You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
24<br />
IZ ŽIVOTA ROMA<br />
Međimurski Romi: U ozbiljne veze ulaze sa 14, a sa 16<br />
godina djevojčice postaju majke<br />
Mnogo romske djece u Međimurju prekida školovanje nakon<br />
osnovne škole i zasniva obitelj<br />
Mlađe generacije romske nacionalne<br />
manjine nastoje predstaviti<br />
dio svoje bogate kulture i tradicije.<br />
To da djevojka od 15 ili 16 godina<br />
rodi, nije romska tradicija!<br />
Na žalost, državne institucije misle<br />
da jest, pa ne poduzimaju potrebne<br />
mjere.<br />
Odlučnije mjere<br />
Uz njih, krivci za tako velik broj maloljetničkih<br />
veza koje završavaju trudnoćom<br />
su i roditelji jer djeci ne omogućuju<br />
srednjoškolsko obrazovanje<br />
– kaže Josip Balog (24) iz romskog<br />
naselja Lončareva, kod Podturna.<br />
Kao predstavnik mladih pripadnika<br />
romske nacionalne manjine sudjeluje<br />
na seminarima i član je radnih skupina<br />
koje nastoje poboljšati uvjete života<br />
oko 5000 <strong>Roma</strong> u Međimurskoj županiji.<br />
Uz obrazovanje, nezaposlenost<br />
i ovisnost o socijalnoj pomoći, velik<br />
su problem i maloljetničke veze i brakovi,<br />
o kojima se manje govori.<br />
Nakon priče o 13-godišnjakinji iz<br />
<strong>Zagreba</strong> koja je rodila blizance u<br />
vezi sa 16-godišnjakom, Ured dječje<br />
pravobraniteljice ocijenio je nedopustivim<br />
maloljetničke brakove<br />
opravdavati romskim običajima. Josip<br />
Balog, međutim, smatra da Ured<br />
treba poduzimati odlučnije mjere s<br />
centrima za socijalnu skrb i ministarstvima.<br />
– Svi smo mi građani Republike Hrvatske<br />
i svi trebamo biti jednaki pred<br />
zakonom. Kad dijete od 13 godina<br />
rodi dijete, ne može se to opravdati<br />
tradicijom, to je kazneno djelo.<br />
U naselju Lončarevu, u kojem živim,<br />
imamo žene od 20 godina koje imaju<br />
po troje djece.<br />
Krivci su i roditelji<br />
Roditelje koji djeci ne omogućuju da<br />
završe osnovnu školu i da se upišu<br />
u srednju, treba kazniti, a i one koji<br />
dopuštaju maloljetničke veze – smatra<br />
Balog. Predsjednik Vijeća romske<br />
nacionalne manjine Međimurske<br />
županije Željko Balog iz Pribislavca<br />
kaže da mladi ulaze u ozbiljne veze u<br />
prosjeku sa 15 i 16 godina. On, pak,<br />
tvrdi da su takve veze uobičajene u<br />
<strong>Roma</strong>, no ne opravdava ih.<br />
Pretpostavlja da mladi rano stupaju<br />
u brak kako bi se što prije odselili iz<br />
mnogočlanih obitelji i osamostalili se,<br />
ne razmišljajući od čega će živjeti.<br />
– Natalitet je sve veći i veći, a mladi<br />
nemaju posla. Ovisni su o socijalnoj<br />
pomoći. Kako će onda uzdržavati<br />
obitelj s više djece? – pita Ž. Balog.<br />
Rješenje su, smatra, radionice za<br />
mlade.<br />
Prije ratnih događanja u Hrvatskoj,<br />
na području Baranje živjelo je oko<br />
1500 romskih obitelji, od kojih je većina<br />
bila zaposlena. U stalnom radnom<br />
odnosu, bilo da su radili sezonski,<br />
većinom u poljoprivredi i kampanji<br />
prerade šećerne repe. Imali su svoje<br />
obiteljske kuće u sklopu grada ili sela<br />
gdje su živjeli, a moramo napomenuti<br />
i veća romska naselja u Baranji. To<br />
su u Bilju (Demeš, Konkološ), Dardi<br />
(Zlatnica, Barake i groblje), Beli Manastir<br />
(Palaća, naselje kod pravoslavne<br />
crkve), Torjanci (romsko naselje) i<br />
Vardarac (Ružina ulica). Iz tih naselja<br />
polovica se ljudi, a možda i više, iselila.<br />
Početkom ratnih zbivanja jedan manji<br />
dio romskih obitelji je napustio Baranju,<br />
da bi nakon završetka rata veliki<br />
dio <strong>Roma</strong> s područja Baranje tražio<br />
Romi se vraćaju u Baranju<br />
sigurnost za sebe i za svoju djecu u<br />
nekim trećim zemljama (Njemačka,<br />
Norveška, Engleska itd). Na žalost, njihov<br />
san se nije ostvario i većina njih je<br />
i tamo teško živjela.<br />
Moramo se vratiti i na Rome na području<br />
Baranje koji nisu napuštali Baranju,<br />
nego su se uz mukotrpan trud<br />
i napor održali na ovim prostorima.<br />
Većina njih živi od socijalne pomoći,<br />
a jedan mali dio radi. Neprihvaćanje<br />
romskih obitelji u trećim zemljama<br />
odrazilo se i u Podunavlju, jer su se<br />
u zadnjih nekoliko mjeseci vratile 22<br />
romske obitelji bez sredstava i bilo<br />
kakvih uvjeta za život. Naročito je veliki<br />
problem smještaj tih obitelji. Moramo,<br />
naime, znati da je veći dio njih<br />
prodao svoju imovinu prije napuštanja<br />
Baranje, i to u bescjenje. Što s tim ljudima?<br />
Bez obzira na to što su počinili<br />
neoprostive greške prema svojoj<br />
maloljetnoj djeci koja su za vrijeme<br />
njihovih lutanja izgubila najljepše godine<br />
djetinjstva. Što poduzeti da bi se<br />
ove romske obitelji, kojih je sve više u<br />
Baranji, smjestile i dobile sredstva za<br />
normalan život?<br />
<strong>Udruga</strong> <strong>Roma</strong> grada Belog Manastira<br />
– Baranje pored svih svojih aktivnosti<br />
uključila se i u akciju zbrinjavanja <strong>Roma</strong><br />
koji se vraćaju. Svesrdnu pomoć imaju<br />
od UNHCR-a, koji na terenu pruža<br />
adekvatnu pomoć Romima povratnicima.<br />
Kako će se ovo završiti, ostaje<br />
da se vidi. Hoće li povratak romskih<br />
obitelji biti veći ili će Romi koji su<br />
silno željeli povratak u Baranju malo<br />
razmisliti prije nego što se odluče na<br />
dolazak? (Branko Petrović Bebo)<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
Change language