You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
MLADE SNAGE<br />
11<br />
mješoviti razredni odjeli. Sanela Balog<br />
studij je upisala i završila uz rad,<br />
a osim stipendije koju je dobivala, život<br />
joj je prije nekoliko mjeseci znatno<br />
olakšao Grad Čakovec koji joj je<br />
omogućio najam stana u Kuršancu<br />
po simboličnoj cijeni. Ona dolazi iz<br />
siromašne obitelji iz mjesta Goričan.<br />
Majka i otac su nezaposleni, a ima<br />
šestero braće i sestara. »Iako znaju<br />
da je teško, roditelji nas potiču na<br />
školovanje, jer žele da postignemo<br />
nešto u životu«, kaže Sanela. Kad se<br />
ona prijavila za pomagača u nastavi,<br />
bila je jedina u okolici sa završenom<br />
srednjom školom.<br />
U osnovnoj školi bila je jedina Romkinja<br />
u razredu, a tada nije bilo romskih<br />
pomagača u nastavi. »Znala sam<br />
kako je meni bilo teško u školi zbog<br />
hrvatskog jezika i željela sam pomoći<br />
drugoj djeci koja se s hrvatskim jezikom<br />
ozbiljno sretnu tek kad krenu u<br />
školu pa su u startu u lošijoj poziciji.<br />
No, danas sam sretna jer sam djevojčicama<br />
svojevrstan uzor, vidjele su da<br />
sam se donedavno i ja još školovala<br />
i da to nije bauk.« No, zahvaljujući<br />
Nacionalnom programu za Rome,<br />
danas djeca romske nacionalnosti<br />
dobivaju stipendiju i za srednjoškolsko<br />
obrazovanje, što je u protekle tri<br />
godine rezultiralo time da se danas u<br />
srednjoškolskim klupama nalazi 265<br />
stipendiranih <strong>Roma</strong>, što je skoro 50<br />
posto više nego u prethodnoj školskoj<br />
godini 2007./2008. kad ih je bilo<br />
155, dok je 2003., kada je i donesen<br />
Nacionalni program za Rome, bilo<br />
samo 14 stipendija.<br />
Prema nekim neslužbenim podacima,<br />
u Hrvatskoj živi između 40 i<br />
50 tisuća <strong>Roma</strong>, no prema zadnjem<br />
popisu stanovništva iz 2001. godine<br />
deklariranih pripadnika romske nacionalne<br />
manjine bilo je tek 9463. Prvi<br />
Romi u Hrvatskoj spominju se još u<br />
15. stoljeću na području Dubrovačke<br />
Republike, no u većem broju u<br />
Hrvatsku su stigli u 18. stoljeću, najviše<br />
iz Rumunjske. Romi rumunjskog<br />
podrijetla nazivaju se Bajaši, najviše<br />
ih ima na području Međimurja i<br />
uglavnom su katolici, iako u Slavoniji<br />
i Baranji ima i pravoslavaca. Za razliku<br />
od njih, koji govore bajaški, Romi<br />
koji su došli iz Bosne i Hercegovine,<br />
Kosova, Makedonije i Albanije govore<br />
jezikom romani-chib, i većinom<br />
su islamske vjeroispovijesti. Među<br />
njima još uvijek ima i onih koji njeguju<br />
običaj kupnje žene, i to najviše<br />
na području <strong>Zagreba</strong>čke županije te<br />
u Istri, najviše u Vodnjanu. Trenutno<br />
u osnovnu školu ide oko tri tisuće<br />
romske djece. To je tri puta više nego<br />
2005. kada je pokrenut Akcijski plan<br />
desetljeća za uključivanje <strong>Roma</strong>. No<br />
Jagoda Novak, voditeljica Odjela za<br />
istraživanje i informiranje u Centru<br />
za ljudska prava, koja se već niz godina<br />
bavi romskom problematikom,<br />
ističe da do osmog razreda stigne<br />
vrlo malo djece.<br />
»Trenutačno u osmim razredima ima<br />
tek 113 učenika romske nacionalne<br />
manjine. Iako godišnje u obrazovni<br />
sustav uđe oko 400 romske djece,<br />
njih čak 70 posto gubi se kroz sustav<br />
osnovnog školovanja. Jedini način da<br />
se to izbjegne je besplatna dvogodišnja<br />
predškola za romsku djecu. Uz<br />
mentorski rad, odnosno produženi<br />
dnevni boravak u školama za djecu<br />
koja kod kuće nemaju uvjete za učenje,<br />
sigurno će uslijediti i bolji rezultati.<br />
Jer ako vide da kroz obrazovni<br />
sustav i zapošljavanje ne mogu više<br />
prosperirati, neki bi se pripadnici<br />
romske nacionalne manjine mogli<br />
vratiti na tradicionalni sistem – rano<br />
se oženiti, roditi desetero djece i<br />
za svako dobiti socijalnu pomoć.«<br />
Lepa Bogdan iz mjesta Bolman<br />
nedaleko od Osijeka prekinula je<br />
srednju školu nakon druge godine,<br />
kad su joj ukinuli mjesečnu kartu za<br />
autobus. Njezina je obitelj bila jako<br />
siromašna, a roditelji se, kaže, nisu<br />
znali izboriti za nju. Udala se sa 18<br />
godina, a njezin suprug nije imao<br />
čak ni mogućnost krenuti u srednju<br />
školu. No zato je danas njihova 22-<br />
godišnja kći Dajana studentica Učiteljskog<br />
fakulteta u Osijeku. Bila je<br />
to izričito njezina želja.<br />
No činjenica da je njezina obitelj<br />
imala mnogo prijatelja neromske<br />
populacije za nju je odmalena bila<br />
prednost jer je bolje od svojih sunarodnjaka<br />
naučila hrvatski, iako se<br />
u njihovoj kući uvijek pričao romski,<br />
odnosno rumunjska verzija tog<br />
jezika. Iako se toga ne srami, jedini<br />
razlog zašto Dajana danas ne voli<br />
isticati da je Romkinja jest bojazan<br />
da je u društvu i na fakultetu ne bi<br />
drukčije gledali, a pogotovo ne želi<br />
da joj netko na račun toga »gleda<br />
kroz prste«. Samo želi jednake uvjete<br />
kao i svi drugi studenti, a velika joj<br />
je želja upisati i studij psihologije. Na<br />
Učiteljskom fakultetu u Osijeku već<br />
tri godine studira i 34-godišnji Duško<br />
Kostić, koji će nakon petogodišnjeg<br />
studija imati titulu magistra<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
Change language