Romano ÄaÄipe - Udruga Roma Zagreba

More documents

Recommendations

Info

42 ROMI U REGIJI Obrazovanje Roma u Bosni i Hercegovini Predsjednica Društva za ugrožene narode BiH (DZUN) Fadila Memišević smatra da je diskriminacija Roma u toj zemlji »izraženija nego u drugim balkanskim zemljama« Uključivanje Roma u sistem obrazovanja u Bosni i Hercegovini (BiH) i oživljavanje njihove kulture i jezika ima »ključni značaj« u nastojanju da se njihov položaj poboljša, ocjenjuje se u izvještaju OSCE »Kako prevazići problem isključenosti iz društva«. Ali takav stav teško da će razumjeti itko od oko 350 žitelja romskog naselja Varda kod Kaknja (centralna Bosna). Jedna jedina česma na sredini tog naselja, jedini je izvor vode za te ljude, smještene u straćarama u kojima nema ni vodovoda ni kanalizacije. »Nijedno dijete u tom naselju ne ide u školu. Kada ih pitam zašto je to tako, oni kažu da nemaju čak ni sapuna ni vode da se operu, tako da druga djeca u školi neće ni da sjede s njima u klupi«, kaže predsjednica Društva za ugrožene narode BiH (DZUN) Fadila Memišević za projekat »Pogled na Rome bez predrasuda«. Takvo objašnjenje je, naravno, samo naivni pokušaj neobrazovanih i marginalizovanih ljudi da opišu položaj u kome se nalaze. Zapravo, romska djeca u BiH, kao i u drugim zemljama u regionu, ne idu u školu jer ih bijeda tjera da od malena prikupljaju sekundarne sirovine ili prose kako bi preživjeli, a i pripadnici drugih naroda često se protive da mali Romi sjede u istim klupama s njihovom djecom. Memiševićeva smatra da naselje Varda nije izuzetak u BiH i da je diskriminacija Roma u toj zemlji »izraženija nego u drugim balkanskim zemljama«. Njihov položaj se pogoršao naročito nakon rata u BiH, a zbog teških uslova života veoma mali broj Roma živi duže od 50 godina. U Misiji OSCE u BiH smatraju da su nedostatak odgovarajuće odjeće i nemogućnost kupovine potrebnih udžbenika, najčešći razlozi izostajanja romske djece iz škola, čak i u slučaje- vima kada postoji spremnost roditelja da ih upišu u školu. »Razloge ovako niskog stepena obrazovanosti Roma treba tražiti u diskriminaciji, neprihvatanju Roma kao ravnopravnih građana društvene zajednice kao i u nedovoljnoj svijesti samih Roma o zakonskoj obavezi, te nužnosti obrazovanja«, kaže koordinatorka Vijeća Roma BiH Sanela Besić. Isključenost iz obrazovnog sistema za sobom povlači i izuzetno veliku stopu nezaposlenosti Roma, zbog čega je i njihovo uključivanje u društvo i ekonomsko osnaživanje dodatno otežano. Stručnjaci otuda smatraju da je izrada socijalnih i obrazovnih programa jedan od prioriteta u nastojanju da se romska nacionalna manjina integriše u društvo. Do sada je na obrazovanju Roma u BiH učinjeno zaista malo. OSCE je izradila Plan aktivnosti na osnovu kojeg su tokom 2005. godine organizovane dvomjesečne ljetne škole u nekim gradovima u BiH. Najviše učenika ima u školama u Bijeljini i Živinicama, gdje nastavu pohađa oko 90 romske djece. Uključio se i »Mediaplan institut« iz BiH koji je, povodom Dekade Roma, u septembru ove godine pokrenuo jednogodišnji projekat »Medijsko obrazovanje za Rome u BiH«, u nastojanju da se poboljša kvalitet vijesti i informiranja koji će biti dostupan svim građanima, među kojima su i pripadnici manjinskih grupa u BiH. U okviru projekta, koji je finansijski podržalo Vijeće ministara BiH i USAID, bit će organizovana medijska edukacija za jedanaest Roma. Pomoćnik ministra za ljudska prava pri Vijeću ministara BiH Slobodan Nagradić priznaje da Romi u BiH uglavnom ne pohađaju ni osnovnu školu i da je većina Roma nepismena. On kaže da u BiH ne postoje škole specijalizovane samo za Rome niti posebna odjeljenja u školama u kojima bi samo Romi pohađali nastavu. Odbor za Rome pri Vijeću ministara BiH smatra da postoje dvije prepreke za integraciju romske djece u škole. Prva je što obrazovne kantonalne vlasti nisu ispunile svoje obaveze u vezi sa nabavkom udžbenika i školskog pribora, a druga što roditelji odbijaju slati svoju djecu »iz kartonskih kuća« u škole. »Romima ne ide u prilog ni njihova politička slabost. Neaktivni su i nema njihovog organizovanog prisustva u bilo kojoj od političkih stranaka«, kaže Fadila Memišević i dodaje da će se DZUN, na čijem je čelu, zalagati da se na državnoj televiziji barem jednom mjesečno počne emitovati program za Rome na romskom jeziku. Romi su, inače, najbrojnija nacionalna manjina u BiH, u zemlji sa oko četiri miliona stanovnika. Prema podacima Vijeća Roma, u BiH živi između 80 i 100 hiljada Roma. Tačan broj teško je procijeniti, jer ne postoje zvanične statistike, a na popisu iz 1991. godine 8.864 osobe su se izjasnile kao Romi, budući da su se mnogi izjašnjavali kao Muslimani, Srbi ili Hrvati kako bi izbjegli diskriminaciju. Članica Vijeća Roma Sanela Bešić tvrdi da je u školama u BiH prisutna i diskriminacija nastavnika prema Romima, koji to nekada čine otvoreno a nekada prikriveno. Sanela studira pravo u Sarajevu, i kaže da nastavnici često znaju unaprijed da »osude dijete, smatraju da su romska djeca glupa ili nesposobna, pa ih ignorišu i puštaju da prolaze iz razreda u razred samo da ih se što prije riješe tako da, kada dijete završi osnovnu školu, ima slučajeva da ona ne znaju da pišu ni čitaju«. Romi su složni da je, kada su u pitanju obrazovanje i mediji u BiH, najvažnija reakcija vlasti, prosvjetnih radnika ali i cijelog društva. Svjesni su da se njihov status ne može promijeniti preko noći, ali smatraju da je u oblasti obrazovanja potrebno stvoriti pozitivnu atmosferu u jednom razredu ili sredini, u kojoj će se sva djeca osjećati sigurno. (Merima Spahić, BETA/MDI) ROMANO ROMSKA ČAĆIPE ISTINA
ROMI U REGIJI 43 Inclusion of Roma pupils in secondary schools in Vojvodina We met Aleksandar Jovanovic in the office of the »Inclusion of Roma pupils in secondary schools in Vojvodina« project. The most important objectives of the project »Inclusion of Roma pupils in schools in Vojvodina« are to increase the number of Roma students in secondary schools, as well as improving their general success in secondary education. The project involves financial support for Roma students who are studying in secondary schools in Vojvodina, developing the motivation of the Roma community for the continuation of education of their children. Another important part of the project is providing the students with the network of »mentors« – fellow students, guides and advisors. Crna Gora je svojim pozitivnim propisima prepoznala ostvarivanje svog javnog interesa i u sportu pa shodno tome podstiče razvoj sporta, kreira stimulativne mjere i s posebnom pažnjom se odnosi prema sportistima koji su na međunarodnim takmičenjima ostvarili uspješne rezultate i tako doprinijeli promoviranju svoje domovine. Crna Gora, na primjeru Emina Bećaja, treba pokazati da su svi sportisti jednako vrijedni i da se jednako i bez diskriminacije odnosi prema njihovim rezultatima. Tome u prilog idu gotovo svi naši propisi, ali i međunarodni standardi iz oblasti ljudskih prava među kojima i Konvencija UN-a o pravima lica sa invaliditetom. Mladi Bećaj je osoba sa hendikepom, omladinac s posebnim potrebama, i čovjek koji je na zvaničnom sportskom takmičenju postigao odgovarajući međunarodno priznat rezultat zbog čega zaslužuje da dobije odgovarajući sportski status. Aleksandar Jovanovic was very interested in our summer school project. He gladly agreed to participate in our project as a guest lecturer and speak about his experiences and ways to find the motivation and succeed as a Roma student. Also, we are going to show his awarded film about the discrimination of Roma people. Aleksandar presented us several very interesting projects involving Roma students and young Roma people in Vojvodina. There are lots of needs and problems to be solved, but the motivation and the spirit of Roma activists is very high. We are certainly going to co- Kršenje ljudskih prava u Crnoj Gori Ministarstvo kulture, sporta i medija koje prema Zakonu određuje bliže uslove za sticanje zvanja vrhunski sportista i propisuje nagrađivanje i stipendiranje sportista, više od osam mjeseci se ne izjašnjava o mogućim pravima Emina Bećaja. Nema niti jednog razloga da Bećaj i njegov uspjeh budu različito tretirani od drugih sportista koji su ime Crne Gore proslavili na međunarodnim takmičenjima. Odgovorno tvrdim da se u ovom operate in the future and do whatever we can to find the support for this work in Sweden and EU. (Misko Stanisic) slučaju nije desilo odgovarajuće društveno i financijsko praćenje ostvarenog rezultata. Bećaj je nezaposlen i do danas nije stekao pravo na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje. Mene malo čudi zašto se mjerodavni nijesu Bećaja sami sjetili kao što to obično čine u slučaju drugih sportista, ne ustručavajući se da daju razna obećanja koja se temelje na zahvat iz državne kase. Aleksandar Saša Zeković ROMANO ROMSKA ČAĆIPE ISTINA
Page 1 and 2: Časopis Roma u Republici Hrvatskoj
Page 3 and 4: SADRŽAJ Gradonačelnik Zagreba Mi
Page 5 and 6: DOGAĐAJI Dvadeset stanova romskim
Page 7 and 8: DOGAĐAJI Socijalna prava za mlade
Page 9 and 10: ĐURĐEVDAN Proslavljen najveći r
Page 11 and 12: MLADE SNAGE 11 mješoviti razredni
Page 13 and 14: MLADE SNAGE 13 sa prve godine na tr
Page 15 and 16: ZA BOLJE SUTRA 15 skom postotku dje
Page 17 and 18: ZA BOLJE SUTRA 17 Informatičke rad
Page 19 and 20: ZA BOLJE SUTRA 19 Romska djeca broj
Page 21 and 22: INTERVIEW 21 znanstveno-kulturnog p
Page 23 and 24: INTERVIEW 23 Romi pred zidom smrti
Page 25 and 26: IZ ŽIVOTA ROMA 25 Školovanjem i z
Page 27 and 28: POLITIKA I ROMI 27 Kada Muslimani p
Page 29 and 30: SA SVIH STRANA 29 Rasizam u Hrvatsk
Page 31 and 32: ROMI U SVIJETU 31 Uznemiravanje i r
Page 33 and 34: ROMI U SVIJETU 33 U Europskoj uniji
Page 35 and 36: KULTURA 35 djeca koja pohađaju šk
Page 37 and 38: ROMSKI PJESNICI 37 USPAVANKA Stavil
Page 39 and 40: ROMANE GILJARNA 39 SUNO I Ande mrni
Page 41: ROMI U REGIJI 41 Kosovo protjeruje
Page 45 and 46: CRNA KRONIKA 45 Mladu Mađaricu dr
Page 47 and 48: 47 IROSKO ansvero, pe lil Rutkosko

Romano ÄaÄipe - Udruga Roma Zagreba

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

Romano ÄaÄipe - Udruga Roma Zagreba