Romano čaćipe - Udruga Roma Zagreba

42
ROMI U REGIJI
Obrazovanje Roma u Bosni i Hercegovini
Predsjednica Društva za ugrožene narode BiH (DZUN) Fadila
Memišević smatra da je diskriminacija Roma u toj zemlji
»izraženija nego u drugim balkanskim zemljama«
Uključivanje Roma u sistem obrazovanja
u Bosni i Hercegovini
(BiH) i oživljavanje njihove kulture i
jezika ima »ključni značaj« u nastojanju
da se njihov položaj poboljša,
ocjenjuje se u izvještaju OSCE »Kako
prevazići problem isključenosti iz
društva«.
Ali takav stav teško da će razumjeti
itko od oko 350 žitelja romskog
naselja Varda kod Kaknja (centralna
Bosna). Jedna jedina česma na sredini
tog naselja, jedini je izvor vode za te
ljude, smještene u straćarama u kojima
nema ni vodovoda ni kanalizacije.
»Nijedno dijete u tom naselju ne ide
u školu. Kada ih pitam zašto je to tako,
oni kažu da nemaju čak ni sapuna ni
vode da se operu, tako da druga djeca
u školi neće ni da sjede s njima u
klupi«, kaže predsjednica Društva za
ugrožene narode BiH (DZUN) Fadila
Memišević za projekat »Pogled na
Rome bez predrasuda«.
Takvo objašnjenje je, naravno, samo
naivni pokušaj neobrazovanih i marginalizovanih
ljudi da opišu položaj
u kome se nalaze. Zapravo, romska
djeca u BiH, kao i u drugim zemljama
u regionu, ne idu u školu jer ih
bijeda tjera da od malena prikupljaju
sekundarne sirovine ili prose kako bi
preživjeli, a i pripadnici drugih naroda
često se protive da mali Romi sjede u
istim klupama s njihovom djecom.
Memiševićeva smatra da naselje Varda
nije izuzetak u BiH i da je diskriminacija
Roma u toj zemlji »izraženija
nego u drugim balkanskim zemljama«.
Njihov položaj se pogoršao naročito
nakon rata u BiH, a zbog teških uslova
života veoma mali broj Roma živi
duže od 50 godina.
U Misiji OSCE u BiH smatraju da
su nedostatak odgovarajuće odjeće
i nemogućnost kupovine potrebnih
udžbenika, najčešći razlozi izostajanja
romske djece iz škola, čak i u slučaje-
vima kada postoji spremnost roditelja
da ih upišu u školu.
»Razloge ovako niskog stepena obrazovanosti
Roma treba tražiti u diskriminaciji,
neprihvatanju Roma kao ravnopravnih
građana društvene zajednice
kao i u nedovoljnoj svijesti samih Roma
o zakonskoj obavezi, te nužnosti obrazovanja«,
kaže koordinatorka Vijeća
Roma BiH Sanela Besić.
Isključenost iz obrazovnog sistema za
sobom povlači i izuzetno veliku stopu
nezaposlenosti Roma, zbog čega je i njihovo
uključivanje u društvo i ekonomsko
osnaživanje dodatno otežano.
Stručnjaci otuda smatraju da je izrada
socijalnih i obrazovnih programa jedan
od prioriteta u nastojanju da se romska
nacionalna manjina integriše u društvo.
Do sada je na obrazovanju Roma u
BiH učinjeno zaista malo. OSCE je
izradila Plan aktivnosti na osnovu kojeg
su tokom 2005. godine organizovane
dvomjesečne ljetne škole u nekim
gradovima u BiH. Najviše učenika ima
u školama u Bijeljini i Živinicama, gdje
nastavu pohađa oko 90 romske djece.
Uključio se i »Mediaplan institut« iz
BiH koji je, povodom Dekade Roma,
u septembru ove godine pokrenuo
jednogodišnji projekat »Medijsko
obrazovanje za Rome u BiH«, u nastojanju
da se poboljša kvalitet vijesti i
informiranja koji će biti dostupan svim
građanima, među kojima su i pripadnici
manjinskih grupa u BiH. U okviru
projekta, koji je finansijski podržalo
Vijeće ministara BiH i USAID, bit će
organizovana medijska edukacija za jedanaest
Roma. Pomoćnik ministra za
ljudska prava pri Vijeću ministara BiH
Slobodan Nagradić priznaje da Romi u
BiH uglavnom ne pohađaju ni osnovnu
školu i da je većina Roma nepismena.
On kaže da u BiH ne postoje škole
specijalizovane samo za Rome niti posebna
odjeljenja u školama u kojima bi
samo Romi pohađali nastavu.
Odbor za Rome pri Vijeću ministara
BiH smatra da postoje dvije prepreke
za integraciju romske djece u škole.
Prva je što obrazovne kantonalne vlasti
nisu ispunile svoje obaveze u vezi sa nabavkom
udžbenika i školskog pribora,
a druga što roditelji odbijaju slati svoju
djecu »iz kartonskih kuća« u škole.
»Romima ne ide u prilog ni njihova
politička slabost. Neaktivni su i nema
njihovog organizovanog prisustva
u bilo kojoj od političkih stranaka«,
kaže Fadila Memišević i dodaje da će
se DZUN, na čijem je čelu, zalagati da
se na državnoj televiziji barem jednom
mjesečno počne emitovati program
za Rome na romskom jeziku.
Romi su, inače, najbrojnija nacionalna
manjina u BiH, u zemlji sa oko četiri
miliona stanovnika. Prema podacima
Vijeća Roma, u BiH živi između 80 i
100 hiljada Roma. Tačan broj teško
je procijeniti, jer ne postoje zvanične
statistike, a na popisu iz 1991. godine
8.864 osobe su se izjasnile kao Romi,
budući da su se mnogi izjašnjavali kao
Muslimani, Srbi ili Hrvati kako bi izbjegli
diskriminaciju.
Članica Vijeća Roma Sanela Bešić tvrdi
da je u školama u BiH prisutna i
diskriminacija nastavnika prema Romima,
koji to nekada čine otvoreno
a nekada prikriveno. Sanela studira
pravo u Sarajevu, i kaže da nastavnici
često znaju unaprijed da »osude
dijete, smatraju da su romska djeca
glupa ili nesposobna, pa ih ignorišu i
puštaju da prolaze iz razreda u razred
samo da ih se što prije riješe tako da,
kada dijete završi osnovnu školu, ima
slučajeva da ona ne znaju da pišu ni
čitaju«.
Romi su složni da je, kada su u pitanju
obrazovanje i mediji u BiH, najvažnija
reakcija vlasti, prosvjetnih radnika ali
i cijelog društva. Svjesni su da se njihov
status ne može promijeniti preko
noći, ali smatraju da je u oblasti obrazovanja
potrebno stvoriti pozitivnu
atmosferu u jednom razredu ili sredini,
u kojoj će se sva djeca osjećati
sigurno. (Merima Spahić, BETA/MDI)
ROMANO
ROMSKA
ČAĆIPE
ISTINA