Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
INTERVIEW<br />
21<br />
znanstveno-kulturnog profila koja će<br />
se isključivo baviti problematikom<br />
<strong>Roma</strong> Bajaša.<br />
RUDARI IZ TRANSILVANIJE<br />
Svi Međimurci zasigurno ne<br />
znaju tko su Romi Bajaši, pripadnici<br />
najbrojnije manjine u<br />
našoj županiji.<br />
– To su posebni pripadnici romskog<br />
naroda kojima je osnovna karakteristika<br />
da govore rumunjski jezik. Područje<br />
Međimurja naseljavaju tijekom<br />
druge polovice XIX. stoljeća, gdje ih<br />
ima između pet i šest tisuća. U Hrvatskoj<br />
ih ukupno ima oko 11.000.<br />
Njihov dolazak iz Azije u Europu i<br />
na Balkan zbiva se tijekom XIII. st.,<br />
a širenje se poklapa s prodorom Turaka.<br />
Kako su se trajnije nastanili u<br />
Rumunjskoj u doba velikih političkih<br />
previranja obilježenih turskim osvajanjima<br />
i borbama feudalaca, ubrzo<br />
bivaju porobljeni, doživjevši velika<br />
stradanja tijekom boravka u Transilvaniji.<br />
Radili su najgore poslove u<br />
najgorim uvjetima, bez ikakvih prava<br />
i sloboda, veliki dio njih stradao je u<br />
rudnicima srebra. Odatle im i naziv<br />
Bâeş = Rudar. Postojala je i kazna,<br />
kada bi kao rob progovorio nešto<br />
na svom jeziku u nazočnosti feudalčevog<br />
namjesnika, doslovce bi mu<br />
iščupali jezik. Tako su Bajaši prisilno<br />
rumunizirani i danas u njihovom<br />
govoru ne postoji niti jedna riječ iz<br />
staroindijskog, odnosno ne govore<br />
<strong>Roma</strong>ni chib, službeni jezik <strong>Roma</strong>.<br />
Tijekom prve polovine XIX. st. postupno<br />
naseljavaju područje južne<br />
Mađarske i sele se prema zapadu. U<br />
Hrvatskoj su dobili i naziv Koritari.<br />
Zbog svojih posebnosti Bajaši su na<br />
putu izgradnje vlastita identiteta.<br />
Radite u Osnovnoj školi Kuršanec<br />
u kojoj je većina učenika<br />
upravo <strong>Roma</strong>.<br />
– Za OŠ Kuršanec, koju pohađa 60<br />
posto učenika <strong>Roma</strong>, možemo govoriti<br />
da ulazi u red najsloženijih škola<br />
u RH u smislu provedbe i ostvarenja<br />
nastavnog plana i programa, odnosno<br />
pedagoškog rada i ostvarenja<br />
odgojnih ciljeva. Uvjeti rada otežani<br />
su zbog velikog broja učenika koji<br />
dolaze iz jedne socijalno deprimirajuće<br />
sredine kojoj materinji jezik nije<br />
hrvatski. Romski učenici susreću se s<br />
hrvatskim vršnjacima te škola postaje<br />
jedino mjesto prožimanja kulturoloških<br />
razlika i posebnosti. Mjesto<br />
gdje dva životna stila i sustava vrijednosti<br />
postaju očigledni i međusobno<br />
odbojni. U našoj školi rijetka su hrvatsko-romska<br />
prijateljstva i druženja.<br />
Postoji zazor i nepovjerenje natopljeno<br />
predrasudama donesenim<br />
od kuće.<br />
PUNO TRUDA, A REZULTATI<br />
MANJKAVI<br />
Kakav je status škole?<br />
– Škola je, što je presedan u hrvatskom<br />
školstvu, tužena od dijela romskih<br />
roditelja na poticaj HHO-a zbog<br />
diskriminacije koja se navodno provodi.<br />
Slažem se da neke stvari iz tužbe<br />
imaju osnova, poput postojanja<br />
isključivo romskih razreda u kojima<br />
Romi ne mogu u potpunosti svladati<br />
nastavni plan i program i da se u<br />
takvim razredima prilagođava tempo<br />
nastave, posebice prilikom obrade<br />
nastavnog gradiva, pa se pojedine<br />
nastavne teme i dodatno obrađuju,<br />
ali je i istina da u takvim razredima<br />
učitelji ulažu više truda i energije<br />
kako bi učenici svladali osnove. S<br />
druge strane, romska djeca u miješanim<br />
razredima uviđaju da postoje<br />
velike razlike između njih i hrvatskih<br />
vršnjaka, pa to stvara nove situacije<br />
– povučenost, gubitak samopouzdanja,<br />
pasivizaciju i rezignaciju. Kako to<br />
riješiti? Dodatni je problem što roditelji<br />
učenika <strong>Roma</strong> nemaju kvalitetan<br />
odnos s djecom u smislu poticanja<br />
težnje ka što većem znanju jer kod<br />
njih nije zaživjela deviza bolje obrazovanje<br />
= bolji život. S druge strane,<br />
postoji i pitanje hrvatske djece u<br />
školi s dominantnom većinom romske<br />
djece. Postoji obrazac ponašanja<br />
čiji je utjecaj negativan i štetan. Većina<br />
romskih učenika upotrebljava<br />
pogrdne izraze, prostače, napuštaju<br />
nastavu, ulaze u verbalne sukobe s<br />
nastavnicima već u nižim razredima,<br />
neki puše, prednjače u verbalnom i<br />
fizičkom obračunavanju s hrvatskim<br />
vršnjacima, maltretiraju djevojčice i<br />
sl. O tome, osim hrvatskih roditelja,<br />
nitko ne govori.<br />
Do sada nije, osim spomenute tužbe,<br />
postojala nikakva konkretnija<br />
akcija u smislu stvarnog pomaka ka<br />
što kvalitetnijem obrazovanju romskih<br />
učenika. Mene čudi kako to da<br />
nijedna romska udruga ili mjerodavno<br />
ministarstvo ne uviđa da jedino<br />
učitelji s višegodišnjim iskustvom u<br />
radu s romskom djecom imaju pravi<br />
uvid i kvalificirani su reći što se nužno<br />
mora promijeniti da bi se pobolj-<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
Change language