Romano ÄaÄipe - Udruga Roma Zagreba

More documents

Recommendations

Info

28 SA SVIH STRANA Diplomirana novinarka, spisateljica, autorica mnogih pjesama za estradne zvijezde Milana Vlaović ušla je u Skupštinu kao deseta na HDZovoj listi, gdje je dospjela na poziv Jasena Mesića. U politiku nije ušla zbog vlastite koristi, objašnjava, jer ima riješeno stambeno i materijalno pitanje, već zbog toga da napravi nešto korisno. Iako rođena Metkovka, kaže da je Zagreb njezin grad jer tu je studirala, udala se i rodila djecu. Jedino što zasad očekuje od Skupštine su zapravo predrasude, s obzirom na to da je supruga bivšeg hrvatskog nogometnog reprezentativca Gorana Vlaovića. – Ne bojim se predrasuda, ali znam da će ih biti. Predrasude su svuda oko nas, ne samo u Skupštini – rekla je. Predrasuda se ne boji ni Nura Ismailovska, 32-godišnja magistra farmacije i prva Romkinja u Skupštini, u kojoj će sjediti zahvaljujući 23. mjestu na SDP-ovoj listi. Da se boji predrasuda, kaže, ne bi ni prihvatila kandidaturu, a kao zastupnica nada se da Nova lica u Zagrebačkoj skupštini U Zagrebačku gradsku skupštinu ušlo je i nekoliko novih ženskih lica. Uz već poznate zastupnice poput Ive Prpić, Margarete Mađerić i Mirele Holy, u Skupštini će naredne četiri godine sjediti i Milana Vlaović, Nura Ismailovska te Dinka Pavelić Jedan od najpopularnijih romskih pjevača na prostorima bivše Jugoslavije, Muharem Serbezovski, izazvao je skandal za govornicom parlamenta Federacije BiH kada se založio protiv sankcioniranja zlostavljanja žena. Da problem bude veći, pjevač, osim što je zastupnik Stranke za BiH, ujedno je i predsjednik Komisije za ljudska prava parlamenta FBiH. Serbezovski se usprotivio donošenju, kako je naglasio, europskog na- će promijeniti stereotipe koje mnogi Zagrepčani imaju o Romima. – Potpredsjednica sam udruge Romski san i mogu reći da se moj san upravo ostvaruje. No nadam se da ću svojim djelovanjem ostvariti i snove svojih Roma, ali i ostalih građana, jer ipak sam zastupnica svih Zagrepčana – kaže Nura. Voli sve što vole mladi, večernje izlaske na Jarun, voli plesati jer joj je, kako kaže, trbušni ples u genima. Dinku Pavelić s Nezavisne liste Tatjane Holjevac zanima urbanizam. Diplomirana arhitektica, koja je iskustvo stjecala od Amsterdama do Tokija, potrudit će se, kaže, da se u gradu usklade privatni i javni interesi. – U politiku me pozvala Tatjana Holjevac, s ciljem da sudjelujem u kreaciji Zagreba kao najpoželjnijeg urbanog središta ovog dijela Europe i regije. Svim silama ću se boriti za projekt javne gradske željeznice – kaže ta arhitektica bogatog iskustva koja se također nije htjela izjašnjavati o Horvatinčićevu projektu na Cvjetnom trgu. Borac za pravo na šamaranje žena crta Zakona o nasilju u obitelji: »Mi smo ovdje na Balkanu i ako muž deset puta kaže ženi nemoj, a ona ne popušta, on je ošamari. Svi poslije pamte taj šamar, a zaboravljaju što je prethodilo. Danas se samo govori o ženi žrtvi nasilja i obiteljski odnosi se gledaju crno-bijelo«, rekao je Serbezovski, a piše Dnevni Avaz. Nura Ismailovski »Ne smijemo zaboraviti da je naše mjesto na Balkanu, gdje su različiti standardi, mentalitet i odgoj u odnosu na Zapad«, kazao je Serbezovski. Na ovu konstataciju reagirala je Mira Ljubijankić, koja je naglasila da nikakvo verbalno maltretiranje ne može opravdati nasilje. Osim pjesme, Serbezovski se posljednjih godina u javnosti pojavljivao i kao predstavnik Roma i štovalac predsjednika Stranke za BiH Harisa Silajdžića. Nedavno je, u šestom desetljeću života, završio fakultet, a autor je i prijevoda Kurana na romski jezik. ROMANO ROMSKA ČAĆIPE ISTINA
SA SVIH STRANA 29 Rasizam u Hrvatskoj na momente postaje vidljiv. Indikatori koji nama govore da rasizma ipak ima svakako su događaji na nogometnim utakmicama, gdje se redovno svjedoči baš rasističkim ispadima usmjerenima prema pripadnicima nacionalne manjine, a često i u klasičnoj definiciji rasizma, prema nogometašima druge boje kože«, kaže Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije. »Ja više nemam dvojbe da je dio navijača izrazito rasistički raspoložen i da će se vrlo olako izrugivati igračima druge boje kože, a da pritom nimalo ne razmisle što to može značiti ne samo za tog čovjeka, nego za cijelu sliku Hrvatske.« Slika o rasizmu u Hrvatskoj otišla je u svijet prošle godine, zbog uvredljivog oponašanja majmunskog glasanja hrvatskih navijača u trenutku kada je na utakmici s Engleskom loptu primio Emile Heskey, reprezentativac afričkog podrijetla. Globa koju je Hrvatski nogometni savez morao platiti iznosila je 15.000 funti. Nedovoljno, ocijenio je u veljači ove godine britanski premijer Gordon Brown. Prema njegovom mišljenju, na domaćem bi terenu hrvatski nogometaši trebali igrati pred praznim tribinama. Iako su brojni penali koje je Hrvatska do sada morala platiti zbog rasizma dosegnuli 2,5 milijuna eura, takvi se izgredi događaju. Dok je danas Eduardo Da Silva jedan od najomiljenijih hrvatskih reprezentativaca, svojedobno je na splitskom Poljudu bio istaknut transparent »Maksimirski ZOO Chago, Etto, Da Silva«. I na nedavnom derbiju između Hajduka i Dinama, tamnoputi su igrači zagrebačke momčadi bili meta rasističkih vrijeđanja, no Brazilac Sammir time Rasizam u Hrvatskoj Prije dvije godine je britanski časopis »Mirror« Zagreb opisao kao grad prepun opasnosti i rasizma. Ipak se ne može reći da je u Zagrebu, pa i u Hrvatskoj tako crno. Ali se ne može reći niti da nema rasizma se, kako je izjavio novinarima, ne zamara. Hoće li upravo prihvaćeni Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima u tom dijelu nešto promijeniti, Gordan Bosanac sumnja, jer se, kako kaže, ponovno uopće ne ulaže u preventivu. »Ide se s rigoroznim sankcijama prema navijačima, a takve mjere dugoročno ne daju nikakve rezultate.« Romi najizloženiji rasističkim napadima Nakon športskih terena najčešći primjeri rasističkih ispada povezuju se uz Rome. Nedavno je u blizini zagrebačkog Glavnog kolodvora napadnut 16-godišnji Rom i policija je protiv nasilnih mladića pokrenula istragu za zločin iz mržnje. Ali gotovo 10.000 Roma koliko ih živi u Hrvatskoj ne trpi samo fizičko nasilje, nego su izloženi višestrukim oblicima diskriminacije – ekonomske, kulturalne i slično. Početkom travnja Europski će sud za ljudska prava u Strasbourgu odlučivati o tome postoji li u Hrvatskoj segregacija. Naime, već dugo se vodi bitka protiv razdvajanja romske od ostale djece, sve pod izlikom jezične barijere, pa čak i higijenskih navika. Krajem veljače je predsjednik Foruma Roma Hrvatske Kasum Cana ostao zgranut: na sjednici Zagrebačke gradske skupštine, jedan je socijaldemokratski vijećnik pitao gradonačelnika hoće li Rome iz Plinarskog naselja preseliti u Sopnicu, jer, kako je objasnio, takve upite postavljaju mogući kupci stanova u toj gradskoj četvrti. Svojedobno je o tome promišljao i hrvatski pisac Zoran Ferić, koji se nedvojbeno zalaže za prava Roma na jednakost. Karikirajući, podsjetio je kako predrasude određuju reakcije ostalih ljudi, te da u javnosti postoji kriva slika o Romima: »Ni sam nisam siguran kako bih se ponio da mi se u susjedstvo doseli kolonija Roma, vrtove pretvori u odlagališta otpada i napuči čergama, promijeni kvalitetu zraka i počne me maltretirati glasnom glazbom. Bih li i ja bio rasist? I jesam li zato licemjeran? Po svoj prilici jesam. Možda imam na to i pravo? Međutim, uvjeren sam da se protiv tog tipa latentnog rasizma izazvanog konformizom valja boriti iznutra, iz sebe. I reći sebi da je i smeće posao, da se radi o drukčijoj kulturi i da je jedino njeno prihvaćanje kao drukčije pravi i ravnopravan odnos.« Naravno, ravnopravan odnos, čut ćete od romskih predstavnika, u Hrvatskoj najčešće ne postoji, osobito kod zapošljavanja. Stranci izloženi institucionalnom rasizmu Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije upozorava kako postoji još jedan, manje poznati indikator da u Hrvatskoj postoji rasizam: »Kada hodate ulicama bilo kojeg hrvatskog grada, rijetko ćete vidjeti osobu druge boje kože. Broj stranaca koji ovdje žive je jako malen, što može, a i ne mora biti rasizam. No, iskustvo koje ima naša organizacija s azilantima pokazuje da institucije u zemlji nisu susretljive prema njima. Općenito, stranci teško ostvaruju svoja prava boravka, zdravstvenog osiguranja, radne dozvole i slično. To bi se moglo podvesti pod institucionalni rasizam – jer zbog velikih prepreka, stranci uopće i ne pokušavaju ostvarivati statuse.« Međutim, sve više se u sudske registre upisuju tvrtke koje u svom nazivu imaju »jin«, »hua«, »chen« »xia« – koristimo se još jednom predrasudom – slova koja bi mogla asocirati na kineske slogove i riječi. Službeno ROMANO ROMSKA ČAĆIPE ISTINA
Page 1 and 2: Časopis Roma u Republici Hrvatskoj
Page 3 and 4: SADRŽAJ Gradonačelnik Zagreba Mi
Page 5 and 6: DOGAĐAJI Dvadeset stanova romskim
Page 7 and 8: DOGAĐAJI Socijalna prava za mlade
Page 9 and 10: ĐURĐEVDAN Proslavljen najveći r
Page 11 and 12: MLADE SNAGE 11 mješoviti razredni
Page 13 and 14: MLADE SNAGE 13 sa prve godine na tr
Page 15 and 16: ZA BOLJE SUTRA 15 skom postotku dje
Page 17 and 18: ZA BOLJE SUTRA 17 Informatičke rad
Page 19 and 20: ZA BOLJE SUTRA 19 Romska djeca broj
Page 21 and 22: INTERVIEW 21 znanstveno-kulturnog p
Page 23 and 24: INTERVIEW 23 Romi pred zidom smrti
Page 25 and 26: IZ ŽIVOTA ROMA 25 Školovanjem i z
Page 27: POLITIKA I ROMI 27 Kada Muslimani p
Page 31 and 32: ROMI U SVIJETU 31 Uznemiravanje i r
Page 33 and 34: ROMI U SVIJETU 33 U Europskoj uniji
Page 35 and 36: KULTURA 35 djeca koja pohađaju šk
Page 37 and 38: ROMSKI PJESNICI 37 USPAVANKA Stavil
Page 39 and 40: ROMANE GILJARNA 39 SUNO I Ande mrni
Page 41 and 42: ROMI U REGIJI 41 Kosovo protjeruje
Page 43 and 44: ROMI U REGIJI 43 Inclusion of Roma
Page 45 and 46: CRNA KRONIKA 45 Mladu Mađaricu dr
Page 47 and 48: 47 IROSKO ansvero, pe lil Rutkosko

Romano ÄaÄipe - Udruga Roma Zagreba

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

Romano ÄaÄipe - Udruga Roma Zagreba