You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
INTERVIEW<br />
23<br />
Romi pred zidom smrti Auschwitza<br />
iz dima krematorija, već iz knjiga, i koji<br />
prepoznaje da je taj jaki miris dolazio<br />
od tijela ljudi koji su prije 65 godina u<br />
dugoj povorci marširali kroz logorske<br />
ceste.<br />
Kojim riječima da opišem mladim<br />
generacijama bol ciganske majke kojoj<br />
su iz ruku istrgli dijete i bacili ga<br />
među one koji su određeni za plinsku<br />
komoru? Može li se čovjeku dočarati<br />
zadah koji se širi iz vagona u kojem su<br />
tjedan dana mrtvi stajali među živima,<br />
i nisu mogli pasti samo zato što nije<br />
bilo prostora – tako da mu se počne<br />
povraćati? Može li netko pojmiti da se<br />
u užas živih zbog još jedne smrti uvijek<br />
nesvjesno uvlačila i doza zadovoljstva:<br />
jedan manje u baraci, njegovo hrkanje<br />
neće više ostalima ometati san.<br />
Mogu li jednom čovjeku dočarati šta<br />
sam osjećao dok sam pisao stihove o<br />
stradanjima »<strong>Roma</strong> pred zidom smrti<br />
Auschwitza« i stajao u kutu sobe u<br />
kojoj su već ležale stotine mrtvih i u<br />
kojoj bih za neku minutu ležao i ja, da<br />
egzekuciju nije prekinuo san.<br />
Bojim se da je nemoguće prenijeti sva<br />
ta iskustva. Možemo govoriti i oblikovati<br />
naša sjećanja u riječi. No, te riječi,<br />
ni onda kada ih čitatelji žudno prihvaćaju,<br />
ne postaju stvarnost u njihovim<br />
glavama. Ono što se desilo u Trećem<br />
Reichu izmiče svakoj moći zamišljanja.<br />
Recite nam kad i gdje je donijeta<br />
odluka o obilježavanju Međunarodnog<br />
dana sjećanja na žrtve<br />
holokausta nad Romima?<br />
Bajram Haliti: Odluku o proglašenju<br />
Međunarodnog dana sjećanja na<br />
žrtve holokausta donio je ERTF, na<br />
prijedlog predsjednika Rutka Kavčinskog,<br />
na Međunarodnoj sjednici<br />
o anticiganizmu, koja je održana 29.<br />
i 30. lipnja ove godine u Strasbuorgu,<br />
imajući u vidu nezapamćene žrtve<br />
romskog naroda. Za datum je uzet 2.<br />
kolovoz – dan kad je tijekom Drugog<br />
svjetskog rata nestalo oko 3,5 milijuna<br />
<strong>Roma</strong>. Dan holokausta nad Romima<br />
ustanovljen je u znak sjećanja na 16.<br />
prosinca 1942. godine, kada je zapovjednik<br />
SS-trupa i Gestapoa nacističke<br />
Njemačke Heinrich Himmler izdao<br />
naredbu da se Romi iz europskih<br />
zemalja pod nacističkom i fašističkom<br />
okupacijom deportiraju u »obiteljski<br />
logor« Auschwitz-Birkenau. Prema<br />
raspoloživim podacima, poslije Himmlerove<br />
naredbe, u taj logor je deportirano<br />
oko 25.000 <strong>Roma</strong>, a povjesničari<br />
su ustanovili da je samo u noći<br />
između 3. i 4. kolovoza 1944. godine<br />
više od 4000 osoba, uključujući djecu<br />
i stare, poslano u krematorij.<br />
Najpotpuniji opis ove tragedije dao je<br />
Kristijan Bernadak u knjizi »Zaboravljeni<br />
holokaust«, u kojoj je iznio dokaze<br />
da su nad Romima-logorašima<br />
tada vršeni najstrašniji eksperimenti.<br />
Međunarodni dan holokausta nad Romima<br />
obilježava se danas širom svijeta,<br />
odavanjem počasti žrtvama rasističkog<br />
progona, u kome je tijekom Drugog<br />
svjetskog rata nestalo više od 3,5 milijuna<br />
<strong>Roma</strong>, a posebno u europskim<br />
zemljama koje su preživjele golgotu<br />
Drugog svjetskog rata. U tom svjetskom<br />
sukobu pojedini narodi su se<br />
našli pred totalnim istrebljenjem, život<br />
je izgubilo 53 milijuna ljudi, od čega<br />
približno 31 milijun civila. Ipak, najveće<br />
žrtve nacističke ideologije »krvi i tla«<br />
bili su Židovi, zatim Romi i Sinti.<br />
Međunarodni dan sjećanja na žrtve<br />
holokausta obilježava se danas nizom<br />
manifestacija i programa, a centralna<br />
komemoracija održat će se kod Spomenika<br />
žrtvama genocida u Drugom<br />
svjetskom ratu u Auschwitzu, gdje će<br />
vjerski obred služiti romski svećenik.<br />
Odat će se počast žrtvama rasističkog<br />
pogroma organiziranjem posjeta<br />
zloglasnim nacističkim logorima – Dachau,<br />
Auschwitz, Buhenwald, Mauthausen<br />
i polaganjem vijenaca na spomenike<br />
nevinim žrtvama nacizma i fašizma.<br />
Više od 65 godina je prošlo<br />
kako je završen Drugi svjetski<br />
rat, a još uvek se vode rasprave<br />
o tome da li su Romi bili žrtve<br />
holokausta. Vaš komentar?<br />
Bajram Haliti: U Europi gotovo<br />
da nema radova koji se bave ovom<br />
temom. Autori uglavnom samo usputno<br />
spominju zločine koji su izvršeni<br />
nad Romima i Sintima. Genocid<br />
nad Romima i Sintima prouzročio je<br />
u Europi, prema nekim računicama,<br />
oko 3,5 milijuna žrtava. Povjesničari<br />
zaboravljaju tih 3,5 milijuna <strong>Roma</strong><br />
koji su nestali u dimu krematorija<br />
ili lomača koje su podigli nacisti.<br />
Međutim, to je činjenica, u većini<br />
djela koja obrađuju svijet koncentracijskih<br />
logora – o tome ni retka,<br />
čak ni fraza. Tišina. Zaborav. Cigani.<br />
Nepoznato.<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA