<br />
znali izboriti za nju. Udala se sa 18<br />
godina, a njezin suprug nije imao<br />
čak ni mogućnost krenuti u srednju<br />
školu. No zato je danas njihova 22-<br />
godišnja kći Dajana studentica Učiteljskog<br />
fakulteta u Osijeku. Bila je<br />
to izričito njezina želja.<br />
No činjenica da je njezina obitelj<br />
imala mnogo prijatelja neromske<br />
populacije za nju je odmalena bila<br />
prednost jer je bolje od svojih sunarodnjaka<br />
naučila hrvatski, iako se<br />
u njihovoj kući uvijek pričao romski,<br />
odnosno rumunjska verzija tog<br />
jezika. Iako se toga ne srami, jedini<br />
razlog zašto Dajana danas ne voli<br />
isticati da je Romkinja jest bojazan<br />
da je u društvu i na fakultetu ne bi<br />
drukčije gledali, a pogotovo ne želi<br />
da joj netko na račun toga »gleda<br />
kroz prste«. Samo želi jednake uvjete<br />
kao i svi drugi studenti, a velika joj<br />
je želja upisati i studij psihologije. Na<br />
Učiteljskom fakultetu u Osijeku već<br />
tri godine studira i 34-godišnji Duško<br />
Kostić, koji će nakon petogodišnjeg<br />
studija imati titulu magistra<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
12<br />
MLADE SNAGE<br />
primarnog obrazovanja. On se već<br />
10 godina aktivno putem nevladinih<br />
organizacija bavi edukacijom socijalno<br />
ugrožene, udomljene i romske<br />
djece.<br />
Suosnivač je Udruge romskog prijateljstva<br />
Luna te predstavnik <strong>Roma</strong> za<br />
grad Beli Manastir i ponosan je što<br />
danas u Baranji, ne računajući Osijek,<br />
ima 38 <strong>Roma</strong> srednjoškolaca. Na jednom<br />
je seminaru prije nekoliko godina<br />
i sam saznao za mogućnost upisa<br />
na fakultet putem sistema takozvane<br />
pozitivne diskriminacije, a prilikom<br />
testiranja znanja iz opće kulture u<br />
Uredu za nacionalne manjine bio je<br />
jedan od dvojice koji su najbolje riješili<br />
testove. Kako je već godinama samostalno<br />
radio s djecom, a iz srednje<br />
škole imao je odlične ocjene, to mu<br />
je bio poticaj da 2005. godine upiše<br />
fakultet. No prošlu je studijsku godinu<br />
morao staviti u mirovanje zbog<br />
uznapredovalog dijabetesa koji mu<br />
je otkriven, od kojega već 17 godina<br />
boluje i njegova majka kojoj je amputirana<br />
noga i koja svaki drugi dan<br />
mora na dijalizu. Njegov otac ostao<br />
je bez posla u građevinskoj tvrtki pa<br />
žive od pomoći za uzdržavanje.<br />
»Ja se brinem o roditeljima, jer ono<br />
što dobiju nije dovoljno ni za režije,<br />
a kamoli za život i lijekove. Radim<br />
kao vozač u Društvu osoba s<br />
invaliditetom Baranjsko srce. Ako<br />
izostanem s kojeg predavanja profesori<br />
imaju razumijevanja, a učim vikendom.<br />
Kako se o romskoj kulturi<br />
i povijesti malo zna, ponekad držim<br />
izlaganja studentima na Filozofskom<br />
fakultetu u Osijeku«, kaže Duško<br />
Kostić. Oduvijek je bio borac, iako<br />
njegov život od malih nogu nije bilo<br />
lak. Do prije 10 godina s roditeljima<br />
je živio u kući bez kupaonice, a kad<br />
je krenuo u školu nisu imali ni struje<br />
pa je učio uz petrolejsku lampu. U<br />
školi je pomagao još četvorici <strong>Roma</strong>,<br />
no na žalost jedini je iz generacije završio<br />
srednju školu. »Želim biti pozitivan<br />
primjer drugim Romima«, kaže<br />
Duško Kostić, »jer ako ja s 34 godine<br />
mogu ići u školu, onda mogu i oni.<br />
Želio bih svojim primjerom razbiti<br />
predrasude o tome da su svi Romi<br />
neradnici, lopovi i sve druge negativne<br />
konotacije.« Duško još nije oženjen<br />
i nema djece. Prije deset godina<br />
bio je zaručen za Hrvaticu, ali su<br />
zaruke propale jer je njezinoj majci<br />
smetala njegova nacionalnost. Danas<br />
kaže da mu nije bitno hoće li njegova<br />
buduća žena biti Romkinja ili Hrvatica,<br />
bitno je da ga »začara«.<br />
Iz Belog Manastira dolazi i studentica<br />
Samanta Palko koja je ove<br />
godine upisala studij na Zdravstvenom<br />
veleučilištu u Zagrebu, a živi<br />
u studentskom domu na Laščini.<br />
Međutim, Samantina sunarodnjakinja,<br />
prva Romkinja koja je upisala<br />
Medicinski fakultet u Zagrebu i koja<br />
također prima stipendiju, nije željela<br />
sudjelovati u ovoj reportaži jer se ne<br />
želi javno deklarirati kao Romkinja.<br />
Slična je situacija s djecom mnogih<br />
<strong>Roma</strong>, posebno ako dolaze iz imućnijih<br />
obitelji ili iz miješanih brakova. Ni<br />
21-godišnji Sandro Fazlić, student<br />
druge godine Fakulteta elektrotehnike<br />
i računalstva u Zagrebu, nije bio<br />
siguran koliko mu je potrebno javno<br />
izjašnjavanje o nacionalnosti. Tim<br />
više što uopće ne prima stipendiju,<br />
iako na nju ima pravo. Nije želio da<br />
ga bilo što obvezuje.<br />
»To bi značilo da mi je potrebna pomoć,<br />
što nas kao Rome još više izdvaja<br />
iz društvenog konteksta, čime<br />
se također naglašava da smo različiti.<br />
Mislim da to nije kontekst kroz koji<br />
bi nas se trebalo promatrati nego<br />
bismo trebali biti emancipirani. No<br />
Romi su i međusobno vrlo različiti,<br />
svaka regija ima svoj jezik. Ja sam<br />
dospio tu gdje jesam zato što su me<br />
roditelji gurali i podržavali. Ne samo<br />
mene, nego i moje četvero braće i<br />
sestara. Roditeljska podrška u tom<br />
je dijelu ključna, ali nije jedini uvjet.<br />
Znam puno ljudi koji su imali odlične<br />
uvjete i mogli su puno više postići<br />
u životu, a nisu. Ima mnogo imućnih<br />
<strong>Roma</strong> čija djeca ne idu na fakultet,<br />
jer smatraju da im to neće pomoći.<br />
No mislim da bi se svatko u ovom<br />
društvu trebao dokazati znanjem i<br />
radom. Ima puno pametnih ljudi, ali<br />
najbolje prolaze oni koji se trude i<br />
rade. Moj problem je bio što sam<br />
se oslanjao na inteligenciju, ali nisam<br />
imao radne navike. Sad sam počeo i<br />
učiti pa tako i prolaziti na ispitima«,<br />
kaže Sandro Fazlić.<br />
Dok većina njegovih prijatelja radi u<br />
brodogradilištu »3. maj«, 21-godišnji<br />
Riječanin Senad Etemaj student je<br />
treće godine na Studiju cestovnog<br />
prometa Veleučilišta u Rijeci kojeg<br />
od diplome dijele četiri ispita. No<br />
iako je pri upisu na fakultet imao<br />
više bodova nego što je zahtijevao<br />
bodovni prag, imao je nekih administrativnih<br />
problema i na kraju je morao<br />
upisati redovni studij uz plaćanje.<br />
Godina studija stoji gotovo koliko i<br />
cijela njegova godišnja stipendija, ali<br />
on se ne žali nego je sretan i ponosan<br />
što je među stipendistima, a<br />
preko ljeta se trudi nešto zaraditi<br />
preko Student servisa kako bi barem<br />
malo olakšao roditeljima koji<br />
su morali čak i podići kredit da bi<br />
mu omogućili školovanje. »U našem<br />
društvu«, kaže, »dobivati stipendiju<br />
znači nešto jako veliko, znači da si<br />
jako dobar i to motivira i sve ostale.<br />
I moji kolege na Veleučilištu znaju<br />
da sam Rom i respektiraju me.« Bez<br />
imalo gorčine, Senad Etemaj ispričao<br />
je slučaj kad mu je jedan profesor na<br />
ispitu rekao: »Tebi ću postaviti teže<br />
pitanje, ti si drukčiji.« Kad ga je pitao<br />
po čemu je drukčiji, odgovorio mu<br />
je: »Znaš ti dobro.« No to mu je bila<br />
još veća motivacija da nauči još bolje<br />
i na kraju je iz tog ispita dobio ocjenu<br />
dobar. Senad želi postati vještak<br />
u prometnim nesrećama. Poslušat<br />
će savjet jednog profesora koji mu<br />
je rekao da se ne zadovolji dok ne<br />
nađe posao koji će ga činiti sretnim.<br />
Njegova kolegu, 27-godišnjeg Etema<br />
Fazlija, sretnim čine vlakovi<br />
i zato već treću godinu studira na<br />
Studiju željezničkog prometa Veleučilišta<br />
u Rijeci te je nedavno počeo<br />
i stažirati u Hrvatskim željeznicama.<br />
Njegova cijela obitelj radi na željeznici<br />
tako da je s vlakovima odrastao.<br />
No studij željezničkog prometa,<br />
kaže, nije lak, jer se od njih stotinjak<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
MLADE SNAGE<br />
13<br />
sa prve godine na treću godinu upisalo<br />
tek desetak studenata. Etem si<br />
ne može priuštiti samo studiranje pa<br />
ujutro radi u pilani, a poslijepodne<br />
ide na predavanja. Kad je upisivao<br />
fakultet nije ni znao za stipendiju, a<br />
dobio ju je tek na drugoj godini studija.<br />
Međutim, od stipendije ne može<br />
živjeti, plaćati stanarinu, režije i benzin<br />
za automobil kako bi mogao stići<br />
s fakulteta na posao. »Moram raditi<br />
jer mi svašta treba, a želim svoj mir<br />
pa ga i plaćam. Stipendija je dobrodošla,<br />
ali želim biti samostalan«, kaže<br />
Etem Fazli. Karijeru je započeo kao<br />
mesar, bio je nekoliko mjeseci na<br />
brodu, otišao u Nizozemsku gdje je<br />
također radio kao mesar, ali je shvatio<br />
da ondje nije sretan i da kod kuće<br />
čovjek ako to želi ipak ima najviše<br />
mogućnosti. A on nikada nije dopustio<br />
nekome da ga omalovaži zato<br />
što je Rom.<br />
No, 25-godišnja Georgette Ponte<br />
toliko je razočarana postupcima<br />
nekih profesora na Akademiji primijenjenih<br />
umjetnosti u Rijeci, gdje<br />
studira kiparstvo, da planira ostaviti<br />
sve, iako ima odlične ocjene i završene<br />
već dvije godine studija te otići u<br />
Italiju i početi sve ispočetka. Rođena<br />
je u Nici, gdje je živjela u prvim godinama<br />
života, jer joj je otac francuski<br />
Rom. No onda se s majkom vratila<br />
u Hrvatsku. Kako ima i francusko i<br />
hrvatsko državljanstvo, smatra da bi<br />
možda u Italiji, koja je članica Europske<br />
unije, imala poštenije uvjete studiranja.<br />
Naime, nakon što su je već<br />
na samom prijemnom pokušali diskreditirati,<br />
ali nisu mogli jer su njezini<br />
radovi bili među najboljima, kad je<br />
sve ispite sa 2. godine položila uglavnom<br />
s odličnim i vrlo dobrim, jedan<br />
profesor uvjetovao joj je prolaz ponudom<br />
da ‘dođe k njemu doma učiti<br />
kako se uči’. Osim toga, iako sama<br />
plaća studij koji stoji 11.000 kuna<br />
godišnje, nakon što je zbog tog profesora<br />
pala 2. godinu, oduzeli su joj i<br />
stipendiju. Naknadno je doznala da<br />
ima pravo pasti jednu godinu, a da ne<br />
izgubi stipendiju i sve to skupa previše<br />
ju je pogodilo. Odmalena je bila<br />
svjesna da je drukčija, iako se nije deklarirala<br />
kao Romkinja jer je odrasla<br />
uz mamu Hrvaticu, a otac ih je rano<br />
napustio i više ga se i ne sjeća.<br />
»U školi su mislili da sam Francuskinja<br />
pa su me zvali ‘francusko govno’.<br />
A u razredu je bila i jedna Romkinja<br />
koju su vrijeđali i tukli. Bili smo djeca<br />
i ja u to vrijeme nisam razmišljala<br />
o svom podrijetlu. No onda mi je<br />
mama rekla da odem pogledati jednu<br />
predstavu u romski teatar ‘Chaplin’ i<br />
tu je počela moja ljubav za romsku<br />
kulturu. Moja starija sestra završava<br />
Učiteljski fakultet, ali nikad nije primala<br />
stipendiju, iako bi nam dobro<br />
došla jer živimo samo od prodaje<br />
maminih i mojih slika, a podstanari<br />
smo«, priča Georgette Ponte, koja<br />
je doživjela i da njezine prijateljice<br />
Romkinje nisu pustili u neke riječke<br />
klubove. No, iako je toliko puta<br />
u životu naišla na zatvorena vrata,<br />
Georgette Ponte, koju je kiparstvom<br />
zarazio njezin djed Pavao Ćanković,<br />
neće odustati od svojih snova.<br />
Apsolvent na Fakultetu političkih<br />
znanosti u Zagrebu, 31-godišnji<br />
Alen Tahiri, dolazi iz imućnije romske<br />
obitelji. Njegov otac, koji je porijeklom<br />
s Kosova, bavi se izradom<br />
medicinsko-sportskih stolova za masažu,<br />
a majka, rođena u Skopju, ima<br />
veleprodaju tekstila. Iako među najboljim<br />
učenicima Srednje ekonomske<br />
škole, Alen je prije fakulteta nekoliko<br />
godina radio. »Kako su svi u<br />
mom društvu bili ekonomisti, doktori,<br />
pravnici, uključujući i stariju sestru<br />
koja je diplomirala na Ekonomskom<br />
fakultetu, upalila mi se lampica da<br />
to nije nešto što i ja ne bih mogao.<br />
Odrastao sam na Trešnjevci, osim<br />
tate u mojoj obitelji nitko ne zna<br />
romski, ali s vremenom sam postao<br />
svjesniji svoje pripadnosti.<br />
U svakoj drugoj emisiji na HTVu<br />
danas se koristi termin ‘Cigan’, a<br />
zbog neinformiranosti većina ljudi<br />
ima percepciju da su svi Romi prljavi<br />
i neškolovani. Da stvar bude još<br />
komičnija, i mene je mama, kad sam<br />
bio mali, plašila riječima: ‘Nemoj ići<br />
na cestu, ukrast će te Cigani.’« Zbog<br />
specifičnog položaja <strong>Roma</strong> u društvu,<br />
Alen Tahiri smatra da studentska<br />
stipendija nije i ne bi trebala biti namijenjena<br />
samo za socijalno ugrožene<br />
Rome, nego za izvanredne. Njemu<br />
osobno dobro dođe, ali ne živi<br />
od toga nego od svoga rada. Nijedan<br />
posao nije mu bio ispod časti. »I kad<br />
sam počeo raditi kao suradnik u Vladinom<br />
Uredu za nacionalne manjine«,<br />
priča Alen Tahiri, »nakon posla<br />
skinuo bih odijelo i kravatu, obukao<br />
radni ogrtač i išao u skladište u Svetoj<br />
Nedelji raditi do jedan u noći. Ja<br />
ne radim zato što moram, nego zato<br />
što želim bolji životni standard, želim<br />
sa zaručnicom kupiti naš stan, želim<br />
stvoriti svoje malo carstvo. Danas<br />
me mnogi koriste da bi moj primjer<br />
pokazali kao svoj rezultat, ali meni to<br />
ne smeta sve dok je to pozitivan primjer<br />
drugim Romima, dok znaju da<br />
će, budu li se dovoljno trudili, i oni<br />
jednoga dana moći raditi u Vladi.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
14<br />
ZA BOLJE SUTRA<br />
Romi i Romkinje u visokom obrazovanju<br />
Ministarstvo znanosti, obrazovanja<br />
i športa trenutno bilježi 11<br />
<strong>Roma</strong> i Romkinja u sustavu visokog<br />
obrazovanja od ukupno 9463 deklariranih<br />
pripadnika te nacionalne<br />
manjine.<br />
Hrvatski zavod za zapošljavanje u<br />
Zagrebu i Čakovcu evidentira tek<br />
jednog pripadnika romske manjine<br />
sa završenim visokim obrazovanjem.<br />
Ako (vrijednosnoj krizi usprkos!)<br />
prihvatimo tezu da je obrazovanje<br />
jedno od osnovnih alata socijalne<br />
promocije, a da upravo studenti<br />
slabijeg ekonomskog statusa, studenti<br />
iz redova nacionalnih manjina<br />
i imigranti spadaju u tzv. premalo<br />
zastupljene skupine u visokom obrazovanju,<br />
onda nam jasna postaje<br />
društvena perspektiva pripadnika<br />
romske nacionalne manjine.<br />
Osim što njihov položaj ujedinjuje<br />
niz rizičnih faktora za jednak pristup<br />
obrazovanju, obrazovni sustav nije<br />
dovoljno senzibiliziran da bi spriječio<br />
asimilaciju koja se u tom procesu<br />
vrlo često događa, pa nam se na pitanje<br />
kako postati visokoobrazovan<br />
i društveno ugledan, a pritom ostati<br />
Rom, nameće logičan odgovor: vrlo,<br />
vrlo teško. Pokušajmo ipak osvijetliti<br />
koji su dublji razlozi ovakvoga stanja,<br />
kako ih liječiti te koje su nove<br />
tendencije u Hrvatskoj u ovom području?<br />
Predškolsko i osnovno<br />
obrazovanje – ishodište<br />
problema i ključ rješenja<br />
Naime, već kratkim pogledom u zastupljenost<br />
studenata <strong>Roma</strong> u sustavu<br />
visokog obrazovanja, uočavamo veličinu<br />
problema. Ministarstvo znanosti,<br />
obrazovanja i športa trenutno bilježi<br />
11 <strong>Roma</strong>/Romkinja u sustavu visokog<br />
obrazovanja od ukupno 9463 deklariranih<br />
pripadnika te nacionalne manjine<br />
na posljednjem popisu stanovništva.<br />
Kakvo je pak stanje u starijoj populaciji<br />
na tržištu rada govore podaci<br />
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u<br />
Zagrebu i Čakovcu iz 2006. koji daju<br />
podatak o tek jednom (1) pripadniku<br />
romske manjine sa završenim visokim<br />
obrazovanjem, dok njih 3 posto u<br />
Međimurju i 6 posto u Zagrebu ima<br />
srednju stručnu spremu, a istodobno<br />
čak 85 posto nezaposlenih međimurskih<br />
<strong>Roma</strong> nema završeno osnovno<br />
obrazovanje. Dodamo li tome tradicionalno<br />
ukorijenjene predrasude o Romima<br />
koje gaje poslodavci, slabu dinamiku<br />
samozapošljavanja, jasno nam je<br />
koliko su niske šanse da pripadnici ove<br />
skupine nađu zadovoljavajući posao i<br />
poboljšaju društveni status.<br />
No, problemi počinju daleko ranije od<br />
stupanja u svijet visokog, pa i srednjeg<br />
obrazovanja. Stoga se na nižim razinama<br />
obrazovanja trebaju i rješavati.<br />
Naime, kod pripadnika ove manjine<br />
značajan je trend ispadanja iz školskog<br />
sustava te kasnijeg ulaska u osnovno<br />
obrazovanje. Podatak da u ukupnom<br />
školskom sustavu trenutno ima 3010<br />
učenika (što je tri puta više nego u<br />
času kada je Hrvatska pristupila Desetljeću<br />
uključivanja <strong>Roma</strong>), dok ih<br />
je od toga broja u osmim razredima<br />
tek 113, govori o tome da se oko 70<br />
posto romskih učenika do osmog razreda<br />
na ovaj ili onaj način gubi kroz<br />
sustav osnovnog školovanja. Za rješavanje<br />
ovog problema ključan je pomak<br />
svijesti od tvrdnje da su za tu činjenicu<br />
odgovorni isključivo roditelji, do spoznaje<br />
da obrazovni sustav nije učinio<br />
sve da romska djeca na vrijeme i uz<br />
adekvatnu pripremu uđu u obrazovni<br />
sustav, i u njemu zadovoljna ostanu. Činjenica<br />
kako je osnovno obrazovanje<br />
po Ustavu obvezno i besplatno obvezuje<br />
ne samo roditelje, već jednako i<br />
donositelje odluka, odgovorne na državnoj<br />
i lokalnoj razini, škole, vrtiće i<br />
socijalne institucije.<br />
Svima koji se bave obrazovanjem poznato<br />
je da kvalitetno i integrirano<br />
predškolsko obrazovanje jamči bolji<br />
uspjeh u osnovnoj školi, osigurava jezičnu<br />
pripremljenost (Romi u Hrvatskoj<br />
govornici su romani chiba, bajaškog<br />
jezika te albanskog jezika, pa im<br />
je hrvatski drugi jezik), odnosno osigurava<br />
približno jednake startne pozicije<br />
onima koje imaju djeca većinske<br />
skupine. Zato je besplatna dvogodišnja<br />
predškola za romsku djecu, kao uostalom<br />
i za djecu iz obitelji slabijeg društveno-ekonomskog<br />
statusa, jedino rješenje.<br />
Odluka da MZOS preuzima dio<br />
troška roditelja za svako romsko dijete<br />
donesena je tek nedavno, više godina<br />
nakon što je prepoznata potreba<br />
sustavnog ulaganja u predškolski odgoj<br />
u ishodišnim strateškim dokumentima<br />
Nacionalnom programu za Rome<br />
Vlade RH iz 2003. godine i Akcijskom<br />
planu Desetljeća za uključivanje <strong>Roma</strong><br />
2005.-2015., kojeg je Vlada usvojila<br />
2005. godine. Da je ova odluka više<br />
nego dobrodošla govore i podaci o ni-<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
ZA BOLJE SUTRA<br />
15<br />
skom postotku djece u Hrvatskoj koja<br />
su uključena u predškolske programe<br />
(2004. taj je postotak iznosio 43 posto<br />
dječje populacije u Hrvatskoj, a koji je<br />
ispod prosjeka zemalja EU: 75 posto).<br />
Zakonski i strateški okvir<br />
postoji – praćenje provedbe ili<br />
zašto se bojimo pokazatelja?<br />
Dakle, zakonska osnova za unapređenje<br />
položaja <strong>Roma</strong> kroz obrazovanje<br />
postoji, kroz Ustav, Ustavni zakon o<br />
pravima nacionalnih manjina, Zakon o<br />
suzbijanju diskriminacije, Zakon o odgoju<br />
i obrazovanju na jeziku i pismu<br />
nacionalnih manjina i druge zakone i<br />
propise. Postoji i strateški okvir, kroz<br />
već spomenute dokumente koji su se<br />
obvezali na neke mjere namijenjene<br />
pripadnicima ove manjine: besplatnu<br />
dvogodišnju predškolu, produžene<br />
boravke/mentorsku potporu, dodatne<br />
edukacije za učitelje, odgajatelje,<br />
edukacije za roditelje, sustavno stipendiranje<br />
srednjoškolaca i studenata,<br />
besplatan smještaj u đačke i studentske<br />
domove itd.<br />
Istovremeno, još uvijek nemamo javno<br />
objavljene službene statistike o<br />
postotku ispadanja romske djece iz<br />
obrazovnog sustava, o postotku djece<br />
naknadno upisane u osnovnu školu,<br />
o postotku srednjoškolaca koji<br />
ulaze u sustav visokog obrazovanja.<br />
Koliko god vođenje ovakve statistike<br />
bilo osjetljivo i iziskivalo dodatan<br />
trud, postavlja se pitanje kako uopće<br />
možemo kreirati javnu politiku o<br />
obrazovanju – u ovom slučaju politiku<br />
obrazovanja manjina, ukoliko nemamo<br />
pokazatelje početnih pozicija,<br />
te pomaka prema ciljevima koje pritom<br />
želimo postići? Podaci se ipak<br />
sve sustavnije sakupljaju, pa je za nadati<br />
se da će ova kampanja biti dodatan<br />
poticaj da indikatori praćenja<br />
provedbe politike obrazovanja romske<br />
nacionalne manjine budu, kao<br />
zbirni podaci, javno i lako dostupni<br />
svim zainteresiranim dionicima.<br />
Na ovaj problem u Hrvatskoj ukazuje<br />
i niz međunarodnih studija o<br />
obrazovanju <strong>Roma</strong>.<br />
Nove tendencije i pomaci u<br />
Hrvatskoj ili možemo li bolje?<br />
Posljednje dvije godine bilježe se<br />
tendencije povećanja broja učenika i<br />
studenata na svim razinama obrazovanja,<br />
kao i njihovo sustavnije podupiranje<br />
i stipendiranje. Ilustrativno je<br />
da je broj djece koja su deklarirana<br />
kao Romi u osnovnoj školi znatno<br />
porastao (sada broji 3010 učenika/<br />
ca u osnovnim školama), da se broj<br />
stipendiranih srednjoškolaca <strong>Roma</strong><br />
udvostručio (101 u 2007. u odnosu<br />
na 55 u 2006. godini), kao i broj stipendiranih<br />
studenata (s 5 u 2006. na<br />
11 studenata/ca u 2007.). Dvostruko<br />
veći brojevi govore o dodatnim ulaganjima,<br />
većoj medijskoj pozornosti,<br />
tj. boljem informiranju korisnika/ca<br />
obrazovnih usluga <strong>Roma</strong>, ali na žalost<br />
i o vrlo slaboj polazišnoj točki,<br />
tj. prethodnoj zastupljenosti <strong>Roma</strong> u<br />
obrazovanju.<br />
Važno je pratiti i sustavnu provedbu<br />
mjere državnog sufinanciranja vrtića<br />
za romsku djecu, pogotovo način na<br />
koji će se on provoditi na lokalnoj razini,<br />
koja mora preuzeti dio odgovornosti<br />
za provedbu. Također valja pratiti<br />
mjeru uvođenja produženog boravka,<br />
odnosno mentorske potpore djeci<br />
kako bi postala prirodan dio sustava,<br />
kao i dodatne edukacije za nastavnike,<br />
pri čemu izvještaj EUMAP-a (Open<br />
Society Institute EU Monitoring and<br />
Advocacy Program) za Hrvatsku u području<br />
obrazovanja <strong>Roma</strong> preporuča<br />
edukaciju o romskim jezicima i kulturi<br />
te anti-bias trening za kadar u školama<br />
i vrtićima. Mjera koja bi posebno pridonijela<br />
kvaliteti obrazovanja u školama<br />
s romskom djecom jest dodatna<br />
financijska motivacija koja bi se, uz<br />
stručno usavršavanje, davala učiteljima<br />
u jezično mješovitim odjeljenjima,<br />
kako se u tim školama ne bi događala<br />
negativna selekcija među učiteljima i<br />
stručnim suradnicima.<br />
Obrazovni sustav po mjeri<br />
djeteta ili dijete po mjeri<br />
sustava?<br />
Na posljetku, vratimo se ponovno<br />
početnoj tezi o procesu marginalizacije<br />
romske etničke manjine s jedne<br />
strane (slabom obrazovanošću i<br />
nezaposlenošću) i njene asimilacije s<br />
druge (Romi sa završenom srednjom<br />
i visokom školom nerado izražavaju<br />
svoj romski identitet).<br />
Naime, uz sve već navedene mjere,<br />
bitni pomaci u obrazovanju manjina<br />
mogu se učiniti samo ako pripadnost<br />
manjinskom identitetu, pa tako<br />
i romskom, bude normalna pojava<br />
u obrazovnom sustavu. To znači da<br />
udžbenici, rad i ponašanje učitelja<br />
moraju uključivati i sastavnice manjinske<br />
kulture, da atmosfera u obrazovnim<br />
institucijama mora biti takva<br />
da se izražavanje manjinskoga identiteta<br />
omogućava i potiče.<br />
Mogu li se bez takvog pristupa romska<br />
djeca doista prilagoditi školskom<br />
sustavu, kako se to često od njih traži,<br />
ili se zapravo sustav treba, koliko<br />
je god to moguće, prilagoditi djetetu,<br />
njegujući individualiziran pristup, koji<br />
uključuje i podržavanje manjinskih<br />
identiteta. (mr. spec. Jagoda Novak)<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
16<br />
ZA BOLJE SUTRA<br />
Okrugli stol »Prevencija ovisnosti<br />
djece i mladih«<br />
povodu Međunarodnog dana zlouporabe<br />
opojnih droga, 26. lipnja, a<br />
U<br />
s obzirom na smanjenje prosječne dobi<br />
prvog uzimanja sredstava ovisnosti kao<br />
i zlouporabe droga kod sve većeg broja<br />
djece i mladih, održan je okrugli stol<br />
s temom »Prevencija ovisnosti djece i<br />
mladih«.<br />
Okrugli stol je održan 26. lipnja u prostorijama<br />
Ministarstva obitelji, branitelja<br />
i međugeneracijske solidarnosti, Trg<br />
hrvatskih velikana 6.<br />
Na okrugli stol je pozvano 77 udruga,<br />
ustanova i institucija koje djeluju na području<br />
Republike Hrvatske. Okruglom<br />
stolu bila je nazočna i <strong>Udruga</strong> <strong>Roma</strong> <strong>Zagreba</strong><br />
i <strong>Zagreba</strong>čke županije, zastupane<br />
po svom predsjedniku Aliji Mešiću.<br />
Djeca i mladi<br />
Roditelji<br />
DA NE DA NE<br />
– Provodite vrijeme s obitelji,<br />
susjedima i prijateljima<br />
– Odlazite redovno u školu,<br />
upišite tečaj stranih jezika i<br />
plesa<br />
– Uključite se u športsko<br />
društvo ili klub, bavite se<br />
glazbom i crtajte grafite<br />
– Volontirajte<br />
– Informirajte se o opasnostima<br />
eksperimentiranja s<br />
drogom<br />
– Potražite što vam donosi<br />
sreću, zadovoljstvo i opuštanje<br />
Birajmo život, drogu NE!<br />
SAVJETI ZA DJECU, MLADE I RODITELJE<br />
– odolite znatiželji, utjecaju<br />
vršnjaka i želji za zabavom<br />
u nepodobnom društvu<br />
– mislite da možete samo<br />
jednom probati – čak i nakon<br />
prve konzumacije droge<br />
može doći do nastanka<br />
ovisnosti ili smrti<br />
– mislite da je liječenje ovisnika<br />
uvijek uspješno<br />
– budite pozitivan primjer<br />
svom djetetu i promičite<br />
pozitivne vrijednosti i<br />
zdrav način života u obitelji,<br />
kreativno i aktivno provođenje<br />
slobodnog vremena<br />
– ostvarite blizak emocionalan<br />
odnos s djetetom,<br />
otvorenu i iskrenu međusobnu<br />
komunikaciju i povjerenje<br />
(izgradite odnos u<br />
kojem dijete zna da Vam se<br />
u svakom trenutku može<br />
povjeriti)<br />
– razvijajte djetetovo samopouzdanje<br />
i samopoštovanje<br />
– poštujte želje, interese i<br />
mišljenje djeteta<br />
– preslab nadzor nad djetetom<br />
i preveliko povjerenje u<br />
dijete<br />
– prezaštićivanje djeteta –<br />
izgradite odnos povjerenja<br />
– postavljanje prevelikih zahtjeva<br />
pred dijete<br />
– usmjerenost samo na sebe<br />
i vlastite potrebe<br />
– agresivno ponašanje prema<br />
djetetu i odbacivanje<br />
djeteta<br />
– izlaganje djeteta nasilju u<br />
obitelji<br />
– tjelesno kažnjavanje djece<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
ZA BOLJE SUTRA<br />
17<br />
Informatičke radionice u Udruzi<br />
mladih <strong>Roma</strong> Hrvatske<br />
U radionicama je sudjelovalo 11 polaznika, četiri učenice i sedam učenika starije osnovnoškolske i<br />
srednjoškolske dobi. Radionice su za polaznike bile besplatne, program je financiran natječajnom<br />
donacijom Grada <strong>Zagreba</strong> za mlade za 2009. godinu.<br />
Program se izvodio u prostoru informatičke<br />
učionice Udruge mladih<br />
<strong>Roma</strong> Hrvatske, Zagreb, Čemernička<br />
17, po sljedećem rasporedu:<br />
subota, 9. 5. 2009., 9.00-13.00 sati<br />
– prva, druga i dio treće tematske<br />
cjeline,<br />
nedjelja, 10. 5. 2009., 9.00-13.00 sati<br />
– dio treće, četvrta i peta tematska<br />
cjelina.<br />
Uz odgovarajuće odmore tijekom<br />
rada, za polaznike programa bili su<br />
osigurani užina i voćni sokovi.<br />
Kroz aktivne vježbe i samostalan rad<br />
na računalu polaznici su upoznavali i<br />
uvježbavali različite oblike komunikacije<br />
putem interneta. Svi su polaznici<br />
dobili i odgovarajuće edukacijske materijale,<br />
manji dio i u tiskanom obliku,<br />
a kompletni set opsežnih materijala u<br />
elektronskom obliku, na svoje e-mail<br />
adrese.<br />
U prvoj cjelini polaznici su stekli uvid<br />
u temelje komunikologije te upoznali<br />
različite tipove medija i njihove karakteristike.<br />
Također, upoznali su se<br />
s elementima internet bontona – netiquette,<br />
kao i osnovama sigurnosti<br />
na internetu. Svi polaznici otvorili su<br />
novi e-mail korisnički račun na hrvatskom<br />
web-mail servisu Net.hr freemail.<br />
Oformila se zajednička mailing<br />
lista polaznika kojom su se tijekom i<br />
nakon izvođenja radionica posredovali<br />
edukacijski materijali, obavijesti,<br />
radni zadaci i njihova ispunjenja te<br />
drugi sadržaji. Edukacijski su materijali<br />
te mailing lista dostavljeni u prilogu.<br />
U drugoj su se cjelini polaznici na<br />
prezentiranim općim primjerima<br />
upoznali s funkcioniranjem i načinima<br />
korištenja različitih alata za komunikaciju<br />
– ICQ-a, Yahoo! Messengera i<br />
slično. Detaljnije su se upoznali s chat<br />
komunikacijskim servisom i pokrenuli<br />
osobni korisnički račun na hrvatskom<br />
chat servisu Net.hr chat, te isprobali<br />
chat-anje u pojedinim grupama i temama<br />
po svom izboru.<br />
U trećoj su se cjelini obradili komunikacijski<br />
servisi forum, blog i wiki,<br />
a polaznici su se na konkretnim<br />
primjerima, uz aktivaciju osobnog<br />
korisničkog računa, upoznali s karakteristikama<br />
i načinima primjene<br />
pojedinog servisa. Korišten je hrvatski<br />
servis Net.hr forum, pri čemu su<br />
polaznici pokrenuli osobni korisnički<br />
račun te isprobali slanje komentara u<br />
pojedinim grupama i temama foruma<br />
po svom izboru. Kao blog servis korišten<br />
je najpopularniji i najposjećeniji<br />
hrvatski servis www.blog.hr, pri<br />
čemu su polaznici aktivirali i postavili<br />
svoju osobnu blog stranicu te isprobali<br />
postavljanje vlastitih tekstova i<br />
slika na svoj blog, uz podsjećanje na<br />
pravila sigurnosti na internetu, osobito<br />
prezentiranje osobnih podataka<br />
i slika. Pri prezentaciji wiki servisa<br />
– Wikipedije – naglašena je mogućnost<br />
korisnika da i sami sudjeluju u<br />
stvaranju Wikipedije postavljanjem<br />
vlastitih sadržaja.<br />
U četvrtoj su se cjelini obradili komunikacijski<br />
servisi za povezivanje<br />
u socijalne mreže, a polaznici su se<br />
kroz prezentacije konkretnih primjera<br />
upoznali s najposjećenijim<br />
svjetskim (Facebook, MySpace) i<br />
hrvatskim (Trosjed, TeenHR) društvenim<br />
mrežama. Po želji polaznika<br />
radionica, od kojih je polovica već<br />
imala aktiviran i uređen svoj Facebook<br />
korisnički profil, najveća je pažnja<br />
posvećena upravo toj socijalnoj<br />
mreži, a iskusniji su polaznici drugim<br />
polaznicima radionice pomogli pri<br />
otvaranju i početnom generiranju<br />
sadržaja svog vlastitog Facebook korisničkog<br />
profila.<br />
U petoj cjelini polaznici su otvorili<br />
grupni blog Udruge mladeži <strong>Roma</strong><br />
Hrvatske, a naziv bloga odabrali su<br />
sami kreativnom grupnom tehnikom<br />
»oluja mozgova«. Blog se nalazi na<br />
web adresi http://umrh.blog.hr/. Po<br />
zajedničkom dogovoru, polaznici će<br />
nastaviti uređivati blog Udruge mladeži<br />
<strong>Roma</strong> Hrvatske i popuniti te<br />
oblikovati sadržaj materijalima koji<br />
prezentiraju aktualnu problematiku i<br />
događanja vezano uz Udrugu i romsku<br />
mladež u Hrvatskoj, kao i mladež<br />
u Hrvatskoj općenito.<br />
Voditelj radionica:<br />
Renata Đonđ Perković, prof.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
18<br />
ZA BOLJE SUTRA<br />
Osmašica Lidija odlikašica tamo gdje<br />
<strong>Roma</strong> jedva ima<br />
Lidija Bogdan iz Kotoribe izvrsna je učenica te istražuje povijest<br />
svoga naroda<br />
Lidija Bogdan,16-godišnja učenica<br />
8.b razreda OŠ Kotoriba, trebala je<br />
još prije godinu dana završiti osnovnu<br />
školu. No, ponavljala je jedan razred na<br />
početku školovanja.<br />
– Nije mi žao jer sam na taj način bolje<br />
upoznala hrvatski jezik i uvjerila se da<br />
mi nitko neće poklanjati ocjene, već da<br />
se za svaku od njih trebam izboriti. Iz<br />
četvrtog u peti razred prešla sam kao<br />
odlična učenica, a odlikašica sam sve<br />
do osmog – kaže djevojka o kojoj njezini<br />
učitelji imaju samo riječi hvale.<br />
Lidija je jedna od rijetkih učenica romske<br />
nacionalnosti koja je uopće došla<br />
do osmog razreda. U ovoj školskoj godini<br />
u prvi razred upisana su 282 romska<br />
djeteta, a u osmom ih je samo 49.<br />
Od 332 učenika koji su se prije sedam<br />
godina upisali u osnovnu školu, danas<br />
je u sedmom razredu samo 72, što je<br />
manje od 22 posto! Najviše ih školu<br />
napušta u petom i šestom razredu.<br />
Roditelji ih jednostavno prestanu slati<br />
u školu, iako time krše zakon. Država<br />
prelazi preko toga. U osnovnim školama<br />
trenutačno je 1420 <strong>Roma</strong>, u srednjim<br />
školama 80, a među njima samo<br />
jedan gimnazijalac.<br />
– Ne želim da mi netko nešto poklanja,<br />
na što su navikli oni moji sunarodnjaci<br />
koji samo čekaju da im drugi<br />
pomažu – kaže Lidija, koja je istraživala<br />
i prošlost <strong>Roma</strong> u Kotoribi.<br />
– Provodila sam ga pod nadzorom<br />
učiteljice povijesti Romine Volar s<br />
kojom sam se prvotno dogovorila da<br />
istražujem prošlost Židova, no kasnije<br />
mi je sinulo da bi prvo trebala upoznati<br />
prošlost svoga naroda, o kojoj<br />
mi Romi u Kotoribi vrlo malo ili gotovo<br />
ništa ne znamo. Učiteljica i drugi<br />
iz naše povijesne grupe u knjižnici su<br />
mi pomogli tražiti literaturu, koje ima<br />
vrlo malo. Mučila sam se jer nemam<br />
internet, pa sam ispitivala ljude po<br />
selu. Obradila sam običaje kao što su<br />
romski sud i prošnja – kaže Lidija.<br />
Otkriva kako romski sud određuje je<br />
li neka osoba u pravu ili krivu. Sastoji<br />
se od nekoliko starijih osoba, najčešće<br />
muškaraca.<br />
Okupljaju se na otvorenome kako<br />
bi svi mogli prisustvovati. Najprije<br />
postavljaju trik pitanje, zatim pozivaju<br />
Boga, te donesu njegovu sliku<br />
i postave je na neki oslonac. Osoba<br />
koja smatra da je u pravu mora pred<br />
slikom prisegnuti da je sve što kaže<br />
istina.<br />
– Tada do te osobe dolaze žene koje<br />
su ušle u menopauzu, jer se one smatraju<br />
svetima, pa ga<br />
počnu psovati i govoriti<br />
da će mu se kroz<br />
mjesec dana dogoditi<br />
neko zlo, nesreća<br />
ako je lagao. Ako je<br />
govorio istinu, to se<br />
neće dogoditi – kaže<br />
Lidija. Prema nekim<br />
podacima, Romi u<br />
Međimurju borave<br />
već 400 godina. Danas<br />
njih oko 7000<br />
živi u 12 zasebnih naselja.<br />
Većina ih govori<br />
jezikom koji nazivaju<br />
bajaškim.<br />
Evo, i sad se o Romima<br />
priča da ne žele<br />
ići u školu, no za to<br />
su najviše krivi njihovi<br />
roditelji kao što i<br />
sama Lidija kaže, oni<br />
o svojoj djeci ne brinu<br />
nakon što navrše<br />
13-14 godina, jer smatraju da su dovoljno<br />
zreli da se brinu sami o sebi. Ja<br />
dajem svoju punu podršku Lidiji koja<br />
želi nastaviti daljnje školovanje, znam<br />
koje su joj mogućnosti, tj. koliko je<br />
dobra i marljiva učenica pošto je poznajem<br />
od malena, jer skupa živimo<br />
u istom romskom naselju. Naime,<br />
i ja sam nastavio školovanje nakon<br />
završene osnovne škole i vrlo dobar<br />
sam učenik (4. razred maturant) u<br />
Poštanskoj i telekomunikacijskoj školi<br />
u Zagrebu gdje sam upisao smjer<br />
tehničara za telekomunikacije te sam<br />
ove godine na Inovi osvojio srebro te<br />
zajedno sa školom nagradu za »najinovatorski<br />
tim«. Po drugi put sam<br />
osvojio srebro, samo što je natjecanje<br />
bilo u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića.<br />
I, prema tome, smatram da Romi<br />
mogu dosta toga, samo im treba dati<br />
šansu i uspjeh je 100 posto zagarantiran.<br />
(Ivica Beti)<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
ZA BOLJE SUTRA<br />
19<br />
Romska djeca brojeve uče<br />
uz pomoć kuna<br />
Suljo Seferović prva je »muška<br />
teta« u romskom dječjem vrtiću<br />
u Kozari putovima. Djecu svakodnevno<br />
uči pisati, crtati, a brojanju ih<br />
uči uz pomoć kuna jer, kako kaže, na<br />
taj način mali Romi najbolje usvoje<br />
gradivo. Zahvaljujući slikovnicama na<br />
romskom, Suljo i odgojiteljica Aleksandra<br />
malim Romima čitaju »Snjeguljicu«,<br />
»Mačka u čizmama« i »Alisu<br />
u zemlji čudesa«.<br />
Suljo je umirovljenik i invalid Domovinskog<br />
rata, koji se iz ljubavi prema<br />
djeci odlučio za posao odgojitelja.<br />
– Ovdje nalazim svoj mir, i jednostavno<br />
se stopim s tom djecom. Puzim s<br />
njima, skačem, pjevam, plešem, učim<br />
ih brojati – rekao je.<br />
Lačođi ve, ili na hrvatskom Dobar<br />
dan, pozdravila su djeca kad smo ih<br />
posjetili u povodu Svjetskog dana<br />
<strong>Roma</strong>. Desetero djece koja su tamo<br />
sjedila ispričalo je kako vole ići u vrtić,<br />
te da im je Suljo najdraža teta. Svi<br />
uglas veselo su otpjevali pjesmu Ve-<br />
sne Pisarović, u čijem se spotu kao<br />
glavni glumac pojavljuje Hamdija Seferović,<br />
koji je ujedno i Suljin rođak.<br />
Emancipirana Romkinja<br />
Osim vrtića u sklopu tog centra djeluje<br />
i večernja škola, a njezin najpoznatiji<br />
školarac je bio i prvi romski<br />
zastupnik u Saboru, Nazif Memedi,<br />
za kojeg u školi nisu baš puni riječi<br />
pohvale.<br />
– Za ovaj centar nije ništa napravio<br />
– potužio se Suljo.<br />
Vrtić Ceferino Jimenez Malla-el Pelle<br />
ime je dobio po nepismenom<br />
romskom blaženiku, koji se borio<br />
za školovanje <strong>Roma</strong>, a već 12 godina<br />
ga s ljubavlju vode Suljo i njegova<br />
35-godišnja sestra Senija Seferović<br />
koja za sebe kaže da je emancipirana<br />
Romkinja.<br />
– Romi mi znaju reći da sam stara<br />
cura i da sam već odavno trebala biti<br />
baka, no ja se ne obazirem – objasnila<br />
je.<br />
Na Novosadskom univerzitetu<br />
studira 200 <strong>Roma</strong><br />
Na Novosadskom univerzitetu trenutno studira oko 200 studenata<br />
<strong>Roma</strong>, a cilj je da se taj broj još poveća, izjavio je direktor Kancelarije<br />
za inkluziju <strong>Roma</strong> Duško Jovanović. Na promociji projekta “Osnaživanje<br />
romskih studenata na Univerzitetu u Novom Sadu” Jovanović je rekao da<br />
je taj univerzitet po broju romskih studenata ne samo vodeći u Srbiji, već<br />
predstavlja “reper” i za mnoge europske univerzitete.<br />
Naveo je da je 1994. godine na Novosadskom univerzitetu studiralo svega<br />
četvoro <strong>Roma</strong>.<br />
Objasnio je da je cilj projekta da se studentima Romima omogući da polože<br />
što više ispita tokom godine i završe započete studije, kroz informiranost<br />
o studijima, organiziranje mentorskog rada sa studentima i kroz afirmaciju<br />
najuspešnijih i najtalentiranijih romskih studenata.<br />
“Time doprinosimo izgradnji romske intelektualne elite u Srbiji”, poručio je<br />
Jovanović i dodao da je cilj projekta i da se podigne svijest većinskog naroda<br />
o uspješnim rezultatima romskih studenata.<br />
On je rekao da republička i pokrajinska vlada pomažu studiranje <strong>Roma</strong>,<br />
tako što im omogućuju da se lakše upišu na fakultete, da dobiju smještaj i<br />
stipendije. (RTV)<br />
Iz povijesti <strong>Roma</strong><br />
1964. U Poljskoj se odobrava donošenje<br />
zakona kojim bi se Rome<br />
natjeralo da ostanu na jednom<br />
mjestu, odnosno da se ne sele. Oni<br />
koji se nisu pridržavali tog zakona<br />
prognani su iz zemlje i oduzeto im<br />
je pravo građanstva.<br />
1965. Francuska vlada dekretom<br />
raspušta Svjetsku zajednicu Cigana<br />
– CMG. Jedan dio CMG vodstva,<br />
predvođen Vankom Rouda, se odvojio<br />
te osnovao Međunarodni komitet<br />
Cigana (International Gypsy<br />
Committee).<br />
U Slovačkoj se Rome etnički čisti<br />
i raspoređuje na područja Češke s<br />
manje <strong>Roma</strong>. Romi deportirani na<br />
takav način su se ili vratili odakle<br />
su došli ili su ih njihove šire obitelji<br />
slijedile povećavajući time koncentraciju<br />
<strong>Roma</strong>, što je uzrokovalo<br />
nove probleme Vladi.<br />
Papa Pavao VI. govori pred 2000<br />
<strong>Roma</strong> u mjestu Pomezia u Italiji.<br />
1966. Rastuće uznemiravanje i protjerivanje<br />
s njihovih posjeda dovodi<br />
do osnutka Britanskog vijeća Cigana<br />
(British Gypsy Council) kako bi<br />
se borilo za njihova područja.<br />
1967. Utemeljeno je Udruženje<br />
Cigana Finske (Association of<br />
Gypsies of Finland).<br />
Cigansko Vijeće održava prvu ljetnu<br />
školu u Essexu u Engleskoj.<br />
1968. Zakon o mjestima za prikolice<br />
za stanovanje propisuje da od<br />
1970. godine lokalne vlasti osiguraju<br />
mjesta za stanovanje za Cigane<br />
u Engleskoj. Taj zakon nikad nije u<br />
potpunosti stupio na snagu.<br />
Nakon godina neuspjeha Čehoslovačka<br />
odustaje od planiranog<br />
raspoređivanja <strong>Roma</strong> unutar svoje<br />
zemlje.<br />
1969. Miroslav Holomek postaje<br />
predsjednik Zajednice <strong>Roma</strong> u<br />
Čehoslovačkoj (Union of <strong>Roma</strong>).<br />
Kasnije, 1973. godine čehoslovačka<br />
vlada je zabranila Zajednicu <strong>Roma</strong>.<br />
Miroslavov brat, Tomas Holomek,<br />
ranije član Parlamenta, prvi je romski<br />
odvjetnik u Čehoslovačkoj.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
20<br />
INTERVIEW<br />
Romi zaslužuju svoje mjesto<br />
u zajednici<br />
Razgovor s mladim profesorom povijesti Tonijem Marušićem koji je u javnosti već prepoznat kao<br />
svesrdni borac za prava <strong>Roma</strong>, posebno <strong>Roma</strong> Bajaša<br />
Nečija velika predanost svom<br />
poslu za sobom povlači svakojake<br />
komentare društvene zajednice,<br />
a želja za promjenom i uvođenjem<br />
nečeg novog okarakterizirat će vas<br />
kao zanesenjaka i staviti pod povećalo<br />
javnosti. Jedan od onih koji nikako<br />
ne odustaju u takvim nastojanjima<br />
mladi je profesor povijesti Toni Marušić<br />
kojeg ćemo u javnosti prepoznati<br />
kao svesrdnog borca za prava<br />
<strong>Roma</strong> Bajaša. I dok bi još uvijek<br />
mnogi Međimurci ovoj temi okrenuli<br />
leđa, Toni ostaje među odabranima<br />
koji su i te kako svjesni prisutnosti<br />
<strong>Roma</strong> te njihovog suživota s Hrvatima.<br />
Kako bi on bio što bolji, prihvatljiviji<br />
i nadasve normalniji, potrebno<br />
je učiniti mnogo. Toni Marušić uvjeren<br />
je u neke istine.<br />
Vaš rad s Bajašima postao je<br />
nadaleko poznat. Kako su protekle<br />
dosadašnje godine?<br />
– Neobično i nadasve zanimljivo.<br />
Osim u školi, pedagoški rad usmjerio<br />
sam na kreativan rad u kazališnoj<br />
skupini Paduri kroz koju prolaze<br />
mladi Bajaši. Ulazimo u petu godinu<br />
djelovanja i mogu reći da sam ponosan<br />
na rezultate koje smo postigli:<br />
osmislili smo šest predstava – Ciganski<br />
sud, Num š numik, Ciganska<br />
trilogija, Putkana, Nukaout, U fi nu<br />
ufija, dva puta se plasirali na državni<br />
LIDRANO u Šibenik 2003. i Zadar<br />
2006. te dva puta na završnicu<br />
Festivala kazališnih amatera Hrvatske<br />
Karlovac 2004. i Kastav 2006.<br />
Posljednje predstave rađene su na<br />
jeziku <strong>Roma</strong> Bajaša, na što smo posebno<br />
ponosni. Snimili smo pjesmu i<br />
spot Padure verđi koji smo imali prilike<br />
vidjeti na HRT-u, a na YouTubeu<br />
je dobio odlične kritike.<br />
Na tome niste stali, već su u pripremi<br />
i novi projekti.<br />
– U planu mi je organizacija etnološkog<br />
skupa u Čakovcu na temu Romi<br />
Bajaši – rasprostranjenost i identitet,<br />
na kojem će sudjelovati etnolozi iz<br />
Mađarske, Srbije i Rumunjske koji<br />
se bave isključivo Romima Bajašima.<br />
Isto tako, nastojat ću udrugu BKS<br />
Paduri podići na razinu pedagoško-<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
INTERVIEW<br />
21<br />
znanstveno-kulturnog profila koja će<br />
se isključivo baviti problematikom<br />
<strong>Roma</strong> Bajaša.<br />
RUDARI IZ TRANSILVANIJE<br />
Svi Međimurci zasigurno ne<br />
znaju tko su Romi Bajaši, pripadnici<br />
najbrojnije manjine u<br />
našoj županiji.<br />
– To su posebni pripadnici romskog<br />
naroda kojima je osnovna karakteristika<br />
da govore rumunjski jezik. Područje<br />
Međimurja naseljavaju tijekom<br />
druge polovice XIX. stoljeća, gdje ih<br />
ima između pet i šest tisuća. U Hrvatskoj<br />
ih ukupno ima oko 11.000.<br />
Njihov dolazak iz Azije u Europu i<br />
na Balkan zbiva se tijekom XIII. st.,<br />
a širenje se poklapa s prodorom Turaka.<br />
Kako su se trajnije nastanili u<br />
Rumunjskoj u doba velikih političkih<br />
previranja obilježenih turskim osvajanjima<br />
i borbama feudalaca, ubrzo<br />
bivaju porobljeni, doživjevši velika<br />
stradanja tijekom boravka u Transilvaniji.<br />
Radili su najgore poslove u<br />
najgorim uvjetima, bez ikakvih prava<br />
i sloboda, veliki dio njih stradao je u<br />
rudnicima srebra. Odatle im i naziv<br />
Bâeş = Rudar. Postojala je i kazna,<br />
kada bi kao rob progovorio nešto<br />
na svom jeziku u nazočnosti feudalčevog<br />
namjesnika, doslovce bi mu<br />
iščupali jezik. Tako su Bajaši prisilno<br />
rumunizirani i danas u njihovom<br />
govoru ne postoji niti jedna riječ iz<br />
staroindijskog, odnosno ne govore<br />
<strong>Roma</strong>ni chib, službeni jezik <strong>Roma</strong>.<br />
Tijekom prve polovine XIX. st. postupno<br />
naseljavaju područje južne<br />
Mađarske i sele se prema zapadu. U<br />
Hrvatskoj su dobili i naziv Koritari.<br />
Zbog svojih posebnosti Bajaši su na<br />
putu izgradnje vlastita identiteta.<br />
Radite u Osnovnoj školi Kuršanec<br />
u kojoj je većina učenika<br />
upravo <strong>Roma</strong>.<br />
– Za OŠ Kuršanec, koju pohađa 60<br />
posto učenika <strong>Roma</strong>, možemo govoriti<br />
da ulazi u red najsloženijih škola<br />
u RH u smislu provedbe i ostvarenja<br />
nastavnog plana i programa, odnosno<br />
pedagoškog rada i ostvarenja<br />
odgojnih ciljeva. Uvjeti rada otežani<br />
su zbog velikog broja učenika koji<br />
dolaze iz jedne socijalno deprimirajuće<br />
sredine kojoj materinji jezik nije<br />
hrvatski. Romski učenici susreću se s<br />
hrvatskim vršnjacima te škola postaje<br />
jedino mjesto prožimanja kulturoloških<br />
razlika i posebnosti. Mjesto<br />
gdje dva životna stila i sustava vrijednosti<br />
postaju očigledni i međusobno<br />
odbojni. U našoj školi rijetka su hrvatsko-romska<br />
prijateljstva i druženja.<br />
Postoji zazor i nepovjerenje natopljeno<br />
predrasudama donesenim<br />
od kuće.<br />
PUNO TRUDA, A REZULTATI<br />
MANJKAVI<br />
Kakav je status škole?<br />
– Škola je, što je presedan u hrvatskom<br />
školstvu, tužena od dijela romskih<br />
roditelja na poticaj HHO-a zbog<br />
diskriminacije koja se navodno provodi.<br />
Slažem se da neke stvari iz tužbe<br />
imaju osnova, poput postojanja<br />
isključivo romskih razreda u kojima<br />
Romi ne mogu u potpunosti svladati<br />
nastavni plan i program i da se u<br />
takvim razredima prilagođava tempo<br />
nastave, posebice prilikom obrade<br />
nastavnog gradiva, pa se pojedine<br />
nastavne teme i dodatno obrađuju,<br />
ali je i istina da u takvim razredima<br />
učitelji ulažu više truda i energije<br />
kako bi učenici svladali osnove. S<br />
druge strane, romska djeca u miješanim<br />
razredima uviđaju da postoje<br />
velike razlike između njih i hrvatskih<br />
vršnjaka, pa to stvara nove situacije<br />
– povučenost, gubitak samopouzdanja,<br />
pasivizaciju i rezignaciju. Kako to<br />
riješiti? Dodatni je problem što roditelji<br />
učenika <strong>Roma</strong> nemaju kvalitetan<br />
odnos s djecom u smislu poticanja<br />
težnje ka što većem znanju jer kod<br />
njih nije zaživjela deviza bolje obrazovanje<br />
= bolji život. S druge strane,<br />
postoji i pitanje hrvatske djece u<br />
školi s dominantnom većinom romske<br />
djece. Postoji obrazac ponašanja<br />
čiji je utjecaj negativan i štetan. Većina<br />
romskih učenika upotrebljava<br />
pogrdne izraze, prostače, napuštaju<br />
nastavu, ulaze u verbalne sukobe s<br />
nastavnicima već u nižim razredima,<br />
neki puše, prednjače u verbalnom i<br />
fizičkom obračunavanju s hrvatskim<br />
vršnjacima, maltretiraju djevojčice i<br />
sl. O tome, osim hrvatskih roditelja,<br />
nitko ne govori.<br />
Do sada nije, osim spomenute tužbe,<br />
postojala nikakva konkretnija<br />
akcija u smislu stvarnog pomaka ka<br />
što kvalitetnijem obrazovanju romskih<br />
učenika. Mene čudi kako to da<br />
nijedna romska udruga ili mjerodavno<br />
ministarstvo ne uviđa da jedino<br />
učitelji s višegodišnjim iskustvom u<br />
radu s romskom djecom imaju pravi<br />
uvid i kvalificirani su reći što se nužno<br />
mora promijeniti da bi se pobolj-<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
22<br />
INTERVIEW<br />
šalo obrazovanje <strong>Roma</strong>. Jer istina je<br />
sljedeća – danas romski učenici završavaju<br />
osnovnu školu, ali je pitanje<br />
koliko doista znaju i koliko će im to<br />
znanje biti dostatno pri odabiru budućeg<br />
zvanja – što mogu postati oni<br />
najbolji – stolari, bravari, frizerke ili<br />
u najboljem slučaju trgovci? Romi se<br />
ne bi smjeli zadovoljiti s postojećim<br />
stanjem.<br />
Što učiniti kako bi se svi našli u<br />
željenoj situaciji?<br />
– Odgovornost je i na školi, ali i u<br />
nadležnim institucijama i romskim<br />
udrugama jer smo već odavno morali<br />
pokrenuti široku akciju kako bi se<br />
donijela didaktička dijagnoza kojom<br />
bi se utvrdilo koliko i kakve nastavne<br />
sadržaje romska djeca u potpunosti<br />
mogu savladati. Taj postupak iznijeli<br />
bi neutralni pedagoški stručnjaci nakon<br />
višemjesečnog praćenja rada u<br />
školi i njome bi utvrdili činjenično<br />
stanje – na temelju takve dijagnoze<br />
moguće je napraviti zadovoljavajući<br />
model rada i zakonski izregulirati<br />
poseban status škole. Konkretnije,<br />
škola s posebnim statusom s otežanim<br />
uvjetima rada podrazumijevala<br />
bi: jednosmjenski rad, fleksibilniji nastavni<br />
program, pojačanu nastavu na<br />
hrvatskom jeziku – logopede, učenje<br />
standarda rumunjskog jezika – gramatike<br />
i pravopisa, izborne predmete<br />
poput povijesti i kulture <strong>Roma</strong>,<br />
rumunjskog jezika, vježbe čitanja i<br />
pisanja, zatim radioničku integracijsku<br />
nastavu, zapošljavanje stručnjaka<br />
poput logopeda i sociologa, trebala<br />
bi materijalno stimulirati rad nastavnika.<br />
Pitam se tko nama nastavnicima<br />
može reći kako se radi s romskom<br />
djecom u nastavi kad mi jedini imamo<br />
godine rada i iskustva. Najveća<br />
frustracija nama nastavnicima je što<br />
ulažemo puno više truda i energije,<br />
a rezultati su manjkavi. Tu su i stalni<br />
pritisci od strane medija, romskih<br />
udruga, hrvatskih roditelja – nitko ne<br />
nudi rješenje.<br />
NEMA IH U KNJIGAMA NI<br />
ZEMLJOVIDIMA<br />
Kako biste ocijenili odnose<br />
<strong>Roma</strong> i Hrvata u Međimurju?<br />
– Jednom riječju, zabrinjavajuće. U<br />
nekoliko navrata nastupajući s Bajašima<br />
svjedočio sam krajnje netolerantnim<br />
ispadima prilično »normalnih«<br />
ljudi. Primjerice, u Prelogu je policija<br />
privela moje glumce u postaju samo<br />
zato što su šetali ulicom. Nedopustivo<br />
je da na zemljovidima Međimurja<br />
(npr. Tur. zajednice) nema prikazanog<br />
niti jednog romskog naselja, kao da<br />
<strong>Roma</strong> nema. Potrebno je osnovati<br />
ured za romska pitanja u kojem bi<br />
bili predstavnici lokalne vlasti i Romi.<br />
Još jedan zanimljiv primjer: u najnovijoj<br />
knjizi »Povijest Međimurja« nema<br />
riječi o Romima, pa ni na povijesnim<br />
zemljovidima nema <strong>Roma</strong>. Romi trebaju<br />
imati svoj kulturni centar u Čakovcu,<br />
kao i svoju emisiju na lokalnoj<br />
TV na materinjem jeziku.<br />
Kako komentirate posljednje<br />
izbore na ovom području?<br />
– Žalosno je što Bajaši nisu mogli<br />
podržati svoje predstavnike s dovoljnim<br />
brojem glasova, a bilo je potrebno<br />
samo 306 glasova. Zastupnik<br />
Bajaša u Saboru mogao je pokrenuti<br />
niz jakih projekata na području<br />
Međimurja. Na žalost, ta je prigoda<br />
propuštena. Sumnjam da će Memedi<br />
biti toliko uporan i dosljedan u zahtjevima.<br />
Način života <strong>Roma</strong> njihov je vlastiti<br />
izbor, kao i bilo koga drugog. Ako<br />
žele skupljati željezo i bakar, i to je<br />
izbor, ako žele živjeti od socijalne<br />
pomoći, i to je njihov izbor. No, rani<br />
brakovi s planiranim ciljem većeg<br />
broja djece, na žalost, sve više postaju<br />
društveni problem. Činjenica je da<br />
država mora imati striktniji nadzor<br />
nad novcem koji izdvaja za djecu, jer<br />
se taj novac i mora trošiti na djecu<br />
– kaže Toni Marušić kojem je ionako<br />
briga za dobrobit romske djece prvenstvena<br />
te ujedno dodaje:<br />
– Niža obrazovna struktura, zdravlje<br />
i nezaposlenost problemi su vezani<br />
uz romsku populaciju u Međimurju.<br />
Problemi koji se rješavaju deklarativno,<br />
samo na površini. Iako sam po<br />
prirodi optimist, slutim da će situacija<br />
eskalirati s neželjenim učincima na<br />
odnose Hrvata i <strong>Roma</strong>.<br />
Kristina Štebih<br />
Iz intervjua s Bajramom<br />
Halitijem, generalnim<br />
sekretarom Internacionalne<br />
unije <strong>Roma</strong>, književnikom<br />
i publicistom, u povodu<br />
obilježavanja Međunarodnog<br />
dana sjećanja na žrtve<br />
holokausta nad Romima<br />
Pisci su oduvijek bili i bit će najvjerniji<br />
povjesničari vremena u kojem<br />
žive i u kojem pišu. Literatura, pored<br />
umjetničkog, pored piščevog osobnog<br />
doživljaja svijeta, sadrži i povijest,<br />
faktografiju, politiku – elemente na<br />
osnovi kojih shvaćamo vrijeme o kojem<br />
pisac piše.<br />
Književnik, publicist i novinar Bajram<br />
Haliti piše o svom vremenu.<br />
Također je i povjesničar poslijeratnog<br />
vremena. Svojom knjigom »Romi –<br />
narod zle kobi« i »Romi pred zidom<br />
smrti Auschwitza« temeljito rasvjetljava<br />
genezu o stradanjima <strong>Roma</strong> za<br />
vrijeme Drugoga svjetskog rata.<br />
U želji da otvoreno progovorimo o<br />
politici genocida, zamolili smo generalnog<br />
sekretara Internacionalne unije<br />
<strong>Roma</strong> – gospodina Bajrama Halitija,<br />
koji se smatra jednim od najznačajnijih<br />
istraživača genocida nad Romima<br />
u logorima Trećeg Reicha, da nam<br />
pruži bolji uvid u stradanja <strong>Roma</strong> tijekom<br />
Drugoga svjetskog rata. O tome<br />
je objavio veliki broj znanstvenih radova,<br />
koji su prezentirani domaćoj i<br />
stranoj javnosti. Međutim, on smatra<br />
da je krajnje vrijeme da se istraživanje<br />
genocida institucionalizira, kako<br />
bi se od zaborava otrgli nezapamćeni<br />
nacistički i ustaški zločini.<br />
Gospodine Haliti, da li je poslije<br />
Auschwitza i Jasenovca uopće<br />
moguće pisati pjesme ili priče o<br />
stradanjima <strong>Roma</strong> i Sintija u logorima<br />
Trećeg Reicha?<br />
Bajram Haliti: Kao književnik i etičar<br />
godinama sam se suočavao s pitanjem<br />
Teodora Adorna da li je poslije Auschwitza<br />
uopće moguće pisati pjesme<br />
ili priče. Pitao sam se da li se u svojim<br />
stihovima trebam služiti riječima koje<br />
bi kod čitatelja izazvale suze. Kako nekome<br />
to objasniti, tko smrt ne poznaje<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
INTERVIEW<br />
23<br />
Romi pred zidom smrti Auschwitza<br />
iz dima krematorija, već iz knjiga, i koji<br />
prepoznaje da je taj jaki miris dolazio<br />
od tijela ljudi koji su prije 65 godina u<br />
dugoj povorci marširali kroz logorske<br />
ceste.<br />
Kojim riječima da opišem mladim<br />
generacijama bol ciganske majke kojoj<br />
su iz ruku istrgli dijete i bacili ga<br />
među one koji su određeni za plinsku<br />
komoru? Može li se čovjeku dočarati<br />
zadah koji se širi iz vagona u kojem su<br />
tjedan dana mrtvi stajali među živima,<br />
i nisu mogli pasti samo zato što nije<br />
bilo prostora – tako da mu se počne<br />
povraćati? Može li netko pojmiti da se<br />
u užas živih zbog još jedne smrti uvijek<br />
nesvjesno uvlačila i doza zadovoljstva:<br />
jedan manje u baraci, njegovo hrkanje<br />
neće više ostalima ometati san.<br />
Mogu li jednom čovjeku dočarati šta<br />
sam osjećao dok sam pisao stihove o<br />
stradanjima »<strong>Roma</strong> pred zidom smrti<br />
Auschwitza« i stajao u kutu sobe u<br />
kojoj su već ležale stotine mrtvih i u<br />
kojoj bih za neku minutu ležao i ja, da<br />
egzekuciju nije prekinuo san.<br />
Bojim se da je nemoguće prenijeti sva<br />
ta iskustva. Možemo govoriti i oblikovati<br />
naša sjećanja u riječi. No, te riječi,<br />
ni onda kada ih čitatelji žudno prihvaćaju,<br />
ne postaju stvarnost u njihovim<br />
glavama. Ono što se desilo u Trećem<br />
Reichu izmiče svakoj moći zamišljanja.<br />
Recite nam kad i gdje je donijeta<br />
odluka o obilježavanju Međunarodnog<br />
dana sjećanja na žrtve<br />
holokausta nad Romima?<br />
Bajram Haliti: Odluku o proglašenju<br />
Međunarodnog dana sjećanja na<br />
žrtve holokausta donio je ERTF, na<br />
prijedlog predsjednika Rutka Kavčinskog,<br />
na Međunarodnoj sjednici<br />
o anticiganizmu, koja je održana 29.<br />
i 30. lipnja ove godine u Strasbuorgu,<br />
imajući u vidu nezapamćene žrtve<br />
romskog naroda. Za datum je uzet 2.<br />
kolovoz – dan kad je tijekom Drugog<br />
svjetskog rata nestalo oko 3,5 milijuna<br />
<strong>Roma</strong>. Dan holokausta nad Romima<br />
ustanovljen je u znak sjećanja na 16.<br />
prosinca 1942. godine, kada je zapovjednik<br />
SS-trupa i Gestapoa nacističke<br />
Njemačke Heinrich Himmler izdao<br />
naredbu da se Romi iz europskih<br />
zemalja pod nacističkom i fašističkom<br />
okupacijom deportiraju u »obiteljski<br />
logor« Auschwitz-Birkenau. Prema<br />
raspoloživim podacima, poslije Himmlerove<br />
naredbe, u taj logor je deportirano<br />
oko 25.000 <strong>Roma</strong>, a povjesničari<br />
su ustanovili da je samo u noći<br />
između 3. i 4. kolovoza 1944. godine<br />
više od 4000 osoba, uključujući djecu<br />
i stare, poslano u krematorij.<br />
Najpotpuniji opis ove tragedije dao je<br />
Kristijan Bernadak u knjizi »Zaboravljeni<br />
holokaust«, u kojoj je iznio dokaze<br />
da su nad Romima-logorašima<br />
tada vršeni najstrašniji eksperimenti.<br />
Međunarodni dan holokausta nad Romima<br />
obilježava se danas širom svijeta,<br />
odavanjem počasti žrtvama rasističkog<br />
progona, u kome je tijekom Drugog<br />
svjetskog rata nestalo više od 3,5 milijuna<br />
<strong>Roma</strong>, a posebno u europskim<br />
zemljama koje su preživjele golgotu<br />
Drugog svjetskog rata. U tom svjetskom<br />
sukobu pojedini narodi su se<br />
našli pred totalnim istrebljenjem, život<br />
je izgubilo 53 milijuna ljudi, od čega<br />
približno 31 milijun civila. Ipak, najveće<br />
žrtve nacističke ideologije »krvi i tla«<br />
bili su Židovi, zatim Romi i Sinti.<br />
Međunarodni dan sjećanja na žrtve<br />
holokausta obilježava se danas nizom<br />
manifestacija i programa, a centralna<br />
komemoracija održat će se kod Spomenika<br />
žrtvama genocida u Drugom<br />
svjetskom ratu u Auschwitzu, gdje će<br />
vjerski obred služiti romski svećenik.<br />
Odat će se počast žrtvama rasističkog<br />
pogroma organiziranjem posjeta<br />
zloglasnim nacističkim logorima – Dachau,<br />
Auschwitz, Buhenwald, Mauthausen<br />
i polaganjem vijenaca na spomenike<br />
nevinim žrtvama nacizma i fašizma.<br />
Više od 65 godina je prošlo<br />
kako je završen Drugi svjetski<br />
rat, a još uvek se vode rasprave<br />
o tome da li su Romi bili žrtve<br />
holokausta. Vaš komentar?<br />
Bajram Haliti: U Europi gotovo<br />
da nema radova koji se bave ovom<br />
temom. Autori uglavnom samo usputno<br />
spominju zločine koji su izvršeni<br />
nad Romima i Sintima. Genocid<br />
nad Romima i Sintima prouzročio je<br />
u Europi, prema nekim računicama,<br />
oko 3,5 milijuna žrtava. Povjesničari<br />
zaboravljaju tih 3,5 milijuna <strong>Roma</strong><br />
koji su nestali u dimu krematorija<br />
ili lomača koje su podigli nacisti.<br />
Međutim, to je činjenica, u većini<br />
djela koja obrađuju svijet koncentracijskih<br />
logora – o tome ni retka,<br />
čak ni fraza. Tišina. Zaborav. Cigani.<br />
Nepoznato.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
24<br />
IZ ŽIVOTA ROMA<br />
Međimurski Romi: U ozbiljne veze ulaze sa 14, a sa 16<br />
godina djevojčice postaju majke<br />
Mnogo romske djece u Međimurju prekida školovanje nakon<br />
osnovne škole i zasniva obitelj<br />
Mlađe generacije romske nacionalne<br />
manjine nastoje predstaviti<br />
dio svoje bogate kulture i tradicije.<br />
To da djevojka od 15 ili 16 godina<br />
rodi, nije romska tradicija!<br />
Na žalost, državne institucije misle<br />
da jest, pa ne poduzimaju potrebne<br />
mjere.<br />
Odlučnije mjere<br />
Uz njih, krivci za tako velik broj maloljetničkih<br />
veza koje završavaju trudnoćom<br />
su i roditelji jer djeci ne omogućuju<br />
srednjoškolsko obrazovanje<br />
– kaže Josip Balog (24) iz romskog<br />
naselja Lončareva, kod Podturna.<br />
Kao predstavnik mladih pripadnika<br />
romske nacionalne manjine sudjeluje<br />
na seminarima i član je radnih skupina<br />
koje nastoje poboljšati uvjete života<br />
oko 5000 <strong>Roma</strong> u Međimurskoj županiji.<br />
Uz obrazovanje, nezaposlenost<br />
i ovisnost o socijalnoj pomoći, velik<br />
su problem i maloljetničke veze i brakovi,<br />
o kojima se manje govori.<br />
Nakon priče o 13-godišnjakinji iz<br />
<strong>Zagreba</strong> koja je rodila blizance u<br />
vezi sa 16-godišnjakom, Ured dječje<br />
pravobraniteljice ocijenio je nedopustivim<br />
maloljetničke brakove<br />
opravdavati romskim običajima. Josip<br />
Balog, međutim, smatra da Ured<br />
treba poduzimati odlučnije mjere s<br />
centrima za socijalnu skrb i ministarstvima.<br />
– Svi smo mi građani Republike Hrvatske<br />
i svi trebamo biti jednaki pred<br />
zakonom. Kad dijete od 13 godina<br />
rodi dijete, ne može se to opravdati<br />
tradicijom, to je kazneno djelo.<br />
U naselju Lončarevu, u kojem živim,<br />
imamo žene od 20 godina koje imaju<br />
po troje djece.<br />
Krivci su i roditelji<br />
Roditelje koji djeci ne omogućuju da<br />
završe osnovnu školu i da se upišu<br />
u srednju, treba kazniti, a i one koji<br />
dopuštaju maloljetničke veze – smatra<br />
Balog. Predsjednik Vijeća romske<br />
nacionalne manjine Međimurske<br />
županije Željko Balog iz Pribislavca<br />
kaže da mladi ulaze u ozbiljne veze u<br />
prosjeku sa 15 i 16 godina. On, pak,<br />
tvrdi da su takve veze uobičajene u<br />
<strong>Roma</strong>, no ne opravdava ih.<br />
Pretpostavlja da mladi rano stupaju<br />
u brak kako bi se što prije odselili iz<br />
mnogočlanih obitelji i osamostalili se,<br />
ne razmišljajući od čega će živjeti.<br />
– Natalitet je sve veći i veći, a mladi<br />
nemaju posla. Ovisni su o socijalnoj<br />
pomoći. Kako će onda uzdržavati<br />
obitelj s više djece? – pita Ž. Balog.<br />
Rješenje su, smatra, radionice za<br />
mlade.<br />
Prije ratnih događanja u Hrvatskoj,<br />
na području Baranje živjelo je oko<br />
1500 romskih obitelji, od kojih je većina<br />
bila zaposlena. U stalnom radnom<br />
odnosu, bilo da su radili sezonski,<br />
većinom u poljoprivredi i kampanji<br />
prerade šećerne repe. Imali su svoje<br />
obiteljske kuće u sklopu grada ili sela<br />
gdje su živjeli, a moramo napomenuti<br />
i veća romska naselja u Baranji. To<br />
su u Bilju (Demeš, Konkološ), Dardi<br />
(Zlatnica, Barake i groblje), Beli Manastir<br />
(Palaća, naselje kod pravoslavne<br />
crkve), Torjanci (romsko naselje) i<br />
Vardarac (Ružina ulica). Iz tih naselja<br />
polovica se ljudi, a možda i više, iselila.<br />
Početkom ratnih zbivanja jedan manji<br />
dio romskih obitelji je napustio Baranju,<br />
da bi nakon završetka rata veliki<br />
dio <strong>Roma</strong> s područja Baranje tražio<br />
Romi se vraćaju u Baranju<br />
sigurnost za sebe i za svoju djecu u<br />
nekim trećim zemljama (Njemačka,<br />
Norveška, Engleska itd). Na žalost, njihov<br />
san se nije ostvario i većina njih je<br />
i tamo teško živjela.<br />
Moramo se vratiti i na Rome na području<br />
Baranje koji nisu napuštali Baranju,<br />
nego su se uz mukotrpan trud<br />
i napor održali na ovim prostorima.<br />
Većina njih živi od socijalne pomoći,<br />
a jedan mali dio radi. Neprihvaćanje<br />
romskih obitelji u trećim zemljama<br />
odrazilo se i u Podunavlju, jer su se<br />
u zadnjih nekoliko mjeseci vratile 22<br />
romske obitelji bez sredstava i bilo<br />
kakvih uvjeta za život. Naročito je veliki<br />
problem smještaj tih obitelji. Moramo,<br />
naime, znati da je veći dio njih<br />
prodao svoju imovinu prije napuštanja<br />
Baranje, i to u bescjenje. Što s tim ljudima?<br />
Bez obzira na to što su počinili<br />
neoprostive greške prema svojoj<br />
maloljetnoj djeci koja su za vrijeme<br />
njihovih lutanja izgubila najljepše godine<br />
djetinjstva. Što poduzeti da bi se<br />
ove romske obitelji, kojih je sve više u<br />
Baranji, smjestile i dobile sredstva za<br />
normalan život?<br />
<strong>Udruga</strong> <strong>Roma</strong> grada Belog Manastira<br />
– Baranje pored svih svojih aktivnosti<br />
uključila se i u akciju zbrinjavanja <strong>Roma</strong><br />
koji se vraćaju. Svesrdnu pomoć imaju<br />
od UNHCR-a, koji na terenu pruža<br />
adekvatnu pomoć Romima povratnicima.<br />
Kako će se ovo završiti, ostaje<br />
da se vidi. Hoće li povratak romskih<br />
obitelji biti veći ili će Romi koji su<br />
silno željeli povratak u Baranju malo<br />
razmisliti prije nego što se odluče na<br />
dolazak? (Branko Petrović Bebo)<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
IZ ŽIVOTA ROMA<br />
25<br />
Školovanjem i zapošljavanjem <strong>Roma</strong> do<br />
pozitivnih promjena<br />
povodu aktualnih zbivanja u Pribislavcu,<br />
koja su na noge podi-<br />
U<br />
gla ne samo Međimurje već i cijelu<br />
Hrvatsku, upitali smo naše sugrađane<br />
što bi trebalo uraditi kako bi se<br />
Rome integriralo u društvo i kako bi<br />
se riješili problemi vezani uz njih, dok<br />
se pritom ne misli samo na nasilje.<br />
I dok većina Međimuraca smatra da<br />
se neke stvari mogu promijeniti i<br />
poboljšati poticanjem <strong>Roma</strong> na školovanje<br />
i zapošljavanje, ima onih koji<br />
bi rješenje ovog problema prepustili<br />
nadležnim ljudima i institucijama.<br />
Međutim, tu su i oni koji sumnjaju<br />
da se stil života <strong>Roma</strong> može samo<br />
tako promijeniti. Važno je da Romi<br />
imaju jednaka prava kao i svi ostali,<br />
ali uz prava dolaze i obaveze i odgovornosti,<br />
kažu jedni, dok se drugi nadovezuju<br />
i govore kako bi ih trebalo<br />
potaknuti da zasluže svoj novac, a ne<br />
da samo dobivaju nešto što, na neki<br />
način, nisu zavrijedili.<br />
Iva Korunić, Čakovec – Smatram<br />
da se dosta brine o Romima i radi za<br />
njih, čak više nego za druge građane.<br />
Evo, primjerice, Jadranka Kosor<br />
dosta vodi brigu i zalaže se za njih.<br />
Naravno, sve to ima svoju političku<br />
stranu. Što se tiče integracije <strong>Roma</strong>,<br />
mogu reći samo da nisam adekvatna<br />
osoba da govorim o tome. Postoje<br />
osobe koje su zadužene za ovaj problem<br />
pa neka one govore o tome i<br />
nađu pravo rješenje.<br />
Snježana Doničar Zadravec,<br />
Dragoslavec – Sviđa mi se ono što<br />
sam čula na radiju, a to je da je potrebno<br />
da se Romi zaposle. Trebaju<br />
raditi. Trebaju imati prava ista kao i<br />
svi ostali građani, ali trebaju isto tako<br />
i raditi. Važno je da imaju prava, ali<br />
uz prava dolaze i obaveze. Smatram<br />
da nemaju usađenu odgovornost,<br />
a za to moraju postojati određeni<br />
programi. Također smatram da bi<br />
se Romi trebali malo više brinuti o<br />
okolišu. Grozno izgleda, primjerice,<br />
ulaz u grad Mursko Središće. Među-<br />
tim, naravno da ima zaista pristojnih<br />
i urednih <strong>Roma</strong> koji su dokaz da se<br />
neke stvari mogu promijeniti.<br />
Mladen Furdi, Palovec – Smatram<br />
da bi Romi morali sami među sobom<br />
neke stvari promijeniti. Mislim da bi<br />
se romski čelnici trebali malo bolje<br />
pobrinuti za Rome i potaknuti ih<br />
na pozitivnije ponašanje. Radim na<br />
benzinskoj pumpi, tako da iz iskustva<br />
mogu reći da zna biti problema s njima.<br />
Smatram da bi se zapošljavanjem<br />
<strong>Roma</strong> dosta toga promijenilo. Zasigurno<br />
bi se smanjio broj kriminalnih<br />
radnji, jer bi imali prihode i ne bi bilo<br />
potrebe za nekakvim kriminalnim<br />
postupcima.<br />
Vesna Branilović, Dragoslavec<br />
– Jako dobra suradnja obitelji i škola,<br />
udruga <strong>Roma</strong> i svih ostalih institucija<br />
koje su vezane za rad s njima može<br />
pridonijeti njihovoj integraciji u društvo.<br />
Timski rad je ono najbitnije. Ne<br />
može se sve svoditi samo na jednu<br />
instituciju kao, primjerice, školu. Nije<br />
samo škola odgovorna. Primjerice,<br />
nasilje koje je svuda oko nas. Sve je<br />
puno nasilja i kako onda škola može<br />
biti jedina odgovorna za to. Mislim<br />
da se može puno napraviti. Trebamo<br />
svi staviti glave skupa, a ne biti jedni<br />
protiv drugih. Ukratko, moramo surađivati.<br />
Dakle, smatram da je bitna<br />
suradnja i kontinuirani rad.<br />
Mladen Flac, Novo Selo Rok<br />
– Trebalo bi pogledati malo kako je<br />
Slovenija riješila pitanje <strong>Roma</strong>. Ne<br />
bi im se trebala poklanjati tolika pomoć,<br />
odnosno trebalo bi im se ponuditi<br />
da zasluže nešto, a ne da samo<br />
dobivaju nešto što nisu zavrijedili i<br />
zaslužili. Treba ih potaknuti na školovanje<br />
i zapošljavanje. Sredstva koja<br />
oni dobivaju glede ovog nezasluženog<br />
trebala bi se usmjeriti u one<br />
romske obitelji koje su spremne raditi<br />
i žele kvalitetno živjeti.<br />
Davor Mandir, Knezovec – Na<br />
neki način Romi imaju svoj stil života<br />
i mislim da je teško njima to promijeniti.<br />
Međutim, ima <strong>Roma</strong> koji žele<br />
i jesu neke stvari promijenili, a kako<br />
navesti ostale na isto, ne znam. Školovanje<br />
i zapošljavanje može neke<br />
stvari okrenuti na bolje. No, smatram<br />
da nikoga ne treba siliti da se<br />
školuje. Potrebno je da roditelji sami<br />
shvate da je bolje za njihovu djecu<br />
da idu u školu, da se školuju i, na kraju<br />
krajeva, zaposle. (H. Zečar)<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
26<br />
POLITIKA I ROMI<br />
Izvještaj je sastavljen od strane<br />
Udruge za demokratski razvoj<br />
<strong>Roma</strong> (SONCE – RDDA<br />
Sonce). Izvještaj se iznad<br />
svega odnosi na aktualizaciju<br />
institucionalnih struktura koje<br />
su uključene u proces Dekade<br />
<strong>Roma</strong> 2005. – 2015. u Republici<br />
Hrvatskoj.<br />
Opisuje se hijerarhija sustava institucionalnog<br />
odlučivanja kao<br />
i uključenost i uloga romskih udruga,<br />
kao i posebnih tijela <strong>Roma</strong> koja su<br />
osmišljena s ciljem provođenja Dekade<br />
<strong>Roma</strong>.<br />
Za svaki institucionalni nivo se daje<br />
opis funkcije kao i ocjena rada. Po<br />
pitanju institucionalnih nivoa namijenjenih<br />
radu po pitanju Dekade<br />
<strong>Roma</strong> 2005. – 2015. dana je pozitivna<br />
ocjena, te je cjelokupan angažman<br />
institucija ocijenjen pozitivnim.<br />
Daje se opis ministarskog kao i regionalnog,<br />
te u konačnici lokalnog<br />
nivoa vlasti i institucija koje su uključene<br />
u proces Dekade <strong>Roma</strong> 2005.<br />
– 2015.<br />
U konačnici, posebna pažnja, uz<br />
sveukupni opis, dana je predmetu<br />
A<br />
new report by the <strong>Roma</strong><br />
Democratic Development<br />
Association SONCE of Macedonia<br />
examines the institutional<br />
structures, mechanisms and<br />
procedures related to <strong>Roma</strong> issues<br />
in six countries participating in the<br />
Decade of <strong>Roma</strong> Inclusion: Croatia,<br />
the Czech Republic, Hungary,<br />
Macedonia, Serbia and Slovakia.<br />
The report, based on a series of<br />
workshops held to exchange experiences<br />
and best practices, intends<br />
Izvještaj o stanju Dekade <strong>Roma</strong><br />
2005. – 2015.<br />
Romskog civilnog društva. U tom<br />
segmentu, opisuju se različiti nivoi<br />
i načini udruživanja <strong>Roma</strong> kao i njihovog<br />
izražavanja, te načina na koji<br />
sudjeluju u cjelokupnom procesu<br />
Dekade <strong>Roma</strong> 2005. – 2015.<br />
Zanimljivo je da je izvješće posebnu<br />
pažnju posvetilo upravo radu<br />
romskih nedržavnih organizacija, te<br />
raznih tijela koja su sastavljena od<br />
predstavnika <strong>Roma</strong>. Generalno, ocjena<br />
je da je organizacijski dobro postavljena<br />
struktura romskih udruga i<br />
romskih foruma koji su uključeni u<br />
proces Dekade <strong>Roma</strong> 2005. – 2015.<br />
Također je dana opaska da iz razloga<br />
prethodnih programa namijenjenih<br />
Romima (poput Nacionalnog programa<br />
za Rome u RH) postoji nešto<br />
veći broj romskih tijela koja sudjeluju<br />
u procesu, nego usporedivo sa<br />
drugim zemljama potpisnicama Dekade<br />
<strong>Roma</strong>.<br />
Dalje, navodi se da u slučaju romskih<br />
udruga i foruma, mada su dobro zastupljeni<br />
i dalje nedostaje čitav niz<br />
organizacijskih, operativnih i u svom<br />
smislu rada, aktivnih preduvjeta koji<br />
su isključivo u domeni <strong>Roma</strong>, dakle<br />
na njih ne utječu institucije Republike<br />
Hrvatske.<br />
Izvještaj u detalje navodi nedostatke<br />
romskih foruma, te se isti iznad<br />
svega odnose na usredotočenost<br />
istih da podupiru cjelokupni proces,<br />
potrebu da se pronađu načini da se<br />
izbjegne konflikt interesa.<br />
Također, izvještaj navodi da su romske<br />
udruge, romski forumi, pa time<br />
i cjelokupni proces Dekade <strong>Roma</strong><br />
2005. – 2015. i dalje većinom usredotočeni<br />
na pitanja kulture i identiteta,<br />
dok je broj romskih udruga<br />
i tijela koje aktivno rade na promicanju<br />
socijalno-ekonomskih pitanja<br />
razmjerno malen. Izvještaj smatra da<br />
je za Rome najnužnije da se do detalja<br />
odredi uloga civilnog društva kao<br />
i stvaranje adekvatnih mehanizama i<br />
struktura koji će omogućiti smisleno<br />
sudjelovanje <strong>Roma</strong> u civilnom<br />
društvu, kao rezultat cjelokupnog<br />
procesa.<br />
Cjelokupni je izvještaj dostupan na<br />
sljedećoj internetskoj adresi:<br />
http://www.romadecade.org/index.<br />
php?content=447<br />
Report examines institutional setup for <strong>Roma</strong><br />
policy in six Decade of <strong>Roma</strong> inclusion countries<br />
to contribute to a better understanding<br />
of Decade implementation<br />
and its challenges.<br />
It describes established state structures,<br />
the extent of government<br />
communication with <strong>Roma</strong>, and<br />
<strong>Roma</strong> participation, both formal<br />
and informal, in designing, implementing<br />
and monitoring current<br />
policies related to <strong>Roma</strong>.<br />
Read more on http://www.romadecade.org/index.php?content=447<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
POLITIKA I ROMI<br />
27<br />
Kada Muslimani postaju<br />
Bošnjaci, krše prava <strong>Roma</strong><br />
Zbog preimenovanja Muslimana u Bošnjake trpe članovi romske<br />
manjine, jer su mnogi prema vjeroispovijesti Romi-muslimani, a<br />
ne Romi-bošnjaci<br />
Što bolja integracija pripadnika<br />
manjina u tijela vlasti, kao i omogućavanje<br />
članovima manjina da uz<br />
opće pravo glasa dobiju i dopunsko<br />
pravo glasa pri parlamentarnim izborima,<br />
bile su glavna tema rasprave<br />
na javnom okruglom stolu koji je u<br />
ponedjeljak održan u prostorijama<br />
SDP-a. Pitanje položaja nacionalnih<br />
manjina nije samo pitanje individualnih<br />
i kolektivnih prava, nego i ukupnog<br />
demokratskog ustroja Republike<br />
Hrvatske na putu ulaska u EU.<br />
Dopunsko glasačko pravo nije<br />
beneficija<br />
Ivo Josipović iz SDP-a naglasio je da<br />
njegova stranka po pitanju manjina<br />
zagovara pravičnost i postupanje u<br />
skladu s trenutkom te da će spremno<br />
prihvatiti svaku kritiku i integrirati<br />
je u svoj program.<br />
– Korištenje termina dvostruko pravo<br />
glasa aludira na beneficije, a to<br />
nije ono što manjine traže – naglasio<br />
je predstavnik mađarske manjine<br />
Robert Jankovics, dodajući kako je<br />
pravilna upotreba termina dopunsko<br />
pravo glasa.<br />
Bitan je i model prema kojem zastupnici<br />
manjina ostvaruju pravo<br />
na zastupanje pojedine manjinske<br />
zajednice. Raspodjela sredstava iz<br />
pretpristupnih fondova Europske<br />
unije također je bitna jer, kako je rečeno<br />
na skupu, manjine se većinom<br />
financiraju same i iz lokalnih blagajni,<br />
a ne iz fondova.<br />
Nedorečeni zakon iz 2002.<br />
tema je od koje se bježalo<br />
– To je tema od koje se godinama<br />
bježalo i bila je podložna političkim<br />
monopolima. Dodatno biračko<br />
pravo za članove manjina ne znači<br />
odustajanje od općeg biračkog prava<br />
– rekao je saborski zastupnik Milorad<br />
Pupovac.<br />
– Mnogi su pripadnici romske manjine<br />
muslimanske vjeroispovijesti pa<br />
se preimenovanjem u Bošnjake krše<br />
prava jedne manjine u korist druge<br />
– naglasila je Nura Ismailovski, potpredsjednica<br />
udruge »Romski san«,<br />
objašnjavajući poteškoće na koje nailazi<br />
romska manjina zbog preimenovanja<br />
Muslimana u Bošnjake.<br />
Na skupu je naglašeno da je Ustavni<br />
zakon o nacionalnim manjinama iz<br />
2002. nedorečen. Prema tom zakonu<br />
ne uzima se u obzir brojnost nacionalnih<br />
manjina na koje se Zakon<br />
primjenjuje.<br />
Jedan čovjek u Saboru zastupa<br />
više manjina<br />
Predstavnik bosanske nacionalne<br />
manjine Sead Berberović istaknuo<br />
je još jedan problem – nemaju sve<br />
manjine svog zastupnika već jedan<br />
čovjek zastupa više manjina. Budući<br />
da je u Hrvatskom saboru svega 8<br />
zastupnika manjina, a Ustav se može<br />
mijenjati ako to izglasa dvotrećinska<br />
većina, na HDZ-u i SDP-u je da odluče<br />
o prekrajanju Ustava.<br />
Na skupu je bilo i govora o pitanju<br />
granice sa Slovenijom. Darko Šonc,<br />
koji je govorio u ime slovenske manjine,<br />
rekao je da je tužno i sramotno<br />
da dvije države, samostalne i priznate<br />
u svijetu nisu sposobne riješiti<br />
to pitanje među sobom.<br />
– Bitno je da Hrvatska ne smije trgovati<br />
svojim teritorijem za ulazak u<br />
Europsku uniju. Primarno je rješenje<br />
temeljeno na međunarodnom pravu<br />
– rekao je SDP-ov zastupnik Ivo Josipović<br />
referirajući se na odluku Vlade<br />
da odbaci medijaciju kao način rješavanja<br />
graničnog spora sa Slovenijom.<br />
Iz povijesti <strong>Roma</strong><br />
1970. U Engleskoj je osnovano<br />
Nacionalno vijeće za obrazovanje<br />
Cigana (National Gypsy Education<br />
Council).<br />
1971. Održan je Prvi svjetski<br />
kongres <strong>Roma</strong> u Londonu s predstavnicima<br />
iz 14 zemalja na kojem<br />
su formalno prihvaćeni međunarodna<br />
romska zastava, himna i<br />
slogan. Naziv Rom usvojen je kao<br />
jedinstveno i samosvojno ime.<br />
Osnovano je pet odbora koji su<br />
trebali obuhvaćati područja socijalne<br />
skrbi, obrazovanja, ratnih<br />
zločina, jezika i kulture.<br />
The International Gypsy Committee<br />
(Međunarodni komitet Cigana)<br />
preimenovan je u Komiteto<br />
Lumniako <strong><strong>Roma</strong>no</strong> – International<br />
Rom Committee (Međunarodni<br />
komitet <strong>Roma</strong>) na Prvom svjetskom<br />
kongresu <strong>Roma</strong> u Londonu,<br />
gdje je i Vanko Rouda potvrđen<br />
kao predsjednik.<br />
1972. Međunarodna romska zajednica<br />
(The International <strong>Roma</strong>ni<br />
Union) postaje članicom Vijeća<br />
Europe.<br />
U Stockholmu u Švedskoj osnovano<br />
je Udruženje finskih Cigana<br />
(Finska Zigenarforening – Association<br />
of Finnish Gypsies).<br />
U Francuskoj je utemeljen Nacionalni<br />
odbor lutalica (The National<br />
Committee of Travellers).<br />
U Čehoslovačkoj počinje program<br />
sterilizacije <strong>Roma</strong>.<br />
1973. Osnovano je Nordijsko vijeće<br />
<strong>Roma</strong> (The Nordic Rom Council)<br />
koje zastupa interese <strong>Roma</strong><br />
u skandinavskim zemljama.<br />
Komunistička vlada zabranjuje<br />
udruge <strong>Roma</strong> u Čehoslovačkoj na<br />
temelju toga što Romi nisu priznata<br />
nacionalna manjina i stoga<br />
što su »propustili integrirati se<br />
među većinu«.<br />
U jugoslavenskoj Republici Makedoniji,<br />
u gradu Tetovu, započinje s<br />
emitiranjem radioemisija na romskom<br />
jeziku.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
28<br />
SA SVIH STRANA<br />
Diplomirana novinarka, spisateljica,<br />
autorica mnogih pjesama za<br />
estradne zvijezde Milana Vlaović ušla<br />
je u Skupštinu kao deseta na HDZovoj<br />
listi, gdje je dospjela na poziv<br />
Jasena Mesića. U politiku nije ušla<br />
zbog vlastite koristi, objašnjava, jer<br />
ima riješeno stambeno i materijalno<br />
pitanje, već zbog toga da napravi nešto<br />
korisno. Iako rođena Metkovka,<br />
kaže da je Zagreb njezin grad jer tu<br />
je studirala, udala se i rodila djecu.<br />
Jedino što zasad očekuje od Skupštine<br />
su zapravo predrasude, s obzirom<br />
na to da je supruga bivšeg hrvatskog<br />
nogometnog reprezentativca Gorana<br />
Vlaovića.<br />
– Ne bojim se predrasuda, ali znam<br />
da će ih biti. Predrasude su svuda<br />
oko nas, ne samo u Skupštini – rekla<br />
je.<br />
Predrasuda se ne boji ni Nura Ismailovska,<br />
32-godišnja magistra farmacije<br />
i prva Romkinja u Skupštini, u kojoj<br />
će sjediti zahvaljujući 23. mjestu<br />
na SDP-ovoj listi. Da se boji predrasuda,<br />
kaže, ne bi ni prihvatila kandidaturu,<br />
a kao zastupnica nada se da<br />
Nova lica u <strong>Zagreba</strong>čkoj skupštini<br />
U <strong>Zagreba</strong>čku gradsku skupštinu ušlo je i nekoliko novih ženskih<br />
lica. Uz već poznate zastupnice poput Ive Prpić, Margarete<br />
Mađerić i Mirele Holy, u Skupštini će naredne četiri godine sjediti<br />
i Milana Vlaović, Nura Ismailovska te Dinka Pavelić<br />
Jedan od najpopularnijih romskih<br />
pjevača na prostorima bivše Jugoslavije,<br />
Muharem Serbezovski,<br />
izazvao je skandal za govornicom<br />
parlamenta Federacije BiH kada se<br />
založio protiv sankcioniranja zlostavljanja<br />
žena.<br />
Da problem bude veći, pjevač, osim<br />
što je zastupnik Stranke za BiH,<br />
ujedno je i predsjednik Komisije za<br />
ljudska prava parlamenta FBiH.<br />
Serbezovski se usprotivio donošenju,<br />
kako je naglasio, europskog na-<br />
će promijeniti stereotipe koje mnogi<br />
Zagrepčani imaju o Romima.<br />
– Potpredsjednica sam udruge Romski<br />
san i mogu reći da se moj san<br />
upravo ostvaruje. No nadam se da ću<br />
svojim djelovanjem ostvariti i snove<br />
svojih <strong>Roma</strong>, ali i ostalih građana, jer<br />
ipak sam zastupnica svih Zagrepčana<br />
– kaže Nura.<br />
Voli sve što vole mladi, večernje izlaske<br />
na Jarun, voli plesati jer joj je,<br />
kako kaže, trbušni ples u genima.<br />
Dinku Pavelić s Nezavisne liste Tatjane<br />
Holjevac zanima urbanizam.<br />
Diplomirana arhitektica, koja je iskustvo<br />
stjecala od Amsterdama do Tokija,<br />
potrudit će se, kaže, da se u gradu<br />
usklade privatni i javni interesi.<br />
– U politiku me pozvala Tatjana<br />
Holjevac, s ciljem da sudjelujem u<br />
kreaciji <strong>Zagreba</strong> kao najpoželjnijeg<br />
urbanog središta ovog dijela Europe<br />
i regije. Svim silama ću se boriti<br />
za projekt javne gradske željeznice<br />
– kaže ta arhitektica bogatog iskustva<br />
koja se također nije htjela izjašnjavati<br />
o Horvatinčićevu projektu na<br />
Cvjetnom trgu.<br />
Borac za pravo na šamaranje žena<br />
crta Zakona o nasilju u obitelji:<br />
»Mi smo ovdje na Balkanu i ako muž<br />
deset puta kaže ženi nemoj, a ona<br />
ne popušta, on je ošamari. Svi poslije<br />
pamte taj šamar, a zaboravljaju što je<br />
prethodilo.<br />
Danas se samo govori o ženi žrtvi<br />
nasilja i obiteljski odnosi se gledaju<br />
crno-bijelo«, rekao je Serbezovski, a<br />
piše Dnevni Avaz.<br />
Nura Ismailovski<br />
»Ne smijemo zaboraviti da je naše<br />
mjesto na Balkanu, gdje su različiti<br />
standardi, mentalitet i odgoj u odnosu<br />
na Zapad«, kazao je Serbezovski.<br />
Na ovu konstataciju reagirala je<br />
Mira Ljubijankić, koja je naglasila da<br />
nikakvo verbalno maltretiranje ne<br />
može opravdati nasilje.<br />
Osim pjesme, Serbezovski se posljednjih<br />
godina u javnosti pojavljivao<br />
i kao predstavnik <strong>Roma</strong> i štovalac<br />
predsjednika Stranke za BiH<br />
Harisa Silajdžića. Nedavno je, u šestom<br />
desetljeću života, završio fakultet,<br />
a autor je i prijevoda Kurana<br />
na romski jezik.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
SA SVIH STRANA<br />
29<br />
Rasizam u Hrvatskoj na momente<br />
postaje vidljiv. Indikatori koji<br />
nama govore da rasizma ipak ima<br />
svakako su događaji na nogometnim<br />
utakmicama, gdje se redovno svjedoči<br />
baš rasističkim ispadima usmjerenima<br />
prema pripadnicima nacionalne<br />
manjine, a često i u klasičnoj definiciji<br />
rasizma, prema nogometašima druge<br />
boje kože«, kaže Gordan Bosanac iz<br />
Centra za mirovne studije. »Ja više<br />
nemam dvojbe da je dio navijača<br />
izrazito rasistički raspoložen i da<br />
će se vrlo olako izrugivati igračima<br />
druge boje kože, a da pritom nimalo<br />
ne razmisle što to može značiti ne<br />
samo za tog čovjeka, nego za cijelu<br />
sliku Hrvatske.«<br />
Slika o rasizmu u Hrvatskoj otišla je<br />
u svijet prošle godine, zbog uvredljivog<br />
oponašanja majmunskog glasanja<br />
hrvatskih navijača u trenutku kada je<br />
na utakmici s Engleskom loptu primio<br />
Emile Heskey, reprezentativac<br />
afričkog podrijetla. Globa koju je Hrvatski<br />
nogometni savez morao platiti<br />
iznosila je 15.000 funti. Nedovoljno,<br />
ocijenio je u veljači ove godine britanski<br />
premijer Gordon Brown. Prema<br />
njegovom mišljenju, na domaćem<br />
bi terenu hrvatski nogometaši trebali<br />
igrati pred praznim tribinama.<br />
Iako su brojni penali koje je Hrvatska<br />
do sada morala platiti zbog rasizma<br />
dosegnuli 2,5 milijuna eura, takvi<br />
se izgredi događaju. Dok je danas<br />
Eduardo Da Silva jedan od najomiljenijih<br />
hrvatskih reprezentativaca,<br />
svojedobno je na splitskom Poljudu<br />
bio istaknut transparent »Maksimirski<br />
ZOO Chago, Etto, Da Silva«. I na<br />
nedavnom derbiju između Hajduka i<br />
Dinama, tamnoputi su igrači zagrebačke<br />
momčadi bili meta rasističkih<br />
vrijeđanja, no Brazilac Sammir time<br />
Rasizam u Hrvatskoj<br />
Prije dvije godine je britanski časopis »Mirror« Zagreb opisao<br />
kao grad prepun opasnosti i rasizma. Ipak se ne može reći da je u<br />
Zagrebu, pa i u Hrvatskoj tako crno. Ali se ne može reći niti da<br />
nema rasizma<br />
se, kako je izjavio novinarima, ne zamara.<br />
Hoće li upravo prihvaćeni Zakon<br />
o sprječavanju nereda na športskim<br />
natjecanjima u tom dijelu nešto<br />
promijeniti, Gordan Bosanac sumnja,<br />
jer se, kako kaže, ponovno uopće ne<br />
ulaže u preventivu. »Ide se s rigoroznim<br />
sankcijama prema navijačima, a<br />
takve mjere dugoročno ne daju nikakve<br />
rezultate.«<br />
Romi najizloženiji rasističkim<br />
napadima<br />
Nakon športskih terena najčešći primjeri<br />
rasističkih ispada povezuju se<br />
uz Rome. Nedavno je u blizini zagrebačkog<br />
Glavnog kolodvora napadnut<br />
16-godišnji Rom i policija je protiv<br />
nasilnih mladića pokrenula istragu za<br />
zločin iz mržnje. Ali gotovo 10.000<br />
<strong>Roma</strong> koliko ih živi u Hrvatskoj ne<br />
trpi samo fizičko nasilje, nego su<br />
izloženi višestrukim oblicima diskriminacije<br />
– ekonomske, kulturalne i<br />
slično.<br />
Početkom travnja Europski će sud<br />
za ljudska prava u Strasbourgu odlučivati<br />
o tome postoji li u Hrvatskoj<br />
segregacija. Naime, već dugo se vodi<br />
bitka protiv razdvajanja romske od<br />
ostale djece, sve pod izlikom jezične<br />
barijere, pa čak i higijenskih navika.<br />
Krajem veljače je predsjednik Foruma<br />
<strong>Roma</strong> Hrvatske Kasum Cana<br />
ostao zgranut: na sjednici <strong>Zagreba</strong>čke<br />
gradske skupštine, jedan je socijaldemokratski<br />
vijećnik pitao gradonačelnika<br />
hoće li Rome iz Plinarskog<br />
naselja preseliti u Sopnicu, jer, kako<br />
je objasnio, takve upite postavljaju<br />
mogući kupci stanova u toj gradskoj<br />
četvrti.<br />
Svojedobno je o tome promišljao i<br />
hrvatski pisac Zoran Ferić, koji se<br />
nedvojbeno zalaže za prava <strong>Roma</strong> na<br />
jednakost. Karikirajući, podsjetio je<br />
kako predrasude određuju reakcije<br />
ostalih ljudi, te da u javnosti postoji<br />
kriva slika o Romima: »Ni sam nisam<br />
siguran kako bih se ponio da mi se<br />
u susjedstvo doseli kolonija <strong>Roma</strong>,<br />
vrtove pretvori u odlagališta otpada<br />
i napuči čergama, promijeni kvalitetu<br />
zraka i počne me maltretirati glasnom<br />
glazbom. Bih li i ja bio rasist? I<br />
jesam li zato licemjeran? Po svoj prilici<br />
jesam. Možda imam na to i pravo?<br />
Međutim, uvjeren sam da se protiv<br />
tog tipa latentnog rasizma izazvanog<br />
konformizom valja boriti iznutra, iz<br />
sebe. I reći sebi da je i smeće posao,<br />
da se radi o drukčijoj kulturi i<br />
da je jedino njeno prihvaćanje kao<br />
drukčije pravi i ravnopravan odnos.«<br />
Naravno, ravnopravan odnos, čut<br />
ćete od romskih predstavnika, u Hrvatskoj<br />
najčešće ne postoji, osobito<br />
kod zapošljavanja.<br />
Stranci izloženi<br />
institucionalnom rasizmu<br />
Gordan Bosanac iz Centra za mirovne<br />
studije upozorava kako postoji<br />
još jedan, manje poznati indikator da<br />
u Hrvatskoj postoji rasizam: »Kada<br />
hodate ulicama bilo kojeg hrvatskog<br />
grada, rijetko ćete vidjeti osobu druge<br />
boje kože. Broj stranaca koji ovdje<br />
žive je jako malen, što može, a<br />
i ne mora biti rasizam. No, iskustvo<br />
koje ima naša organizacija s azilantima<br />
pokazuje da institucije u zemlji<br />
nisu susretljive prema njima. Općenito,<br />
stranci teško ostvaruju svoja<br />
prava boravka, zdravstvenog osiguranja,<br />
radne dozvole i slično. To bi se<br />
moglo podvesti pod institucionalni<br />
rasizam – jer zbog velikih prepreka,<br />
stranci uopće i ne pokušavaju ostvarivati<br />
statuse.«<br />
Međutim, sve više se u sudske registre<br />
upisuju tvrtke koje u svom nazivu<br />
imaju »jin«, »hua«, »chen« »xia«<br />
– koristimo se još jednom predrasudom<br />
– slova koja bi mogla asocirati<br />
na kineske slogove i riječi. Službeno<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
30<br />
SA SVIH STRANA<br />
ih je prijavljeno daleko manje nego<br />
u susjednim zemljama, no imaju li<br />
problema s okolinom ne znaju ni u<br />
Centru za mirovne studije, koji vrlo<br />
pomno prati takva zbivanja. »Položaj<br />
Kineza i nama je relativno nepoznat.«<br />
»S jedne strane kineska zajednica u<br />
Hrvatskoj je dosta zatvorena, ali da<br />
li je to zbog stila života, jezika i kulture,<br />
ili zbog toga što u Hrvatskoj ne<br />
postoji kvalitetna integracijska politika,<br />
nit’ je koga u Hrvatskoj briga<br />
kako Kinezi žive u našoj domovini.<br />
Jako malo institucija, pa i nevladinih<br />
organizacija se time bavi«, priznaje<br />
Bosanac.<br />
Vicevi – katarza ili najgrublji<br />
rasizam?<br />
Pogubno je također i kada se pročešljaju<br />
tekstovi na forumima i chatovima<br />
– naravno dok uvredljivi sadržaj<br />
ne uoči administrator koji ih<br />
uklanja. Ali ondje smo pronašli i primjer<br />
zgranute 15-godišnjakinje koja<br />
je opisala događaj iz gradskog autobusa<br />
kada je vozač jednoj crnkinji<br />
prilikom izlaska iz vozila vratima<br />
prikliještio glavu: »Hitro sam skinula<br />
slušalice s ušiju, zaderala sam se<br />
na vozača da jel’ on normalan nek’<br />
otvori vrata, čovjek je pogledao u<br />
retrovizor i vidio kaj se desilo. Nakon<br />
kaj je otvorio vrata počeo se<br />
derat na mene da kaj mu ja imam<br />
govorit. Ja sam ostala paff! Jedino<br />
kaj nikad neću zaboravit bilo je to<br />
kaj ga je ženska sva u suzama pogledala<br />
u ono ogledalo i gledala, a on ju<br />
je hladno otprašio kad je reko nek’<br />
sjedne il nek’ izađe. Ni oprosti. «<br />
Sličnu zgranutost izrazila je jedna<br />
čitateljica rasističkim vicevima<br />
objavljenim u dnevnim novinama. A<br />
neki od njih jednostavno nisu imali<br />
mjeru.<br />
Gordan Bosanac podsjeća da i načelno<br />
liberalan Radio 101 često zbija<br />
šale na temelju nekih rasističkih predrasuda<br />
prema različitim skupinama.<br />
»To sve zvuči kao šala, ali radi se o<br />
rasističkom vicu. Ipak, ne bih a-priori<br />
digao hajku protiv viceva, jer vicevi<br />
ponekad – što može biti začuđujuće<br />
– iako su negativni, mogu pridonijeti<br />
smanjenju predrasuda. Ono što je<br />
meni ključno kod pričanja rasističkih<br />
viceva jest da se vidi s manjinskom<br />
zajednicom, Romima recimo, da li ih<br />
ti vicevi smetaju ili ne. Ako ih smetaju,<br />
onda su apsolutno neprihvatljivi i<br />
mogu na neki način generirati predrasude<br />
i razvijati još veći rasizam.«<br />
(Tatjana Mautner, Deutsche Welle)<br />
Bojkotiraju nastavu zbog nasilnih <strong>Roma</strong><br />
Oko 160 učenika Osnovne škole<br />
Vladimira Nazora u Pribislavcu,<br />
u Međimurskoj županiji, zajedno s roditeljima<br />
su prosvjedom nedaleko od<br />
škole počeli bojkotirati nastavu zbog,<br />
kako kažu, sustavnoga i višegodišnjega<br />
fizičkog i psihičkog maltretiranja djece<br />
od nekolicine učenika, pripadnika<br />
romske manjine.<br />
Nakon neuspjelog sastanka s ravnateljem<br />
škole, roditelji su se odlučili na<br />
bojkot dok se ne ispune njihovi zahtjevi<br />
kojima traže smjenu ravnatelja i<br />
predsjednice Vijeća roditelja.<br />
Roditelji traže i da se romska djeca,<br />
nasilnici, »izuzmu od daljnjeg pohađanja<br />
nastave« i da u školi u svakoj smjeni<br />
budu prisutna dva zaštitara, rekla je<br />
predstavnica roditelja Gordana Barila<br />
te dodala da su roditelji voljni prekinuti<br />
bojkot nastave kada se imenuje novi<br />
ravnatelj koji će s njima održati sastanak<br />
i dati im pisano izvješće o onome<br />
što se poduzelo.<br />
Dodala je kako roditelji traže smjenu<br />
ravnatelja Osnovne škole u Pribislavcu<br />
jer se, po njihovu mišljenju, ne može<br />
nositi s problemom nasilja u školi.<br />
Pred okupljene roditelje izišli su ravnatelj<br />
Josip Šipek, ravnateljica Uprave<br />
za predškolski odgoj i osnovno<br />
obrazovanje Jasenka Đenović te<br />
prosvjetni inspektor Frano Mandić,<br />
koji su ih pozvali na sastanak u dvoranu<br />
Vatrogasnog doma, no roditelji<br />
nisu željeli na taj sastanak bez djece.<br />
Prosvjetni inspektor Mandić rekao<br />
je kako dosad nije prijavljen ni jedan<br />
slučaj nasilništva u toj školi, a ravnatelj<br />
Josip Šipek je rekao kako je bilo<br />
pojedinih slučajeva.<br />
– Vršnjačko nasilje općenito je u Hrvatskoj<br />
u porastu kao i u našoj školi.<br />
Sve slučajeve zlostavljanja prijavljivali<br />
smo Centru za socijalnu skrb i policiji.<br />
Mi u školi djelujemo preventivno,<br />
a ne represivno. Postavljen je i videonadzor<br />
škole. Ne stoji da škola ništa<br />
ne poduzima – rekao je ravnatelj<br />
Šipek.<br />
Dodao je kako u Osnovnoj školi<br />
u Pribislavcu ima 350 učenika, no<br />
nema točne podatke o tome koliko<br />
ih bojkotira nastavu.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
ROMI U SVIJETU<br />
31<br />
Uznemiravanje i rasno<br />
motivirano nasilje je mnogo<br />
rašireniji nego što pokazuje<br />
službena evidencija<br />
Svaki drugi Rom barem je jednom<br />
doživio diskriminaciju u protekloj<br />
godini, navedeno je u rezultatima<br />
istraživanja Agencije Europske unije<br />
za osnovna ljudska prava, koje je<br />
obuhvatilo emigrante i pripadnike<br />
manjina širom EU. Više od 55 posto<br />
ispitanih u najopširnijem istraživanju<br />
u EU dosad odgovorilo je da je diskriminacija<br />
na osnovi nacionalne pripadnosti<br />
široko rasprostranjena u zemlji<br />
u kojoj žive, dok je 37 posto ispitanih<br />
potvrdilo da je doživjelo diskriminaciju<br />
u posljednjoj godini.<br />
Rezultati istraživanja otkrivaju da su<br />
diskriminacija, uznemiravanje i rasno<br />
motivirano nasilje u EU mnogo rašireniji<br />
nego što pokazuje službena<br />
evidencija.<br />
Romi su najugroženija etnička grupa<br />
u EU i najviše su izloženi rasistički<br />
motiviranom nasilju i diskriminaciji, ali<br />
je zanemarljivo mali broj njih o tome<br />
obavijestio nadležne ustanove – manje<br />
od 10 posto, pokazalo je posebno<br />
istraživanje koje je obuhvatilo samo<br />
Romi najviše diskriminirani u EU<br />
Rome u sedam država EU. Kao glavni<br />
razlog zbog kojeg se ne obraćaju policiji,<br />
Romi navode kako ne vjeruju da<br />
im policija zaista može pomoći.<br />
Četvrtina ispitanih <strong>Roma</strong> bila je premlaćivana,<br />
ozbiljno uznemiravana ili<br />
im se prijetilo. Također, oko četvrtine<br />
<strong>Roma</strong> reklo je da u sredini u kojoj<br />
žive izbjegavaju odlaske na potencijalno<br />
opasna mjesta na kojima bi mogli<br />
biti izloženi nasilju, a trećina je navela<br />
da ih je u posljednjih 12 mjeseci barem<br />
jednom zaustavila policija samo<br />
zato što su Romi. Također, 25 posto<br />
je navelo da su imali neugodnosti na<br />
granicama iz istog razloga.<br />
»Istraživanje nam otkriva koliko su<br />
zaista crne brojke diskriminacije i<br />
rasističkog kriminala u EU. Službene<br />
statistike o rasizmu otkrivaju samo<br />
vrh ledenog brijega. Velika većina žrtava<br />
ne prijavljuje nikada svoja iskustva<br />
ustanovama. Tisuće kriminalnih<br />
slučajeva i slučajeva rasističke diskriminacije<br />
ostaju nevidljivi. Nadamo se<br />
da će ovi rezultati probuditi svijest<br />
o potrebi da se razvije politika koja<br />
će odgovoriti na ovu društvenu bolest«,<br />
rekao je jučer na predstavljanju<br />
rezultata Morten Kjerum, direktor<br />
Agencije.<br />
Najveća stopa diskriminacije <strong>Roma</strong><br />
zabilježena je u Češkoj, gde je čak<br />
64 posto ispitanih navelo da je u<br />
proteklih 365 dana diskriminirano<br />
najmanje jednom, zatim u Mađarskoj<br />
62 posto, u Poljskoj 59, Grčkoj 55,<br />
Slovačkoj 41, Bugarskoj 26 i Rumunjskoj<br />
25 posto.<br />
Ispitanici su naveli devet situacija iz<br />
svakodnevice u kojima su kao po<br />
pravilu izloženi diskriminaciji. Kada<br />
traže posao, na poslu, kada traže<br />
kuću ili stan za kupovinu ili iznajmljivanje,<br />
kada su u kontaktu s medicinskim<br />
osobljem, sa školskim osobljem,<br />
u socijalnoj službi, u kafiću ili<br />
restoranu, kada uđu u prodavaonicu<br />
ili kada žele otvoriti račun u banci ili<br />
zatraže kredit.<br />
Najviše tolerancije prema Romima,<br />
prema ovom istraživanju, imaju policajci<br />
u Bugarskoj, gde je 14 posto<br />
ispitanih navelo da su ih zaustavljali<br />
zbog provjere, dok je u Grčkoj nepovjerenje<br />
policije iskusilo 54 posto<br />
ispitanika romske nacionalnosti.<br />
Romi, kojih je u EU oko 12 milijuna,<br />
istaknuti su kao najugroženiji i zbog<br />
toga su se, kako su naveli autori, prvi<br />
našli u fokusu istraživanja koje će biti<br />
provedeno i za ostale manjine.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
32<br />
ROMI U SVIJETU<br />
Helsinška komisija osuđuje nasilje nad Romima<br />
Članovi Konferencije europske sigurnosti i suradnje (KESS),<br />
znani i pod nazivom Helsinška komisija, izrazili su zabrinutost<br />
zbog rastućeg nasilja spram <strong>Roma</strong> – najveće etničke manjine u<br />
Europi<br />
Na sastanku koji preispituje rastuće<br />
predrasude spram <strong>Roma</strong> u<br />
Europi te uz to vezane činove nasilja<br />
nad Romima diljem Europe, supredsjedajući,<br />
kongresni zastupnik Alcee L.<br />
Hastings izrazio je zabrinutost spram<br />
sudbine <strong>Roma</strong> koji su izloženi napadima<br />
u vlastitim domovima, od ubojstava<br />
starih osoba do male djece koja su<br />
izgorjela u kućama.<br />
događaje u Češkoj i Mađarskoj gdje<br />
su Romi napadnuti molotovljevim<br />
koktelima, sa napadima snajperskim<br />
oružjem koji su se također odvijali u<br />
istim zemljama prije par godina. Za<br />
Rome koji su u oba slučaja bili mete<br />
tih napada, lako je zaključiti da žive<br />
u strahu. Pozivamo vlade Češke i<br />
Mađarske da učine sve unutar svojih<br />
ovlasti i mogućnosti da se počinioci<br />
ovih napada dovedu pred pravdu<br />
te da im se sudi za počinjena djela u<br />
skladu sa zakonom.«<br />
Helsinki commisioners condemn<br />
violence against <strong>Roma</strong><br />
»Vlade moraju sa smislom hitnosti,<br />
djelovati protiv predrasuda i rasizma<br />
koji su pridonijeli socijalnoj, ekonomskoj<br />
i političkoj marginalizaciji<br />
<strong>Roma</strong>, koji rezultiraju u okrutnim i<br />
smrtonosnim napadima na Rome u<br />
proteklih nekoliko mjeseci«, izjavio<br />
je supredsjedajući Hastings. »Osim<br />
nasilja, kontinuirano preseljavanje<br />
<strong>Roma</strong> iz njihovih povijesnih nastambi,<br />
poput primjerice u predgrađima<br />
Istanbula, Turska, pokazuje nepoštivanje<br />
prava manjina te šalje signal<br />
izopćenosti iz društva. Pozivam sve<br />
europske države da preokrenu ovaj<br />
zabrinjavajući trend«.<br />
Predsjedavajući Benjamin L. Cardin<br />
je dodao: »U vidu nedavnih izbora za<br />
Europski parlament, diljem Europe<br />
primijećen je povećan broj političkih<br />
stranaka koje promiču anti-imigracijske<br />
ideje, anti-manjinske i anti-semitske<br />
politike, te stoga pozivamo<br />
vlade diljem Europe da poštuju ljudska<br />
prava <strong>Roma</strong>. Potrebno je da se<br />
najveća europska etnička manjina u<br />
potpunosti integrira u društvo, da<br />
se prestane s praksom segregacije<br />
u školama te kada se dogode zločini<br />
nad Romima, da se počinitelje<br />
tih zločina u detalje istraži i osudi za<br />
zločine iz mržnje«.<br />
Kongresmen Joseph R. Pitts je dodao:<br />
»Neki ljudi su usporedili nedavne<br />
Bipartisan Members of the Commission on Security and<br />
Cooperation in Europe (U.S. Helsinki Commission) today<br />
voiced strong concerns for growing violence against the <strong>Roma</strong><br />
– Europe’s largest ethnic minority group<br />
At a briefing examining the growing prejudice against <strong>Roma</strong> in Europe<br />
and subsequent acts of violence against <strong>Roma</strong> across Europe, Co-<br />
Chairman Congressman Alcee L. Hastings (D-FL) expressed concern for<br />
the treatment of <strong>Roma</strong>, who have been victimized in their own homes<br />
– from the killing of elderly to young children burned by fire bombs.<br />
»Governments must act with a sense of urgency in combating the pernicious<br />
racism that has contributed to the social, economic, and political<br />
marginalization of <strong>Roma</strong>, resulting in the gruesome and deadly attacks<br />
on <strong>Roma</strong> in recent months«. Co-Chairman Hastings said: »But beyond<br />
the violence, the continual dislocation of <strong>Roma</strong> most recently from their<br />
historic home in Sulukule, outside Istanbul, Turkey, shows a disregard for<br />
minorities and further sends a signal of exclusion. I call on all European<br />
countries to reverse this troubling trend.«<br />
Chairman Benjamin L. Cardin (D-MD) added: »In the wake of the recent<br />
European Parliamentary elections, we are seeing growth of political parties<br />
who espouse anti-immigration, anti-minority, and anti-Semitic policies.<br />
I urge governments across Europe to respect <strong>Roma</strong> human rights. They<br />
should fully integrate the continent’s largest ethnic minority group, do<br />
away with segregated schooling, and when crimes are committed, thoroughly<br />
investigate and hold criminals accountable for their acts of hatred«.<br />
Helsinki Commissioner Congressman Joseph R. Pitts (R-PA) added: »Some<br />
people have compared the firebombing and other attacks on <strong>Roma</strong> in the<br />
Czech Republic and Hungary to the sniper attacks that took place in the<br />
area a few years ago. For <strong>Roma</strong>, who are the singular targets in this case,<br />
we can only imagine the fear that grips those communities. I urge the<br />
Czech and Hungarian Governments to do everything possible to bring<br />
the perpetrators of those attacks to justice and to ensure that they are<br />
prosecuted to the fullest extent of the law.«<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
ROMI U SVIJETU<br />
33<br />
U Europskoj uniji danas<br />
živi između deset i dvanaest<br />
milijuna <strong>Roma</strong><br />
Taj broj odgovara, otprilike, broju<br />
stanovništva jedne zemlje – članice<br />
Europske unije srednje veličine.<br />
Pa ipak, većina još uvijek malo zna o<br />
narodu koji na europskom kontinentu<br />
živi preko sedam vjekova. To znanje<br />
je često zasnovano na neznanju,<br />
predrasudama i stereotipu. Istraživanje<br />
pokazuje da otprilike sedamdeset<br />
do osamdeset posto prosječnog<br />
stanovništva Europe ne voli Rome.<br />
Socijalno potisnuti<br />
U Europskoj uniji Romi su danas potpuno<br />
potisnuti u društvenom smislu.<br />
Vlada ogromna nezaposlenost.<br />
Osnovnog obrazovanja često nema,<br />
a životni vijek je znatno ispod europskog<br />
prosjeka. Međutim, usprkos<br />
teškoćama, učinjen je i napredak.<br />
Silva: »Akceder« nam<br />
pomogao<br />
U gradu Sevilla, na jugu Španjolske,<br />
Džoni Borja Silva, mladi Rom, našao<br />
Kako žive europski Romi?<br />
je stalan posao u lokalnoj mesnici,<br />
zahvaljujući projektu »Akceder« koji<br />
financira Europska unija.<br />
– Raspitivao sam se o mogućnostima<br />
obuke, budući da je i moj ujak pohađao<br />
program »Akceder«. Odlučio<br />
sam pogledati ima li posla ili neki tečaj<br />
za mene. Tako sam krenuo i pronašao<br />
tečaj za mesare. Pohađao sam obuku<br />
šest mjeseci i zahvaljujući tome sada<br />
imam posao – kaže Silva.<br />
»Akceder« program također pomaže<br />
ljudima da nađu odgovarajući stan.<br />
Još nema trajnog rješenja<br />
Poput desetine tisuća <strong>Roma</strong> migranata,<br />
Romi iz Rumunjske su na jugu<br />
Španjolske prinuđeni živjeti u ilegalnom,<br />
privremenom kampu.<br />
Ali, Vasil Tanase, radnik romskog porijekla<br />
i njegova mlada obitelj imaju<br />
bolje izglede. Zahvaljujući pomoći<br />
programa »Akceder«, nedavno su se<br />
uselili u ovaj stan.<br />
Opismenjavanje<br />
I drugdje se poduzimaju slični potezi.<br />
U mjestu Pomaz u Mađarskoj, žene sudjeluju<br />
u tečaju za opismenjavanje, koji<br />
organizira lokalna samouprava <strong>Roma</strong>.<br />
Trenutno, ovi ljudi mogu naći samo<br />
privremene, sezonske poslove, pa teško<br />
uzdržavaju svoje velike obitelji. Ovaj<br />
će im tečaj omogućiti da nađu stalno<br />
zaposlenje i da nauče dobar zanat.<br />
Uspjesi su još uvijek izuzetak<br />
Jedna od najkrupnijih teškoća s kojom<br />
se Romi suočavaju je nepostojanje<br />
nekog modela. Ulažu se napori<br />
da se to riješi.<br />
Uspješnih <strong>Roma</strong> ima i drugdje. Ima<br />
mnogo <strong>Roma</strong> koji rade kao i svi<br />
ostali: kao advokati, novinari, poslovni<br />
ljudi, itd. Vlada ogroman jaz između<br />
službenih podataka i stvarnosti<br />
kada je riječ o tome koliko Europa<br />
ne prihvaća Rome. Situacija je poražavajuća<br />
ne samo u razmišljanju ljudi,<br />
u pogledu ljudskih prava ili ekonomskom<br />
smislu, već i u kulturološkom,<br />
što je ogroman gubitak za Europu.<br />
Stanje ipak nije beznadno. U ovoj<br />
osnovnoj školi u Mađarskoj, romska<br />
i neromska djeca uče i bezbrižno se<br />
igraju zajedno. Takvi uspjesi još uvijek<br />
predstavljaju izuzetak, a ne pravilo.<br />
U »Velikom bratu«<br />
pobijedio Rom<br />
Ferdi Beriša (21) pobijedio je u ovogodišnjemu talijanskom<br />
izdanju Velikog brata, osvojio 300.000 eura, ujedinivši i »zapalivši«<br />
sve romske tabore u Rimu i okolici<br />
Ondje su zajednički gledali finale<br />
i navijali, a u velikom taboru<br />
kraj Fiumicina čak su nabavili televizijski<br />
megaekran, kao da je svjetsko<br />
prvenstvo ili papinski sprovod.<br />
Zajedno su se veselili Romi iz Crne<br />
Gore, s Kosova, iz Bosne, iz Srbije<br />
– javljali su rimski listovi.<br />
Beriša je prispio u Italiju prije 10-ak<br />
godina kao ilegalni useljenik, na gumenjaku.<br />
Doveo ga je otac koji ga je<br />
natjerao da krade i da se za novac<br />
tuče s drugom djecom. Imao je 11<br />
godina kada su ga talijanske vlasti<br />
oduzele ocu, stavile u crkveni zavod<br />
Don Orione u Fanu gdje je izučio<br />
kuharski zanat, te sada radi legalno<br />
kao pomoćni kuhar.<br />
Veli da bi htio studirati psihologiju<br />
ili medicinu, da bi pomagao sunarodnjacima.<br />
Kaže da čita mnogo, voli<br />
glazbu, osobito klasičnu. Poslužio je<br />
kao primjer uspješnog integriranja,<br />
zahvaljujući državi – pa se i publika<br />
osjeća bolje kad je novac od nagrade<br />
otišao u ruke tako pitoma <strong>Roma</strong>.<br />
(I. Bešker)<br />
Obrazovanjem<br />
do poboljšanja<br />
pozicije <strong>Roma</strong><br />
O<br />
brazovanje je jedan od najsigurnijih<br />
načina da se poboljša situacija<br />
<strong>Roma</strong> i njihova socijalizacija. Isto je<br />
prioritet Srbije tijekom njenog predsjedavanja<br />
Romskom Dekadom. Slovačka<br />
25. lipnja 2009. preuzima predsjedanje<br />
Romskom Dekadom. Zamjenik premijera<br />
Srbije, g. Božidar Djelić izjavio je<br />
da je 120 milijuna dinara stavljeno na<br />
raspolaganje za obrazovanje <strong>Roma</strong> u<br />
Srbiji. Daljnje financiranje, kroz kredit<br />
na iznos od 10 milijuna eura je odobreno<br />
od Banke za razvoj – Europskog<br />
vijeća i namijenjeno je za stambeno<br />
zbrinjavanje ranjivih socijalnih grupa,<br />
uključujući Rome.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
34<br />
KULTURA<br />
Bosansko-romski i Romsko-bosanski rječnik<br />
Za naš časopis o ovome vrijednom djelu piše njegova autorica,<br />
svjetski poznata romska pjesnikinja, prevoditeljica i književnica<br />
Hedina Tahirović Sijerčić<br />
Zahvaljujući nenadmašnom i nesebičnom<br />
radu pokojnog romologa<br />
Rada Uhlika Romi s područja<br />
Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije<br />
imali su rječnik još davne 1947.<br />
godine pod nazivom »Srpskohrvatsko-ciganski<br />
rečnik: <strong>Roma</strong>ne alava«<br />
objavljen od strane izdavačke kuće<br />
Svjetlost Sarajevo. Drugi Uhlikov<br />
»Srpskohrvatsko-Romsko-Engleski<br />
rječnik-Romengo alavari« objavljen<br />
je 1983. godine također pri izdavačkoj<br />
kući Svjetlost Sarajevo. »Bosansko-romski<br />
i Romsko-bosanski<br />
rječnik: Bosnaki-Rromani thaj Rromani-Bosanaki<br />
alavari« čiji sam ja<br />
autor, trebalo bi da slijede ova dva<br />
Uhlikova rječnika. Po samom nazivu<br />
ovih rječnika možete da shvatite i<br />
pratite historiju romskog jezika kao<br />
i historiju našeg društva. Osim toga<br />
možete da uočite izmjene, nadogradnju<br />
i razvoj romskog jezika.<br />
Nakon 1971. godine, kada je održan<br />
prvi Kongres Internacionalne<br />
unije <strong>Roma</strong> u Londonu, donesene<br />
su mnoge odluke među kojima i odluka<br />
o upotrebi naziva mog naroda:<br />
Romi umjesto Cigani, Rom umjesto<br />
Ciganin, Romkinja umjesto Ciganka i<br />
romani umjesto cigansko. Te promjene<br />
su imale uticaja i na naziv drugog<br />
Uhlikovog rječnika.<br />
Velika i vrijedna djela Rada Uhlika<br />
iz oblasti proučavanja govornog<br />
jezika romskih grupa nastanjenih u<br />
BiH, publikacije o romskoj gramatici,<br />
sakupljene zbirke narodnih pjesama<br />
i priča i naravno rječnik predstavljaju<br />
veliko blago romskog naroda koje je<br />
sačuvano u Zemaljskom muzeju Bosne<br />
i Hercegovine.<br />
U mom radu mi je pomogao rječnik<br />
Rada Uhlika, kojem i ovom prilikom<br />
želim iskazati veliko poštovanje i zahvalnost.<br />
Pored Rada Uhlika mnogo<br />
su mi pomogla djela gramatike romskog<br />
jezika dr. Rajka Đurića iz Beo-<br />
grada kao i djela gramatike i rječnika<br />
profesora Ronalda Leea iz Kanade.<br />
U rječniku koji sam ja pripremila koristila<br />
sam se pismom kojim se Romi<br />
služe prilikom elektronskog komuniciranja,<br />
koristeći se uzorom engleskog<br />
pisma. To nije slučajno: naime<br />
službeni jezici Internacionalne unije<br />
<strong>Roma</strong> su romski i engleski.<br />
Glasove č, ć, š, đ, dž, ž jednostavno<br />
sam zamijenila sa glasovima ch, sh, dj,<br />
dz, zh. Moje mišljenje je da se na taj<br />
način naši Romi mogu bolje sporazumjeti<br />
sa Romima širom svijeta. Da<br />
bi što bolje prikazala njegovu upotrebu<br />
u bosansko-romskoj varijanti<br />
rječnika dala sam primjer bosanske<br />
riječi, pa pored bosanske riječi prijevod<br />
na romskom jeziku prvo na<br />
pismu internacionalne elektronske<br />
romske korespondencije, a onda i<br />
primjer pisma osvrćući se na pismo<br />
naše zemlje, bosanski jezik, odnosno<br />
na pisma jezika bivše Jugoslavije. Primjer:<br />
dijete, chavo, čhavo.<br />
Ovim sam načinom doprinijela, nadam<br />
se, boljem upućivanju, tj. Instrukciji<br />
pri korištenju omsko-bosanske<br />
varijante i privikavanju na pisanje i<br />
pismo internacionalne elektronske<br />
pisane romske riječi. Ovdje moram<br />
napomenuti da ja nisam lingvista nego<br />
diplomirani novinar, pisac, edukator<br />
i prevodilac i da sam se na osnovu<br />
mog iskustva opredijelila za ovakvu<br />
vrstu korištenja pisane romske riječi.<br />
Moje lično mišljenje je da je vrlo<br />
jednostavno i praktično i efikasno.<br />
To ne znači da sam ja donijela nekakvu<br />
direktivu ili novi zakon ili novo<br />
romsko pismo i sistem pisanja, nego<br />
sam samo nastojala da pisanu romsku<br />
riječ približim svima jednako i<br />
da naši Romi ne nailaze na poteškoće<br />
u korespondenciji sa Romima na<br />
internacionalnom nivou. Pisana romska<br />
riječ je veoma mlada i treba je<br />
razvijati. Ovaj rad je veoma naporan<br />
i iziskuje veliku koncentraciju i vrijeme<br />
tako da sam skoro dvije godine<br />
radila na ovim rječnicima. Samim tim<br />
što je rukopis rječnika neizvjestan s<br />
obzirom na njegovo objelodanjivanje<br />
ja ga svakodnevno umivam i nadograđujem,<br />
do trenutka dok se zainteresovani<br />
izdavač ponudi.<br />
Pokušavala sam da pronađem izdavača,<br />
ali još uvijek nisam potpisala ugovor<br />
ni sa jednom izdavačkom kućom.<br />
Veliko interesovanje i želju za objavljivanje<br />
mojih rječnika pokazala je izdavačka<br />
kuća Bosanska riječ iz Tuzle.<br />
Dvije godine za redom promovišu<br />
objavljivanje istog ili istih (zavisi od<br />
izdavača da li će objaviti moj rukopis<br />
kao jednu ili kao dvije knjige) u nadi<br />
da će odnekud iskrsnuti finansijska<br />
pomoć državnih institucija i njihovo<br />
sponzorstvo na takvu vrstu publikacije<br />
koja je veoma neophodna u našoj<br />
državi. U svakom slučaju pozivam<br />
sve izdavačke kuće i institucije koje<br />
su voljne i imaju finansije da objave<br />
moje rječnike ili da ih dijelom sponzoriraju<br />
da se jave vašoj redakciji ili<br />
meni lično na email adresu: hedina@<br />
web.de kako bi se mogli dogovoriti<br />
o radu oko objavljivanja istih. Kontaktirala<br />
sam i još nekoliko drugih<br />
izdavačkih kuća i volja postoji, ali ne<br />
i finansije. Izdavači, što je normalno,<br />
sve ovo gledaju sa strane zarade i<br />
prodaje. Odgovori su mi već poznati:<br />
Romi su siromašan narod i prodaja<br />
rječnika ili bilo koje druge knjige<br />
Romima je utopija. To je propast jer<br />
Romi će prije kupiti da jedu nego<br />
knjigu.<br />
Moram reći da tu ima istine isto kao<br />
što je istina da je BiH siromašna zemlja,<br />
a u tom slučaju siromaštvo nije<br />
samo romsko. Siromašni pripadnici<br />
drugih naroda u BiH će isto tako prije<br />
kupiti da jedu nego knjigu. A moram<br />
postaviti i pitanje: zašto država<br />
ili neke druge institucije ne uradi<br />
nešto da bi moj narod dobio takvu<br />
knjigu?<br />
Znam sa sigurnošću da naša romska<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
KULTURA<br />
35<br />
djeca koja pohađaju školu dobivaju<br />
besplatne školske knjige na bosanskom<br />
jeziku. To je divno i hvala na<br />
tome. A zašto naša djeca ne mogu<br />
isto tako dobiti knjigu ili knjige na<br />
svom materinjem romskom jeziku?<br />
Romskih autora imamo, ali eto sad<br />
novca nema.<br />
Mislim da je ovo identičan slučaj sa<br />
problemom informisanja <strong>Roma</strong> na<br />
materinjem jeziku: mediji i institucije<br />
su veoma zainteresovani da pokrenu<br />
emisije za Rome za koje su dobili<br />
finansije, međutim, nemaju stručnog<br />
romskog kadra?! Evo, kad im se ponudite<br />
kao stručni romski kadar,<br />
prvo se iznenade, pa onda kažu, nemamo<br />
finansija za takvu vrstu rada,<br />
moramo vidjeti gdje možemo pridobiti<br />
finansije. Itd, itd. Tako isto i za izdavaštvo.<br />
Potrebne su knjige na materinjem<br />
jeziku, ali nema autora. Evo<br />
imamo mnogo romskih autora koji<br />
se stalno javljaju svojim rukopisima,<br />
ali nema finansija za njihovo objavljivanje.<br />
Sve se vrti u krug.<br />
Samim tim da u BiH živi oko 100.000<br />
<strong>Roma</strong> (neslužbeni podatak) i da bi<br />
Dekadom <strong>Roma</strong> trebalo da se pomogne<br />
mom narodu posebno u<br />
oblasti obrazovanja, mislim da je potreba<br />
koliko <strong>Roma</strong>, toliko i naše države<br />
podjednaka što se tiče rješavanja<br />
ovog problema. Međutim, samo<br />
mogu reći da tu nešto koči i da sve<br />
baš ne funkcioniše onako kako stoji<br />
na papirima i u dokumentima.<br />
Kao primjer bih izdvojila izdavačku<br />
kuću Magoria Books iz Toronta, Kanada,<br />
www.magoriabooks.com. Ova<br />
izdavačka kuća daje prioritet štampanja<br />
publikacija na romskom jeziku<br />
sa engleskim prijevodom našim<br />
romskim piscima i pjesnicima, i to na<br />
svim dijalektima. Od riječi su, pridržavaju<br />
se ugovora i roka za objavljivanje<br />
knjige. Šta ljepše može poželjeti<br />
jedan autor. Ovdje bih posebno<br />
pohvalila rad urednika te izdavačke<br />
kuće gospodina Rolanda Hoenscha.<br />
Do kraja ove godine trebalo bi da<br />
se objelodani moj Romsko-Engleski<br />
i Englesko-Romski rječnik, i ja sam<br />
sigurna da će sve biti na vrijeme.<br />
Antologija pjesama pod nazivom<br />
»Like water: Sar o paj« na našem jeziku<br />
»Kao voda«, čiji sam ja urednik,<br />
organizator kao i jedan od autora, je<br />
zbirka pjesama čije su pjesme pisale<br />
osam Romkinja: iz Amerike, Australije,<br />
Kanade i Bosne na romskom i<br />
engleskom jeziku. Priprema štampanja<br />
je u toku, a njeno promovisanje<br />
će biti održano na Internacionalnom<br />
festivalu pisaca u Čandigaru, u Indiji,<br />
u oktobru ili novembru ove godine.<br />
Izdavač ove antologije je International<br />
Writer Association India.<br />
Na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Sarajevu<br />
dobila sam nagradu za najbolju<br />
promociju djela Sajma sa pričom<br />
»Kako je Bog stvorio Rome«, izdavač<br />
Magoria Books Toronto.<br />
Pravo da Vam kažem, nisam očekivala<br />
jedno takvo važno priznanje, tj.<br />
nagradu. Zahvaljujem Ministarstvu<br />
za ljudska prava, Sektoru za iseljeništvo,<br />
koje me je pozvalo i omogućilo<br />
predstavljanje mojih knjiga na<br />
Sajmu. Nakon mog predstavljanja,<br />
rečeno mi je da je moja promocija<br />
bila najposjećenija promocija Sajma,<br />
a i najbolja promocija Sajma što me<br />
je mnogo obradovalo. Neizmjerno<br />
sam srećna zbog toga. Moju sreću<br />
sam podijelila sa mojom familijom, sa<br />
mojim Romima, prijateljima, poznanicima,<br />
a za moj uspjeh mogu zahvaliti<br />
i svim mojim Romima koji su došli<br />
da svojim prisustvom uveličaju moje<br />
predstavljanje djela. Hvala. Phralalen<br />
thaj phenjalen najis tumenge. (Braćo<br />
i sestre, hvala vam.) Na Sajmu sam<br />
predstavila još nekoliko knjiga: »Jedna<br />
neobična familija«, »Romski princ<br />
Penga«, »<strong>Roma</strong>ne paramicha«, »The<br />
European Constitution in Verse« i<br />
»Stare romske bajke i priče«.<br />
Ova je decenija i zvanično proglašena<br />
Dekadom <strong>Roma</strong> u kojoj bi trebalo<br />
da se Romi što više uključe u obrazovanje.<br />
Ali, često se odluke mnogo<br />
lakše donose nego što se sprovode<br />
u djelo. U zemljama u kojima ja živim<br />
posljednjih godina – SR Njemačka,<br />
Kanada, Bosna – pri raznim<br />
institucijama radi se na problematici<br />
edukacije <strong>Roma</strong>, i moram reći da je<br />
vrlo malo <strong>Roma</strong> koji su uključeni u<br />
rad istih. I taj mali broj <strong>Roma</strong> koji su<br />
uključeni u takav rad, nisu adekvatno<br />
kvalifikovani za takvu vrstu problema<br />
jer nisu edukatori i sa nekim minimalnim<br />
platama koje dobiju za svoj<br />
rad ispunjavaju uslove za ispunjenje<br />
projekta o Romima koji su u rukama<br />
ne-<strong>Roma</strong>. Mislim da je lijepo da<br />
su ne-Romi uključeni u rad sa Romima<br />
ali gdje su ne-Romi manjina, a<br />
ne obratno. To je najbolji način, po<br />
mom mišljenju, da se pruži kvalitetna<br />
pomoć jednom narodu.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
36<br />
ROMSKI PJESNICI<br />
Hedina Tahirović Sijerčić<br />
ČUJ, OSJETI<br />
Čuješ li i ti žubor potoka,<br />
Čuješ li blago padanje vode<br />
sa kamena na kamen,<br />
Sa kamenčića na kamenčić,<br />
Rasipanje vode u kapljice i<br />
Kapljica u rosu.<br />
Čuješ li? Osjećaš li?<br />
Čuješ li pjesmu ptica,<br />
Razumiješ li njene riječi.<br />
Čuješ li govor šume, došaptavanje<br />
grančica i<br />
Smijeh lišća.<br />
Čuješ li? Osjećaš li?<br />
Hedina Tahirović Sijerčić rođena je 11. 11. 1960. u Sarajevu, Bosna i<br />
Hercegovina, u romskom naselju Gorica. Hedina je diplomirani žurnalista<br />
i nastavnik razredne nastave. Radila je više godina kao urednik romskih<br />
programa Radio-Televizije Sarajevo. Prva je Romkinja sa završenom visokom<br />
stručnom spremom (1985.) na području Bosne i Hercegovine i prvi<br />
novinar romske nacionalnosti u istoriji Radio-Televizije Sarajevo. Živjela<br />
je u Kanadi i radila kao nastavnik razredne nastave na engleskom jeziku<br />
za “Toronto District School Board”. Hedina je bila glavni i odgovorni<br />
urednik prvog romskog magazina u Kanadi pod nazivom “<strong><strong>Roma</strong>no</strong> Lil”,<br />
1998-2001. Trenutno živi i radi u Njemačkoj.<br />
VJETAR<br />
Jutro<br />
Božiji Vjetar otpuhuje moju tegobu.<br />
Božiji Vjetar donosi moju nadu.<br />
Podne<br />
Đurđevdanska voda sapira<br />
moju bolest.<br />
Miris zumbula daje mi ljepotu.<br />
Noć<br />
Šarene, male svijeće odgorijevaju.<br />
Romske pendžere osvjetljavaju.<br />
Miris halve i molitva Bogu sastaju se<br />
u zraku.<br />
Mahala i mubareć noć me otkrijepljuju.<br />
Božiji Vjetar uljuljava me.<br />
Božiji Vjetar uspavljuje me.<br />
BJEŽIM<br />
Bježim preko livada i planina.<br />
Oni galame i tjeraju me.<br />
Bježim preko potoka i rijeka.<br />
Oni galame i tjeraju me.<br />
Glavati, krilati, crveni insekti grizu<br />
me.<br />
Crne guje ispijaju me.<br />
Ljigava potočna trava vezuje me.<br />
Crveni potočni cvijet ubada me.<br />
Padam. Bježim.<br />
Padam. Bježim.<br />
Prljava, gusta, crna voda potapa me.<br />
Gušim se.<br />
Krilata Romska ptica spašava me,<br />
I u bijeli svijet odnosi me.<br />
Čuješ li rzanje konja, lavež psa,<br />
Čuješ li korake na putu,<br />
Govor ljudi i smijeh djece,<br />
Čuješ li? Osjećaš li?<br />
Ako čuješ: nisu uništili čovjeka u<br />
tebi.<br />
ZEMLJA<br />
Romkinjo,<br />
Zbog svih mrtvih i živih, zbog <strong>Roma</strong>,<br />
Baci kletvu na Zemlju<br />
Da otjeraš miševe<br />
Da otjeraš dušmane.<br />
Romkinjo,<br />
Zbog svih mrtvih i živih, zbog <strong>Roma</strong>,<br />
Prevrni zemlju naglavačke i prokuni<br />
crnu sudbinu<br />
Da prevariš loše<br />
Da prevariš crnu noć.<br />
Romkinjo,<br />
Zbog svih mrtvih i živih, zbog <strong>Roma</strong>,<br />
Začaraj Zemlju i proreci ljubav<br />
Neka vatra ne dimi<br />
Neka se prokletstvo ne širi.<br />
Začaraj, Romkinjo, proreci joj<br />
Ona je tvoja, moja i Božija majka<br />
ZEMLJA.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
ROMSKI PJESNICI<br />
37<br />
USPAVANKA<br />
Stavila sam kolijevku pod šljivu,<br />
Treba dijete da uljuljam,<br />
Kiša padne, okupa ga,<br />
Lišće sleti, pokrije ga,<br />
Koza prođe, podoji ga,<br />
Vjetar dune, uljulja ga.<br />
(Tradicionalna romska pjesma)<br />
MAJKO<br />
U snu mi dijete priča<br />
a budno ne želi.<br />
Majko, majko šta da radim?<br />
Dijete mi plače,<br />
a ja ne znam šta ga boli.<br />
Sisice mu natekle,<br />
oči mu crvene.<br />
Majko, majko šta da radim?<br />
Moje malo plače,<br />
i čelo mu gori.<br />
Kćeri, mora ga kida.<br />
Mora mu trga san.<br />
Ona mu pije snagu.<br />
Otjeraj je -choxanu!<br />
“DOBAR DAN, ROMI (LJUDI)!”<br />
U snu<br />
Emitujem radio program na<br />
romskom jeziku.<br />
Čujem sama sebe:<br />
“Dobar dan Romi, djeco!<br />
Dobro vam zdravlje i sreća!”<br />
Studio, mikrofon, muzika.<br />
Gadže* igraju sa nama.<br />
Gadže se smiju sa nama.<br />
Sretna sam.<br />
U snu<br />
Emitujem radio program<br />
na romskom jeziku.<br />
Čujem sama sebe:<br />
“Bježite, Romi! Bježite, djeco!<br />
Bježite što dalje možete!”<br />
Bombe, pištolji, noževi.<br />
Gadže nas tuku.<br />
Gadže nas ubijaju.<br />
Nesretna sam.<br />
*(Gadže: oni koji nisu Romi)<br />
SAN I<br />
U mojoj romskoj Mahali sam.<br />
Ulica Dajanli Osmanbega na Gorici.<br />
Sretna sam.<br />
Oko mene neuredna djeca.<br />
Mahalska, neuredna, sretna, romska<br />
djeca.<br />
Svi su oko mene.<br />
Sretna sam.<br />
Imam mnogo šarenih bombona.<br />
Prljave male ruke traže ih.<br />
Tople, crne oči žele ih.<br />
Lijepe, crvene usne jedu ih.<br />
Svi Romi su u Mahali.<br />
Niko ne radi.<br />
Kao i uvijek.<br />
Sve oko mene je lijepo.<br />
Prolaze šarene romske dimije i<br />
Stare šarene romske košulje.<br />
Smiju se poderana, bosonoga<br />
romska djeca.<br />
Topla romska srca.<br />
Okolo smetljište.<br />
Okolo siromaštvo.<br />
Prljavo, prašnjavo, siromašno, šareno<br />
i sretno.<br />
Mnogo <strong>Roma</strong> sjede na zemlji<br />
Pričaju i smiju se.<br />
Iz svake kuće čuje se druga muzika.<br />
Glasno je.<br />
Čiji je kasetofon najglasniji?<br />
Smijem se.<br />
Djevojke igraju.<br />
Momci gledaju.<br />
Stari piju kafu i sjede napolju, na<br />
zemlji<br />
Pored vrata.<br />
Romski ćejf.<br />
Pored Šečine kuće sjedi deset<br />
<strong>Roma</strong>.<br />
Sjede na zemlji u velikom krugu.<br />
Šta rade? Prilazim.<br />
Romski hljeb rukama lome,<br />
Crveni paradajz grizu.<br />
Ljutu rakiju piju.<br />
Zajedno.<br />
Pravo romski.<br />
Gledaju me, zovu me.<br />
Sjedam i jedem.<br />
Zajedno sa njima.<br />
Sretna sam.<br />
TUGA<br />
Tuga je omotala moju dušu,<br />
Duša se guši.<br />
Kao da dišem zatrovani zrak,<br />
Kao da pijem zatrovanu vodu,<br />
Gušim se.<br />
Moja duša se guši. Tuga ju je obavila.<br />
Kao da neko drugi, u meni umjesto<br />
mene živi,<br />
I govori umjesto mene.<br />
Kao da neko drugi umjesto mene<br />
hoda.<br />
Tuđin sam sama sebi.<br />
I srce krvavo plače. Suze ga otapaju.<br />
Pitanje je vremena kad će se potpuno<br />
otopiti.<br />
Postajem mašina koja diše i pitam se:<br />
Da li se tuga i oko robota može omotati.<br />
Tuga je obavila moju dušu,<br />
Duša je potonula.<br />
MAGIJA PROTIV UROKA<br />
Đavolje oči gledaju te<br />
Kao voda otapaju te!<br />
Bolesti-bježi od tebe!<br />
Iz tvoje glave,<br />
Iz tvojih prsa,<br />
Iz tvojih ruku,<br />
Iz tvog stomaka,<br />
Iz tvojih nogu.<br />
Bježi od tebe,<br />
U đavolje oči!<br />
Dva oka,<br />
Dvije ruke,<br />
Dvije noge.<br />
Bol u očima,<br />
Bježi u noge.<br />
Bježi iz nogu<br />
U zemlju.<br />
Bježi iz zemlje<br />
U smrt!<br />
Bježi!<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
38<br />
ROMANE GILJARNA<br />
Hedina Tahirović Sijerčić<br />
ASHUN, HACHAR<br />
Ashunes li lenaki vorba,<br />
Ashunes li kovlo pajesko peravipe e<br />
barestar pe bareste,<br />
E barorestar pe baroreste,<br />
E pajesko chhordaripe ande<br />
kavchinora thaj<br />
Kavchinora ande drosin.<br />
Ashunes li? Hachares li?<br />
Ashunes li e chiriklengi djili,<br />
Hachares tu lengo gindo.<br />
Ashunes tu e vosheski vorba,<br />
e krangici vorbica thaj<br />
E patrinango hasape.<br />
Ashunes li? Hachares li?<br />
Hedina Tahirović Sijerčić bijandili 11. 11. 1960. ando Saraj (Sarajevo),<br />
Bosna thaj Hercegovina ande Rromani mahala Gorica. Voj si sikadi zhurnalisti<br />
thaj sikamni. Hedina sasa angluni editori pala Rromane programe<br />
pe Radio-Televizijate Sarajevo, thaj angluni Rromni savi gatisarda univerziteto<br />
ande Bosna thaj Hercegovina. Voj dzivela ande Torontoneste kaj<br />
resla Ontario Koledj - Vuchi Sikamni Diploma. Hedina cherda buchi ande<br />
Toronto sar regularni sikamni pe Engliski chib pala skolaki themeski organizacija<br />
savi akhardol “Toronto District School Board”. Voj sasa angluni<br />
editori pala angluno Rromano lil ande Kanada pe akhardipe “<strong><strong>Roma</strong>no</strong> Lil”,<br />
1998-2001. Hedina akana dzuvdel ande Germanija.<br />
Ashunes li e grastehko hrmetipe,<br />
e dzukhelehko bashipe,<br />
Ashunes li e porade pe dromeste,<br />
E manushengi vorba thaj<br />
chhavorengo hasape.<br />
Ashunes li? Hachares li?<br />
Ako ashunes, ako hachares: von na<br />
praxosarde chiro manushipe.<br />
BALVAL<br />
NASHAV<br />
Nashav prdal pe livadjina thaj plajinaka<br />
Von chingaren thaj traden man.<br />
Nashav prdal pe pajorra thaj dorjava<br />
Von chingaren thaj traden man.<br />
Shorale, phakale, lole guguja dandalen<br />
man<br />
Kale cherma crden man.<br />
Limali, lenaki char phangel man<br />
Loli, lenaki luludji pusavel man.<br />
Perav. Nashav.<br />
Perav. Nashav.<br />
Melalo, kalo, chichidino pajorro<br />
nakhavel man.<br />
Tasavav ma.<br />
<strong>Roma</strong>ni, phakali chirikli ikalel man<br />
thaj<br />
Ando parno them idjarel man.<br />
DAJE<br />
Ando suno mo chavo phenela,<br />
vazdinjalo na mangela.<br />
Daje, daje so te cherav me?<br />
Mo chavo rovela,<br />
na dzanava so les dukhela.<br />
Leske chucha shuvljarde,<br />
leske jakha ratvarde.<br />
Daje, daje so te cherav me?<br />
Mo ciknorro rovela,<br />
lesko chikat tatarela.<br />
Chaje, mora* crdela les.<br />
Voj phagela lesko suno.<br />
Voj pijela lesko zor.<br />
Xut e choxana!<br />
Teharin<br />
Devlesko Balval phurdel<br />
mo phraripe<br />
Devlesko Balval idjarel<br />
mo dozacharipe.<br />
Opashodjive<br />
Djurdjevdansko pajorro thovel mo<br />
nasvalipe.<br />
Zumbulako sung del mandje shukaripe.<br />
Irat<br />
Kotorvale, cikne memela phabaren.<br />
<strong>Roma</strong>ne pendzera strafinen.<br />
Halvako sung the Devlesko rudjipe<br />
krzo hava buhljaren.<br />
Mahala the mubarek jrat man<br />
sastiven.<br />
Devlesko Balval kushljarel man<br />
Devlesko Balval sovljarel man.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
ROMANE GILJARNA<br />
39<br />
SUNO I<br />
Ande mrni <strong>Roma</strong>ni Mahala sem.<br />
O drom Dajanli Osmanbega pe<br />
Gorica.<br />
Bahtali sem.<br />
Pasha mande bihuladine chava.<br />
Mahalake, bihuladine, bahtale, <strong>Roma</strong>ne<br />
chava.<br />
Savore pasha mande.<br />
Bahtali sem.<br />
Hi-man but kotorvale bombone.<br />
Melale cikne vasta roden len.<br />
Tate, kale jakha mangen len.<br />
Shukar, lole muja halen len.<br />
Savore <strong>Roma</strong> san kote ande Mahala.<br />
Khonik na cherel buchi.<br />
Sar sajekh.<br />
Sa opash si shukar.<br />
Phiraven kotorvale Romnjake dimije<br />
the<br />
Phure kotorvale <strong>Roma</strong>ne gada.<br />
Prasten pharade, prnange <strong>Roma</strong>ne<br />
chava.<br />
Tate <strong>Roma</strong>ne ila.<br />
Opash shulavdimata.<br />
Opash chororipe.<br />
Melalo, praxalo, chororo, kotorvalo,<br />
the bahtalo.<br />
But <strong>Roma</strong> beshen tele pe phuvjate<br />
Phenden thaj xasajven.<br />
Andaro sako cher ashunav aver<br />
<strong>Roma</strong>ni muzika.<br />
Krlalo si.<br />
Kahche kasetofono si majzuralo?<br />
Xasajvav.<br />
Cheja chelen.<br />
Chava diklen.<br />
Phure pijen kafava thaj beshen avri<br />
tele pasha udareste.<br />
<strong><strong>Roma</strong>no</strong> chejfo.<br />
Pasha Shechosko cher beshen desh<br />
<strong>Roma</strong>.<br />
Beshen tele ande bari rota.<br />
So cheren?<br />
Avav pashe the dikhav bari tepsija<br />
mashkare len.<br />
Ande tepsija peklo mas the peklo<br />
<strong><strong>Roma</strong>no</strong> marno.<br />
<strong><strong>Roma</strong>no</strong> marno e vastenca chinden,<br />
Lolo paradajzo halen.<br />
Jagali rachija pijen.<br />
Jekhethane.<br />
Chacho <strong><strong>Roma</strong>no</strong>.<br />
Von dikhen man, von akharen man.<br />
Besh kate, phen! Ha manca!<br />
Me beshav thaj hav.<br />
Jekhethane lenca.<br />
Bahtali sem.<br />
SOVIMAHCHI DJILJORI<br />
Chutem kuna tala e pruna,<br />
Si ma chavo te dav kuna,<br />
Brshind del thaj najarel leh,<br />
Patra peren, ucharen leh,<br />
Buzni nakhel, chuchi del leh,<br />
Bahval phurdel, sovljarel leh.<br />
(Phurani Rromani djili)<br />
DUKHALIPE<br />
O dukhalipe vulisarilo mrni odji,<br />
odji tasavel pes.<br />
Sar te phurdav drabardi hava,<br />
sar te pijav drabardo paj,<br />
me tasajvav.<br />
Mrni odji tasavel pes.<br />
O dukhalipe vulisarilo las.<br />
Sar te vareko aver<br />
andothan man dzuvdel.<br />
Sar te vareko aver<br />
andothan man vacharel.<br />
Sar te vareko aver<br />
andothan man phirel.<br />
Themni sem korkori peske.<br />
Mo ilo ratvalo rovel.<br />
Jasva chinen les.<br />
Phuchipe si kana ka pirosaren sasto.<br />
Cherdivav mashina savi phurdel<br />
Thaj me phuchav pes:<br />
Shaj o dukhalipe te vulisarel trujal e<br />
robotesko?<br />
O dukhalipe vulisarilo mrni odji,<br />
Odji tasavel pes.<br />
O dukhalipe vulisarilo mrni odji,<br />
Odji tasavili.<br />
PHUV<br />
Romnije,<br />
Pala mule thaj dzuvinde, pala e<br />
<strong>Roma</strong><br />
Del armaja e phuvjache,<br />
Te nashjares shimijake<br />
Te nashjares dushmaja.<br />
Romnije,<br />
Pala mule thaj dzuvinde, pala e<br />
<strong>Roma</strong><br />
Chuv teleshoreha e phuv thaj del<br />
armaja kale sudbinache<br />
Te xoxajves bilache<br />
Te xoxajves kali jrat.<br />
Romnije,<br />
Pala mule thaj dzuvinde, pala e<br />
<strong>Roma</strong><br />
Del e phuvjache choxanipe thaj del<br />
cho mrtik pala o kamipe<br />
Nek e jag na thuvljardel<br />
Nek o dumutnipe na buhljarel.<br />
Del o chohanipe, Romnije, del cho<br />
mrtik pala las<br />
Voj si chiri, mrni thaj Devleski dej<br />
PHUV.<br />
LACHO DJIVE ROMALEN<br />
Ando suno<br />
Cherav radio emisija pe <strong>Roma</strong>ni chib.<br />
Ashunav pesko krlo:<br />
“Lacho djive, <strong>Roma</strong>len the chavalen!<br />
Aven saste the bahtale!”<br />
Studio, mikrofono, bashalipe.<br />
E gadze chelen amenca.<br />
E gadze hasaven amenca.<br />
Bahtali sem!<br />
Ando suno<br />
Cherav radio emisija pe <strong>Roma</strong>ni chib.<br />
Ashunav pesko krlo:<br />
“Nashen dural <strong>Roma</strong>len<br />
the chavalen!<br />
Aven saste the dzuvinde!”<br />
Granaturja, jagala, churika.<br />
E gadze maren amen.<br />
E gadze mudaren amen.<br />
Bibaxtali sem!<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
40<br />
ROMI U REGIJI<br />
Apel za poboljšanje položaja <strong>Roma</strong> i Egipćana<br />
u Crnoj Gori<br />
Pozivamo sve državne organe da<br />
razvijaju koliko je to god moguće<br />
konstruktivniji pristup prema socijalnom<br />
položaju <strong>Roma</strong> i Egipćana u Crnoj<br />
Gori, posebno izbjeglica koje žive<br />
u ekstremnom siromaštvu.<br />
Posebno očekujemo od Uprave policije<br />
da prema ovim licima razvije bar<br />
onoliko tolerantan odnos koji službenici<br />
policije, shodno instrukciji, imaju<br />
prema stranim državljanima tokom<br />
turističke sezone i kada ne procesuiraju<br />
lakše saobraćajne prekršaje.<br />
Nemojte zamjeriti što nam se ova situacija<br />
čini licemjernom. Mjerodavni<br />
državni organi podnose prekršajne<br />
prijave protiv romskih roditelja kada<br />
sa motorima ili konjima učestvuju<br />
Romske nevladine organizacije<br />
osudile su pojavljivanje rasističkih<br />
plakata u novosadskom Studentskom<br />
gradu i na autobusnoj stanici.<br />
Plakati neonacističke organizacije<br />
Nacionalni stroj nosili su natpise »Srbija<br />
Srbima« i »Napolje s Romima«.<br />
Vojvođanski romski centar za demokratiju,<br />
Omladinski forum za edukaciju<br />
<strong>Roma</strong>, Forum interno raseljenih<br />
lica, Romski centar za demokratiju<br />
Valjevo i Romski centar za demokratiju<br />
iz Beograda osudili su govor<br />
mržnje na antiromskim plakatima<br />
zalijepljenim u Studentskom gradu<br />
Novosadskog univerziteta.<br />
U zajedničkom saopćenju se navodi<br />
da na tom Univerzitetu studira najveći<br />
broj studenata <strong>Roma</strong> u Srbiji.<br />
»Plakati sa ovakvim porukama degradiraju<br />
napore države Srbije, posebno<br />
one koje preduzima u tekućoj godini<br />
kada predsedava Dekadom inkluzije<br />
<strong>Roma</strong> 2005.-2015.«, navodi se u saopćenju.<br />
Na plakatima neonacističke<br />
organizacije Nacionalni stroj, koji su<br />
u saobraćaju, a isto tako mjerodavni<br />
državni organi ne podnose prekršajne<br />
prijave protiv istih romskih<br />
roditelja kada ne šalju svoju djecu u<br />
osnovnu škola koja je u Crnoj Gori<br />
obavezna.<br />
Ne preduzimaju se ni odgovarajuće<br />
službene mjere i radnje kada je definitivno<br />
utvrđeno da su romska djeca<br />
zanemarena ili zapuštena, a registrovano<br />
je na desetine takvih, ekstremnih,<br />
slučajeva.<br />
Zato pozivamo Upravu policije i<br />
ostale organe da prije svega ova lica<br />
upoznaju na odgovarajući način sa<br />
odredbama zakona i pomognu im da<br />
se istima prilagode kroz odgovarajući<br />
prijelazni period, jer zaprežna kola<br />
i motori im pomažu u sakupljanju<br />
sekundarnih sirovina i otpadaka hrane,<br />
a to je i jedini način da prehrane<br />
svoje, obično veoma brojne, familije.<br />
Također pozivamo i donatorsku zajednicu<br />
prisutnu u Crnoj Gori da<br />
značajniju pažnju posvete ovom socijalnom<br />
pitanju.<br />
Naš apel svakako nije poziv na suspenziju<br />
zakona već upravo na dosljednu<br />
primjenu istog u svim oblastima<br />
života i pružanje adekvatne<br />
pomoći onima na koje se odnosi<br />
kako bi ga i poštovali.<br />
Isen Gaš, predsjednik Romskog savjeta<br />
u Crnoj Gori<br />
Veselj Beganaj, predsjedavajući<br />
Nacionalne koalicije »Romski krug«<br />
Nevladine organizacije osudile antiromske plakate<br />
u Novom Sadu<br />
se u noći između 12. i 13. ožujka pojavili<br />
u Novom Sadu, pisalo je: »Srbija<br />
Srbima, napolje s Romima«. Romske<br />
nevladine organizacije saopćile su da<br />
u potpunosti podržavaju svaki napor<br />
koji je, rukovodeći se principima demokratije<br />
i vladavine prava, »odlučan<br />
u nameri da pronađe i kazni autore<br />
novosadskog plakata«. Dodaje se da<br />
»iskustva iz okruženja Srbije nalažu<br />
zabranu rada i postojanje organizacija<br />
koje šire mržnju«. Kontinuirano<br />
izostajanje najšire javne osude daje<br />
legitimitet porukama mržnje. Štoviše,<br />
to šalje nedvosmislenu poruku<br />
građanima Srbije, posebno onima<br />
koji nisu srpske nacionalnosti, da se<br />
u Srbiji ne mogu osjećati sigurno.<br />
Javna osuda je imperativ.<br />
Na rasističkim plakatima je bila i<br />
fotografija ubijenog Marka Simeunovića<br />
iz Kraljeva. Za ubojstvo tog<br />
osamnaestogodišnjaka osumnjičen<br />
je pripadnik romske zajednice. Simeunović<br />
je umro u noći između 8. i<br />
9. veljače, nakon što ga je u parku<br />
kod željezničke stanice pet puta nožem<br />
u grudi ubo šesnaestogodišnji S.<br />
V. Prema riječima očevidaca, S. V. koji<br />
je romske nacionalnosti, napao je Simeunovića<br />
jer mu nije htio dati sok<br />
koji je kupio prije napada.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
ROMI U REGIJI<br />
41<br />
Kosovo protjeruje nesrpske manjine<br />
Manjak volje među Kosovarskim<br />
etničkim vodstvom spram osiguranja<br />
provedbe prava manjina je razlog<br />
za protjerivanje mnogih Bošnjaka, Turaka,<br />
<strong>Roma</strong> i ostalih nesrpskih manjina,<br />
kaže izvještaj.<br />
Albanska većina proglasila je nezavisnost<br />
u veljači prošle godine, devet<br />
godina nakon što je NATO izvršio 78-<br />
dnevnu kampanju bombardiranja kako<br />
bi istjerao srpske vojne snage s Kosova.<br />
Od tada, etnička podjela između dva<br />
milijuna Albanaca te 120.000 Srba koji<br />
su ostali na Kosovu se samo produbila,<br />
uz prisustvo 14.000 pripadnika NATO<br />
mirovnih snaga te 2000 pripadnika Europske<br />
misije koja nadzire krhki mir.<br />
Izvještaj sastavljen od strane Međunarodne<br />
grupe za prava manjina (MGI)<br />
kaže da su Bošnjaci, Hrvati, Crnogorci,<br />
Romi, Aškali Egipćani te Turci, koji sačinjavaju<br />
pet posto stanovništva Kosova,<br />
suočeni s diskriminacijom te su mnogi<br />
napustili Kosovo.<br />
»Nedostaje političke volje kao i stvarnih<br />
investicija u implementaciju prava<br />
manjina među većinskim Albancima.<br />
Povezano sa lošom ekonomijom, takvi<br />
uvjeti za posljedicu imaju činjenicu da<br />
mnogi pripadnici manjinskih naroda<br />
napuštaju novu kosovsku državu«.<br />
Izvještaj govori o lošem tretmanu<br />
manjina kao posljedici razmišljanja<br />
većine da su isti bili saveznici ili su činili<br />
vrlo malo da se suprotstave bivšem<br />
srpskom režimu iz 1990-ih. Srpski<br />
vođa Slobodan Milošević je bio<br />
optužen od strane tribunala za ratne<br />
zločine Ujedinjenih naroda u Haagu<br />
za ubojstva Albanaca na Kosovu, ali<br />
je umro prije nego što je suđenje u<br />
Haagu dovršeno.<br />
Nesrpske manjine na Kosovu su kritizirale<br />
međunarodnu zajednicu što<br />
posvećuje previše pažnje albanskosrpskim<br />
odnosima, a zanemaruje<br />
ostale manjine.<br />
»Prioritet za međunarodnu zajednicu<br />
trebao bi biti da uspostave neki<br />
oblik mehanizma provedbe međunarodnih<br />
prava manjina, kojem se<br />
manjine na Kosovu mogu obratiti«,<br />
kaže Mark Lattimer, MGI direktor.<br />
MGI kaže da bi osiguranje prava manjina<br />
pomoglo Kosovu na putu ulaska<br />
u Europsku uniju.<br />
Kosovo je jedina zemlja zapadnog Balkana<br />
bez jasnih izgleda da se pridruži<br />
Europskoj uniji pošto neke članice EU,<br />
poput Španjolske i Grčke, nisu priznale<br />
Kosovo. Srbija i dalje smatra Kosovo<br />
dijelom svog povijesnog teritorija<br />
te je tražila od međunarodnog Suda za<br />
pravdu u Haagu da zauzme stav o legalnosti<br />
secesije Kosova. (Fatos Bytyci,<br />
Reuters)<br />
Kosovo driving out non-Serb minorities<br />
Lack of will among Kosovo’s ethnic<br />
Albanian leadership to ensure<br />
minority rights has driven out many<br />
Bosniaks, Turks, <strong>Roma</strong> and other<br />
non-Serb minorities, a report issued<br />
on Wednesday said.<br />
The Albanian majority declared independence<br />
in February last year, nine<br />
years after NATO carried out a 78-<br />
day bombing campaign to drive Serb<br />
forces out of Kosovo.<br />
Since then, ethnic divisions between<br />
two million Albanians and 120,000<br />
Serbs who remained in the country<br />
have deepened, with 14,000 NATO<br />
peacekeepers and a 2,000-strong European<br />
Union mission overseeing a<br />
fragile peace.<br />
The report issued by Minority Rights<br />
Group International (MGI) said that<br />
Bosniaks, Croats, Gorani, <strong>Roma</strong>, Ashkali<br />
Egyptians, and Turks who make<br />
up 5 percent of the population are facing<br />
discrimination and many of them<br />
have left the country since then.<br />
»There is a lack of political will and<br />
substantive investment in effective<br />
implementation of minority rights<br />
among majority Albanians,« it said.<br />
»Together with a bad economy, these<br />
conditions mean that many members<br />
of minority communities are<br />
now leaving the new Kosovo state<br />
altogether.«<br />
The report said that the poor treatment<br />
of minorities was due to a<br />
perception that they had been allies<br />
of, or did little to oppose, the former<br />
Serb regime in the 1990s.<br />
Serbian strongman Slobodan Milosevic<br />
was indicted by the United Nations<br />
war crimes tribunal for killing<br />
ethnic Albanians in Kosovo, but died<br />
before his trial in The Hague was<br />
completed.<br />
Non-Serb minorities in Kosovo have<br />
criticised the international community<br />
for paying too much attention<br />
to Albanian-Serb relations and ignoring<br />
other groups.<br />
»The priority for the international<br />
community should be to ensure that<br />
there is some kind of international<br />
human rights mechanism to which<br />
minorities in Kosovo can turn,«<br />
Mark Lattimer, MGI director, said in<br />
an interview.<br />
The rights group said ensuring the<br />
protection of minorities would help<br />
Kosovo on the path to the European<br />
Union.<br />
Kosovo is the only country in the<br />
Western Balkans with no clear<br />
prospect of joining the bloc, as some<br />
member states including Spain and<br />
Greece have not recognised it. Serbia<br />
still regards Kosovo as part of its<br />
historic heartland, and has asked the<br />
International Court of Justice in The<br />
Hague to rule on the legality of its<br />
secession. (Fatos Bytyci, Reuters)<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
42<br />
ROMI U REGIJI<br />
Obrazovanje <strong>Roma</strong> u Bosni i Hercegovini<br />
Predsjednica Društva za ugrožene narode BiH (DZUN) Fadila<br />
Memišević smatra da je diskriminacija <strong>Roma</strong> u toj zemlji<br />
»izraženija nego u drugim balkanskim zemljama«<br />
Uključivanje <strong>Roma</strong> u sistem obrazovanja<br />
u Bosni i Hercegovini<br />
(BiH) i oživljavanje njihove kulture i<br />
jezika ima »ključni značaj« u nastojanju<br />
da se njihov položaj poboljša,<br />
ocjenjuje se u izvještaju OSCE »Kako<br />
prevazići problem isključenosti iz<br />
društva«.<br />
Ali takav stav teško da će razumjeti<br />
itko od oko 350 žitelja romskog<br />
naselja Varda kod Kaknja (centralna<br />
Bosna). Jedna jedina česma na sredini<br />
tog naselja, jedini je izvor vode za te<br />
ljude, smještene u straćarama u kojima<br />
nema ni vodovoda ni kanalizacije.<br />
»Nijedno dijete u tom naselju ne ide<br />
u školu. Kada ih pitam zašto je to tako,<br />
oni kažu da nemaju čak ni sapuna ni<br />
vode da se operu, tako da druga djeca<br />
u školi neće ni da sjede s njima u<br />
klupi«, kaže predsjednica Društva za<br />
ugrožene narode BiH (DZUN) Fadila<br />
Memišević za projekat »Pogled na<br />
Rome bez predrasuda«.<br />
Takvo objašnjenje je, naravno, samo<br />
naivni pokušaj neobrazovanih i marginalizovanih<br />
ljudi da opišu položaj<br />
u kome se nalaze. Zapravo, romska<br />
djeca u BiH, kao i u drugim zemljama<br />
u regionu, ne idu u školu jer ih<br />
bijeda tjera da od malena prikupljaju<br />
sekundarne sirovine ili prose kako bi<br />
preživjeli, a i pripadnici drugih naroda<br />
često se protive da mali Romi sjede u<br />
istim klupama s njihovom djecom.<br />
Memiševićeva smatra da naselje Varda<br />
nije izuzetak u BiH i da je diskriminacija<br />
<strong>Roma</strong> u toj zemlji »izraženija<br />
nego u drugim balkanskim zemljama«.<br />
Njihov položaj se pogoršao naročito<br />
nakon rata u BiH, a zbog teških uslova<br />
života veoma mali broj <strong>Roma</strong> živi<br />
duže od 50 godina.<br />
U Misiji OSCE u BiH smatraju da<br />
su nedostatak odgovarajuće odjeće<br />
i nemogućnost kupovine potrebnih<br />
udžbenika, najčešći razlozi izostajanja<br />
romske djece iz škola, čak i u slučaje-<br />
vima kada postoji spremnost roditelja<br />
da ih upišu u školu.<br />
»Razloge ovako niskog stepena obrazovanosti<br />
<strong>Roma</strong> treba tražiti u diskriminaciji,<br />
neprihvatanju <strong>Roma</strong> kao ravnopravnih<br />
građana društvene zajednice<br />
kao i u nedovoljnoj svijesti samih <strong>Roma</strong><br />
o zakonskoj obavezi, te nužnosti obrazovanja«,<br />
kaže koordinatorka Vijeća<br />
<strong>Roma</strong> BiH Sanela Besić.<br />
Isključenost iz obrazovnog sistema za<br />
sobom povlači i izuzetno veliku stopu<br />
nezaposlenosti <strong>Roma</strong>, zbog čega je i njihovo<br />
uključivanje u društvo i ekonomsko<br />
osnaživanje dodatno otežano.<br />
Stručnjaci otuda smatraju da je izrada<br />
socijalnih i obrazovnih programa jedan<br />
od prioriteta u nastojanju da se romska<br />
nacionalna manjina integriše u društvo.<br />
Do sada je na obrazovanju <strong>Roma</strong> u<br />
BiH učinjeno zaista malo. OSCE je<br />
izradila Plan aktivnosti na osnovu kojeg<br />
su tokom 2005. godine organizovane<br />
dvomjesečne ljetne škole u nekim<br />
gradovima u BiH. Najviše učenika ima<br />
u školama u Bijeljini i Živinicama, gdje<br />
nastavu pohađa oko 90 romske djece.<br />
Uključio se i »Mediaplan institut« iz<br />
BiH koji je, povodom Dekade <strong>Roma</strong>,<br />
u septembru ove godine pokrenuo<br />
jednogodišnji projekat »Medijsko<br />
obrazovanje za Rome u BiH«, u nastojanju<br />
da se poboljša kvalitet vijesti i<br />
informiranja koji će biti dostupan svim<br />
građanima, među kojima su i pripadnici<br />
manjinskih grupa u BiH. U okviru<br />
projekta, koji je finansijski podržalo<br />
Vijeće ministara BiH i USAID, bit će<br />
organizovana medijska edukacija za jedanaest<br />
<strong>Roma</strong>. Pomoćnik ministra za<br />
ljudska prava pri Vijeću ministara BiH<br />
Slobodan Nagradić priznaje da Romi u<br />
BiH uglavnom ne pohađaju ni osnovnu<br />
školu i da je većina <strong>Roma</strong> nepismena.<br />
On kaže da u BiH ne postoje škole<br />
specijalizovane samo za Rome niti posebna<br />
odjeljenja u školama u kojima bi<br />
samo Romi pohađali nastavu.<br />
Odbor za Rome pri Vijeću ministara<br />
BiH smatra da postoje dvije prepreke<br />
za integraciju romske djece u škole.<br />
Prva je što obrazovne kantonalne vlasti<br />
nisu ispunile svoje obaveze u vezi sa nabavkom<br />
udžbenika i školskog pribora,<br />
a druga što roditelji odbijaju slati svoju<br />
djecu »iz kartonskih kuća« u škole.<br />
»Romima ne ide u prilog ni njihova<br />
politička slabost. Neaktivni su i nema<br />
njihovog organizovanog prisustva<br />
u bilo kojoj od političkih stranaka«,<br />
kaže Fadila Memišević i dodaje da će<br />
se DZUN, na čijem je čelu, zalagati da<br />
se na državnoj televiziji barem jednom<br />
mjesečno počne emitovati program<br />
za Rome na romskom jeziku.<br />
Romi su, inače, najbrojnija nacionalna<br />
manjina u BiH, u zemlji sa oko četiri<br />
miliona stanovnika. Prema podacima<br />
Vijeća <strong>Roma</strong>, u BiH živi između 80 i<br />
100 hiljada <strong>Roma</strong>. Tačan broj teško<br />
je procijeniti, jer ne postoje zvanične<br />
statistike, a na popisu iz 1991. godine<br />
8.864 osobe su se izjasnile kao Romi,<br />
budući da su se mnogi izjašnjavali kao<br />
Muslimani, Srbi ili Hrvati kako bi izbjegli<br />
diskriminaciju.<br />
Članica Vijeća <strong>Roma</strong> Sanela Bešić tvrdi<br />
da je u školama u BiH prisutna i<br />
diskriminacija nastavnika prema Romima,<br />
koji to nekada čine otvoreno<br />
a nekada prikriveno. Sanela studira<br />
pravo u Sarajevu, i kaže da nastavnici<br />
često znaju unaprijed da »osude<br />
dijete, smatraju da su romska djeca<br />
glupa ili nesposobna, pa ih ignorišu i<br />
puštaju da prolaze iz razreda u razred<br />
samo da ih se što prije riješe tako da,<br />
kada dijete završi osnovnu školu, ima<br />
slučajeva da ona ne znaju da pišu ni<br />
čitaju«.<br />
Romi su složni da je, kada su u pitanju<br />
obrazovanje i mediji u BiH, najvažnija<br />
reakcija vlasti, prosvjetnih radnika ali<br />
i cijelog društva. Svjesni su da se njihov<br />
status ne može promijeniti preko<br />
noći, ali smatraju da je u oblasti obrazovanja<br />
potrebno stvoriti pozitivnu<br />
atmosferu u jednom razredu ili sredini,<br />
u kojoj će se sva djeca osjećati<br />
sigurno. (Merima Spahić, BETA/MDI)<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
ROMI U REGIJI<br />
43<br />
Inclusion of <strong>Roma</strong> pupils in secondary schools<br />
in Vojvodina<br />
We met Aleksandar Jovanovic in the office of the »Inclusion of<br />
<strong>Roma</strong> pupils in secondary schools in Vojvodina« project.<br />
The most important objectives<br />
of the project »Inclusion of<br />
<strong>Roma</strong> pupils in schools in Vojvodina«<br />
are to increase the number of<br />
<strong>Roma</strong> students in secondary schools,<br />
as well as improving their general<br />
success in secondary education.<br />
The project involves financial<br />
support for <strong>Roma</strong> students who<br />
are studying in secondary schools<br />
in Vojvodina, developing the motivation<br />
of the <strong>Roma</strong> community for<br />
the continuation of education of<br />
their children. Another important<br />
part of the project is providing<br />
the students with the network of<br />
»mentors« – fellow students, guides<br />
and advisors.<br />
Crna Gora je svojim pozitivnim<br />
propisima prepoznala ostvarivanje<br />
svog javnog interesa i u sportu pa<br />
shodno tome podstiče razvoj sporta,<br />
kreira stimulativne mjere i s posebnom<br />
pažnjom se odnosi prema sportistima<br />
koji su na međunarodnim takmičenjima<br />
ostvarili uspješne rezultate i tako doprinijeli<br />
promoviranju svoje domovine.<br />
Crna Gora, na primjeru Emina Bećaja,<br />
treba pokazati da su svi sportisti jednako<br />
vrijedni i da se jednako i bez diskriminacije<br />
odnosi prema njihovim rezultatima.<br />
Tome u prilog idu gotovo svi<br />
naši propisi, ali i međunarodni standardi<br />
iz oblasti ljudskih prava među kojima i<br />
Konvencija UN-a o pravima lica sa invaliditetom.<br />
Mladi Bećaj je osoba sa hendikepom,<br />
omladinac s posebnim potrebama, i<br />
čovjek koji je na zvaničnom sportskom<br />
takmičenju postigao odgovarajući međunarodno<br />
priznat rezultat zbog čega<br />
zaslužuje da dobije odgovarajući sportski<br />
status.<br />
Aleksandar Jovanovic was very<br />
interested in our summer school<br />
project. He gladly agreed to participate<br />
in our project as a guest<br />
lecturer and speak about his experiences<br />
and ways to find the motivation<br />
and succeed as a <strong>Roma</strong> student.<br />
Also, we are going to show<br />
his awarded film about the discrimination<br />
of <strong>Roma</strong> people.<br />
Aleksandar presented us several<br />
very interesting projects involving<br />
<strong>Roma</strong> students and young<br />
<strong>Roma</strong> people in Vojvodina. There<br />
are lots of needs and problems to<br />
be solved, but the motivation and<br />
the spirit of <strong>Roma</strong> activists is very<br />
high. We are certainly going to co-<br />
Kršenje ljudskih prava u Crnoj Gori<br />
Ministarstvo kulture, sporta i medija<br />
koje prema Zakonu određuje bliže<br />
uslove za sticanje zvanja vrhunski sportista<br />
i propisuje nagrađivanje i stipendiranje<br />
sportista, više od osam mjeseci se<br />
ne izjašnjava o mogućim pravima Emina<br />
Bećaja.<br />
Nema niti jednog razloga da Bećaj i njegov<br />
uspjeh budu različito tretirani od<br />
drugih sportista koji su ime Crne Gore<br />
proslavili na međunarodnim takmičenjima.<br />
Odgovorno tvrdim da se u ovom<br />
operate in the future and do whatever<br />
we can to find the support<br />
for this work in Sweden and EU.<br />
(Misko Stanisic)<br />
slučaju nije desilo odgovarajuće društveno<br />
i financijsko praćenje ostvarenog<br />
rezultata. Bećaj je nezaposlen i do danas<br />
nije stekao pravo na zdravstveno i penzijsko-invalidsko<br />
osiguranje. Mene malo<br />
čudi zašto se mjerodavni nijesu Bećaja<br />
sami sjetili kao što to obično čine u slučaju<br />
drugih sportista, ne ustručavajući<br />
se da daju razna obećanja koja se temelje<br />
na zahvat iz državne kase.<br />
Aleksandar Saša Zeković<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
44<br />
CRNA KRONIKA<br />
Nepoznata četvorica ćelavih mladića,<br />
najvjerojatnije pripadnika<br />
skinheadsa, nedavno su nakon ponoći<br />
kamenovala i gađala Molotovljevim<br />
koktelima 15-ak bjelovarskih<br />
<strong>Roma</strong> koji su spavali u kombijima i<br />
dežurali uz glomazni otpad na raskrižju<br />
Paljetkove i Jarnovićeve ulice<br />
u Prečkom.<br />
– To je nacistička gamad koja se ne<br />
susteže da pred ženama i djecom<br />
baca zapaljene boce s benzinom.<br />
Došli smo iz Bjelovara u Zagreb kako<br />
bi radili, a ne tukli se s bandama. Da<br />
smo slučajno stariji, bio bi to pokolj<br />
romske obitelji. Zna se tko je kadar<br />
ubiti Molotovljevim koktelom! Imali<br />
smo sreće da su napadači zapjevali<br />
prije nego što su nas napali. Vikali<br />
su i: »Hej vi, cigajneri«, očito pritom<br />
glumeći Nijemce. A dok su prolazili<br />
pored naših kombija, podrugivali<br />
su nam se riječima »kupi mi, majko,<br />
mercedes crvene boje«, jer su naša<br />
vozila stara i očito su ih htjeli vidjeti<br />
oblivene krvlju – ogorčeno se prisjeća<br />
stravične noći Damir Oropatić<br />
(43), inače bivši vozač »Čazmatransa«<br />
te sudionik Domovinskog rata,<br />
koji je prošao sva ratišta i, kako kaže,<br />
nikad nije gledao tko je tko po nacionalnosti,<br />
zanimanju...<br />
Oropatić kaže kako je prvotno mislio<br />
da je riječ o veseloj četvorici<br />
mladića koji se uz pjesmu vraćaju<br />
s nekog tuluma. No nakon pjesme<br />
napadači su, pojašnjava, navalili štapovima<br />
na vozila u kojima su spavala<br />
romska djeca i njihove supruge.<br />
Potom su »naoružani« staklenim zapaljenim<br />
bocama iste bacali na romske<br />
obitelji od kojih je jedna pogodila<br />
leđa, tvrdi Oropatić, bivšeg branitelja<br />
Željka Jovanovića (43), dok je druga<br />
odletjela u glavu Milana Krištovca.<br />
Uhićen jedan napadač<br />
Skinsi napali Rome zapaljivim bocama<br />
– Nastala je panika. Plamen se počeo<br />
širiti po travi oko vozila, a žene i djeca<br />
su počeli vikati. Nismo znali što nas<br />
je zapravo snašlo. Pozvao sam policiju<br />
koja je brzo došla, a netom prije nego<br />
što su stigli, napadači su se pored nas<br />
provezli još jednom u bijeloj »opel<br />
asconi« te nam kroz prozor poručili:<br />
»Ujutro ćemo vas pobiti ako vas tu<br />
zateknemo!«, ispričao je Oropatić,<br />
napomenuvši da je njegova trudna<br />
kći na kraju zbog novorođenčeta i<br />
provedene noći pod vedrim nebom<br />
završila u bolnici na infuziji.<br />
Osim što je policija veći dio noći<br />
provela radeći policijski očevid i tragajući<br />
za napadačima, Oropatić kaže<br />
da je zahvalan policiji što ih je čuvala<br />
cijelu noć od eventualnih najavljenih<br />
napada. Nedugo nakon huliganskog<br />
čina policija je uspjela uhititi vozača<br />
»opel ascone«, dok za ostalim napadačima<br />
još uvijek tragaju.<br />
U policiji kažu da tragaju za više<br />
nepoznatih počinitelja koji su bacili<br />
zapaljivu bocu prema 10-ak osoba.<br />
Svemu je prethodilo upozorenje<br />
koje je 43-godišnji muškarac uputio<br />
dvojici nepoznatih mladića dok su<br />
razbacivali i pokušavali zapaliti glomazni<br />
otpad. Dvojac, uzrujan što ih<br />
Rom na »nešto« upozorava, otišao<br />
je po pojačanje. Vratili su se s još<br />
dvojicom, a svaki je u rukama imao<br />
svoj »bombastični« koktel.<br />
Napad na Rome u Austriji<br />
Grupa mladih u Ajnetu, u austrijskoj<br />
pokrajini Tirol, napala je grupu <strong>Roma</strong><br />
koja je bila na proputovanju kroz to mjesto,<br />
nasrnuvši na njih čeličnim oprugama<br />
i uzvikujući »Cigani napolje«. Austrijska<br />
policija je potvrdila da je došlo do okršaja,<br />
ali bez fizičkog nasilja. Rome je, kako<br />
je saopćeno, zaštitila policija i oni su, ranije<br />
nego što je bilo planirano, otputovali<br />
iz tog mjesta, prenio je dnevnik »Kleine<br />
Zeitung«.<br />
Riječ je o francuskim Romima koji su u<br />
noći između 1. i 2. kolovoza bili u 13 kampkućica<br />
na mjestu koje im je dodijelio gradonačelnik.<br />
Na prostoru pokraj stadiona<br />
u isto je vrijeme grupa mladih imala neku<br />
proslavu, a kako je saopćila policija, došlo<br />
Ranko Šuvar/CROPIX<br />
je do »tenzija«, nakon čega je jedan Rom<br />
pozvao čuvare reda. Policija je osiguravala<br />
Rome i spriječila fizičke obračune. Prema<br />
navodima »Kleine Zeitunga«, situacija nije<br />
bila tako bezazlena kako opisuje policija.<br />
Naime, grupa mladih Austrijanaca udarala<br />
je čeličnim oprugama po kamp-kućicama<br />
<strong>Roma</strong> i uzvicima »Cigani napolje« tjerala<br />
ih da napuste to mjesto.<br />
Ovaj incident osudila je odmah nevladina<br />
organizacija »SOS Mitmensch«, koja ističe<br />
da izgrednici moraju odgovarati. Rasistički<br />
motivirano nasilje, kako je navedeno, ne<br />
smije biti uljepšavano, jer bi u suprotnom<br />
i u Austriji nastala situacija kao u Italiji i<br />
Mađarskoj, gde je već bilo više slučajeva<br />
nasilja nad Romima.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
CRNA KRONIKA<br />
45<br />
Mladu Mađaricu držali zatočenu<br />
Nakon više od deset mjeseci prisilnoga boravka u kući romske<br />
obitelji u Ulici Jakova Gotovca u Bjelovaru 17-godišnja mađarska<br />
državljanka napokon je sa svojom obitelji u Mađarskoj, gdje je<br />
vraćena putem Veleposlanstva Republike Mađarske.<br />
cijelom se događaju priopćenjem<br />
PU bjelovarsko-bi-<br />
O<br />
logorska oglasila nakon završetka<br />
kriminalističke obrade nad 48-godišnjom<br />
hrvatskom državljankom i<br />
19-godišnjim mladićem iz Bjelovara.<br />
Policija ih sumnjiči za kazneno djelo<br />
protupravnoga oduzimanja slobode<br />
na štetu 17-godišnje mađarske državljanke.<br />
Cijela je priča počela njenim dolaskom<br />
u Bjelovar, početkom rujna<br />
prošle godine. Prema nekim nepotvrđenim<br />
informacijama dogovarano<br />
je vjenčanje mladića s djevojkom<br />
iz Mađarske kojoj je bio onemogućen<br />
izlazak bez nadzora iz kuće u<br />
Ulici Jakova Gotovca. Onemogućeni<br />
su joj bili i kontakti sa svim drugim<br />
osobama.<br />
Mogla je tek telefonski razgovarati sa<br />
majkom, ali uz nadzor osoba osumnjičenih<br />
za protupravno oduzimanje<br />
slobode. Djevojka nije niti pokušavala<br />
pobjeći. Bila je bez novca i osobnih<br />
isprava i u strahu.<br />
Iz zatočeništva je spašena nakon akcije<br />
policije koja ne priopćava mno-<br />
go detalja o višemjesečnoj drami<br />
maloljetne djevojke iz susjedne Mađarske.<br />
O cijelom događaju mnogo<br />
se ne priča ni u susjedstvu romske<br />
obitelji.<br />
No, obitelj Đurđević iz Ulice Jakova<br />
Gotovca opovrgava sve tvrdnje da<br />
je 17-godišnjakinja iz Mađarske bila<br />
zatočena u njihovoj kući.<br />
– To su laži za koje će autori sudski<br />
odgovarati – najavljuje vlasnik kuće<br />
Boško Đurđević. – Riječ je o kćeri<br />
moje sestrične, djevojci iz naše obitelji.<br />
Do sada je više puta boravila<br />
kod nas, u Bjelovaru. Tako su je njeni<br />
roditelji dovezli i prije petnaestak<br />
dana, lijepo smo je primili i kao i uvijek<br />
ugostili – tvrdi Ljubica Đurđević.<br />
Oštro opovrgava priče o mogućem<br />
vjenčanju.<br />
– Pa mi smo rodbina i tako što ne<br />
dolazi u obzir. Uz to, naš stariji sin<br />
je oženjen i ima djecu. Mlađi sin,<br />
19-godišnjak, ima djevojku i nije ga<br />
bilo kod kuće posljednja tri mjeseca,<br />
jer se nalazio na izdržavanju odgojne<br />
mjere – priča Ljubica Đurđević.<br />
(Foto: Miroslav Martinić/CROPIX)<br />
Iz povijesti <strong>Roma</strong><br />
1974. Osnovano Udruženje lutalica<br />
u Švicarskoj (Association of<br />
Travellers).<br />
1975. U Belgiji je donesen zakon<br />
kojim se omogućava da Romi rođeni<br />
u Belgiji steknu belgijsko državljanstvo.<br />
U Mađarskoj izlazi prvi broj časopisa<br />
»Ja sam Rom« ili »Rom Som«<br />
(I am <strong>Roma</strong>).<br />
1976. U Chandigarhu u Indiji<br />
održan je Prvi festival <strong>Roma</strong>. Indira<br />
Ghandi poduprla je zahtjev da<br />
Romi budu priznati kao nacionalna<br />
manjina indijskog podrijetla.<br />
Čehoslovačke novine »Vychodoslovenske<br />
Noviny« objavile su<br />
službeni tekst Vladinog plana za<br />
prinudnu sterilizaciju <strong>Roma</strong> kao<br />
čin »socijalističke humanosti«.<br />
Švedski parlament donosi odluku<br />
kojom se Državnim imigracijskim<br />
vlastima (State Immigration<br />
Authority) daje odgovornost za<br />
programe čiji cilj je poboljšanje<br />
socijalnih i medicinskih uvjeta za<br />
Rome, kao i osiguranje udomljavanja<br />
<strong>Roma</strong> u Švedskoj koji su prije<br />
živjeli u teškim uvjetima.<br />
1978. U Italiji je osnovan Nacionalni<br />
odbor <strong>Roma</strong> (Komiteto <strong><strong>Roma</strong>no</strong><br />
ande Italia – National <strong>Roma</strong><br />
Committee).<br />
Drugi Svjetski kongres <strong>Roma</strong> u<br />
Ženevi preimenovao je International<br />
Rom Committee u <strong><strong>Roma</strong>no</strong><br />
Internacionalno Jekhetani Union.<br />
Kongresu je prisustvovalo 120<br />
sudionika i promatrača iz 26 zemalja.<br />
Indija je bila posebno jako<br />
predstavljena.<br />
1979. Međunarodna zajednica<br />
<strong>Roma</strong> (International <strong>Roma</strong>ni Union)<br />
dobila je status savjetnika u<br />
UNESCO-u.<br />
Predsjednik Carter utemeljio je<br />
Memorijalni muzej žrtava holokausta<br />
u SAD-u. (United States<br />
Holocaust Memorial Museum).<br />
Među 65 članova Memorijalnog<br />
vijeća holokausta nije bilo nijednog<br />
predstavnika <strong>Roma</strong>.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
46<br />
SA SVIH STRANA<br />
Vojvodina <strong>Roma</strong> Center for Democracy<br />
We had a very open and creative<br />
meeting with Djordje Jovanovic,<br />
the president of Vojvodina <strong>Roma</strong><br />
Center for Democracy (Vojvodjanski<br />
Romski centar za Demokratiju). Vojvodina<br />
<strong>Roma</strong> Center for Democracy<br />
is an NGO, formed in May 2008, and is<br />
active in Belgrade, Valjevo and Vojvodina<br />
province, including the head-office<br />
in Novi Sad.<br />
Djordje Jovanovic and his organization<br />
are working mainly on projects that<br />
are targeting <strong>Roma</strong> children, pupils<br />
and students. One of such projects is<br />
»Empowering <strong>Roma</strong> students at the<br />
University of Novi Sad«. The aim of<br />
the project is to strengthen the ways<br />
of support for <strong>Roma</strong> students to pass<br />
more exams during the academic years<br />
and successfully complete their<br />
studies.<br />
Today there are more then 200 <strong>Roma</strong><br />
students at the University of Novi Sad.<br />
In 1994 there were only 4. So things<br />
ARE getting better, but there is still a<br />
lot more to be done.<br />
Djordje told us also about the daycare<br />
center for <strong>Roma</strong> children in Klisa<br />
(Novi Sad suburb with large <strong>Roma</strong><br />
population). The daycare center has<br />
become a real community center for<br />
children in the area. Children are gathering<br />
there to get help doing their school<br />
homework, to find a quite room<br />
to read and prepare school lessons, to<br />
get light and electricity (some of them<br />
doesn’t have the electricity at homes),<br />
but also to play, to get warmed on<br />
cold winter days, to get something to<br />
eat, and to meet friends. He invited us<br />
to visit the daycare center in Klisa.<br />
It was great talking with Djordje. We<br />
shared a lot of common ideas. We will<br />
surely met again and stay in touch for<br />
future projects! (Miško Stanišić)<br />
Romski informativni centar u Sarajevu<br />
Romski informativni centar (RIC)<br />
uspostavljen je u sklopu projekta:<br />
»Podrška romskoj nacionalnoj manjini<br />
u BIH u efektivnom zagovaranju i<br />
izvještavanju«. Sastavni je dio Vijeća<br />
<strong>Roma</strong>, a ima važnu ulogu u praćenju<br />
realizacije svih strateških dokumenata<br />
vezanih za Rome.<br />
CILJ formiranja RIC-a je borba protiv<br />
diskriminacije <strong>Roma</strong> stvaranjem pozitivne<br />
medijske slike o Romima, promocijom<br />
pozitivnih primjera iz zajednice,<br />
te očuvanjem jezične, kulturne i<br />
povijesne baštine romske populacije.<br />
MISIJA Romskog informativnog centra<br />
je da poveća informiranost javnosti i<br />
zagovara pitanja od važnosti za romsku<br />
populaciju.<br />
VIZIJA RIC-a je da Romi kao punopravni<br />
članovi aktivno sudjeluju u donošenju<br />
odluka na svim nivoima.<br />
Djelujemo kroz:<br />
• javne kampanje<br />
• procese zagovaranja za promjene<br />
• promociju pozitivnih primjera iz<br />
romskih zajednica<br />
• podizanje svijesti o ljudskim pravima<br />
• edukaciju mladih <strong>Roma</strong><br />
• izdavanje promotivnog materijala<br />
• obilježavanje svih bitnih datuma za<br />
Rome.<br />
RIC izdaje časopis pod nazivom<br />
»CRNO-BIJELI SVIJET« (KALO-<br />
PARNO LUMJA). U našem radu surađujemo<br />
s predstavnicima institucija<br />
vlasti, medija, domaćih i stranih nevladinih<br />
organizacija i romskog nevladinog<br />
sektora.<br />
TIM RIC-a<br />
Sve aktivnosti RIC-a provode se kroz<br />
suradnju koordinatora i 15 novinara/volontera,<br />
koji su dopisnici Vijeća<br />
<strong>Roma</strong>/Romskog informativnog centra<br />
iz svojih lokalnih zajednica.<br />
Projekt je financijski podržan od strane<br />
US Department of State i World<br />
Vision US. Na realizaciji projekta zajednički<br />
surađuju Vijeće <strong>Roma</strong> BiH i<br />
World Vision BiH.<br />
Naša adresa:<br />
71000 Sarajevo, BiH<br />
Franjevačka do broja 6<br />
tel/fax: +387 33 236 910;<br />
e-mail: bhric_office@hs-hkb.ba<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
47<br />
IROSKO ansvero, pe lil Rutkosko<br />
Ande Europa thaj dre javir thema<br />
Romenge sy pharo te dziveł bi<br />
liłengo. O raja themeskire na kamen<br />
te den liła identyfikacjako /pasporto.<br />
O dyskryminacja administracyjno na<br />
mekheł kaj o raja te dykhen kodo problemo.<br />
Kana Rom nashty te sykaven<br />
dokumento, savo pheneł łesko anav,<br />
vaj kana sys bijando kodo jandeł baro<br />
probleemo łeske thaj łeskire familiako.<br />
Kodo sy vi problemo kana <strong>Roma</strong><br />
dżan ko doktoro, ko administracja<br />
socjalno, kherengi ect. Paszporto IRU<br />
kodo na feri identyfikacja peskire nacjasa,<br />
kodo deł baredyr paciaben ando<br />
administracja savi kereł buty socjalno,<br />
zutin Romen, ne joj univar mangeł lil<br />
kaj e <strong>Roma</strong> te sykaven dokumento kaj<br />
sy jone <strong>Roma</strong>. Kodo sytuacja sys ando<br />
praktyka ko but thema. Pasporto IRU<br />
kodo sykaveł kaj o manush sy phandło<br />
peskire nacjasa thaj sy khetanes phandło<br />
lumiakire organizacjasa.<br />
Personalno atako, savo kerdia pe IRU<br />
o Rutko Kawczynski kodo sykaveł<br />
savorenge jekh glinda, picktura manusheski,<br />
savi na dżineł politykano princypo<br />
butiako, idea thaj amaro IROSKO<br />
kamlipen thaj butia, sys te vazden upre<br />
Romen thaj te paruven łengo dżiipen<br />
pe fededyr. Kodo agresja savi sykadia o<br />
Rutko sykaveł kaj naj łeste pindżaripen<br />
vash polityka thaj so ame IRU, amare<br />
butiasa kamas te keras. Kodo gadżikano<br />
atako savo kerdia Rutko Kawczynski<br />
pe romani organizacja IRU sykaveł<br />
amenge kaj e Rutkos naj intereso kaj<br />
te kereł mishtimos e Romenge. Dyk-<br />
has kaj jov feri kereł savorenge krujał<br />
krytyka thaj deł negatyvno opinia pe<br />
romane butia, save jov na pindżarel/<br />
haloł. Łes sy feri intereso personalno,<br />
kameł te kereł feri peske mishtimos a<br />
łesko rakiriben/ vorby kodo sy slogano.<br />
Kana varkon kameł te kereł atako<br />
trobuj majangłal te phucheł te dykheł<br />
informacja čači vash obiekto savo kameł<br />
te atakin. Kana o Rutko te javeł<br />
čačo Rom jov sphutia by IRU majanglal<br />
soske ame kamas te das IROSKO pasporto<br />
e Romenge, so kodo idea deł<br />
e Romenge thaj savo vazdeł polityćno<br />
aspekto e manushenge. Ne jov syr savore<br />
dżinen vash pesko autokratyzmo<br />
na phucheł nikonestyr opinia. Savore<br />
<strong>Roma</strong> sar phenel sy dyle thaj feri jov<br />
dzineł sokereł. Ande kodo o delegaty<br />
ERTF mehne peskire thana thaj gine<br />
salatyr vash adava kaj nadyne paciaben<br />
e Rutkoske sar lideroske. Ne jov na<br />
kameł te ładżał kodo so kereł thaj na<br />
łeł ke pe krytyka. Ande kodo me na<br />
dava krytyka butedyr łeske. Ne phućipe<br />
sy shaj e Rom te ladżał te łeł peske<br />
romano dokumento? Shaj sy Rom te<br />
dareł odołestyr kaj sy jov Rom.<br />
Kodo pasporto IROSKO sykaveł problemo<br />
e gadżenge, save na den Romenge<br />
liła ando pesko them. A kodo sy<br />
sytuacja ando but thema. Sar e <strong>Roma</strong><br />
te dżiven bi lilengo kana o thema na<br />
kamen te den łenge idetyfikacjako lil.<br />
<strong>Roma</strong> nane elefanty. Jone sy manusha.<br />
|łen sy anav, familiako, thaj data kana<br />
javne , bijande sys pe lumia sar manusha.<br />
Kana e Romes naj pasporto vov<br />
na egzystyyn mashkar manushende.<br />
Kodo trobuj te haciarel vo o Rutko<br />
a na te vazdeł pesko agresyvno atako<br />
pe lumiaki organizacja, savi dyja vast<br />
thaj paciaben łeske kaj jojv javeła łaćho<br />
lideri ERTF. Ne dykhas kaj ko Rutko<br />
Kawczynski sy łes personalna problemy,<br />
save na den łeske saste godiasa bi<br />
dukhako te połeł romanipe thaj vi<br />
gadżikani demokracja savi sam ame te<br />
pinżaras thaj łesa te keras łasa buty .<br />
Demokracja deł manusheske vola thaj<br />
mekheł kaj o manush te rakir, vorbin/<br />
te deł duma/ so kameł. Ne vi mangeł<br />
manushestyr otpheniben/ otvietność<br />
pałe kodo so kereł, so pheneł, mangeł<br />
godiavir pindżaripe, kultura manushikani,<br />
savi sykaveł łacho drom, savo sy<br />
te li dżał e Romen ke fededyr dżiipen,<br />
ke łaćhipe thaj phralipe.<br />
Ne o Rutko peskire reakcjasa, peskire<br />
butienca maj jekhvar sykaveł pesko<br />
muj, savo na łełpaciamos manushendyr,<br />
patyv ko <strong>Roma</strong>. Łeskiro agresyvno<br />
tono, na deł manushenge te dykhenłes<br />
syr čačo romano lidero, savesa<br />
<strong>Roma</strong> sy te ken khetanes buty. Ame<br />
dykhas kaj Rutko shaj ładżał te pheneł<br />
peske Rom thaj te łeł romano lił kaj<br />
te sykaveł javirenge pesko idendyteto<br />
adiakes syr na kamia kaj pe kedype<br />
ERTF ando Strasbourg te javeł bashado<br />
romano hymno, te javeł błado romano<br />
flago.<br />
Ne o IRU paciał kaj o vrama sykaveła<br />
kon so kameł e Romenge thaj savo<br />
mishtimos. Me paciav kaj ande adies<br />
ande but phari sytuacja e Romengi<br />
ande but thema trobuj e <strong>Roma</strong> te<br />
javen integryme khetanes, te sykaven<br />
pesko phralipe. Pe kodo sy syr symbpli<br />
amaro lil IROSKO. Kon kameł kodo<br />
pasporto romano shaj peske łeła. IRU<br />
dyja symboli, save sy akana ande romani<br />
vi gadżikani historia Kodo sy humno<br />
romano savo sy pindżardo ande lumia<br />
thaj flago/ ściago/. <strong>Roma</strong>łe ma daren<br />
romane symbolendyr. “So keresa na<br />
keresa e gadżesa phrala na javesa<br />
IRU<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
ISSN 1845-6413<br />
<strong>Udruga</strong> <strong>Roma</strong> <strong>Zagreba</strong> i <strong>Zagreba</strong>čke županije