Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
14<br />
ZA BOLJE SUTRA<br />
Romi i Romkinje u visokom obrazovanju<br />
Ministarstvo znanosti, obrazovanja<br />
i športa trenutno bilježi 11<br />
<strong>Roma</strong> i Romkinja u sustavu visokog<br />
obrazovanja od ukupno 9463 deklariranih<br />
pripadnika te nacionalne<br />
manjine.<br />
Hrvatski zavod za zapošljavanje u<br />
Zagrebu i Čakovcu evidentira tek<br />
jednog pripadnika romske manjine<br />
sa završenim visokim obrazovanjem.<br />
Ako (vrijednosnoj krizi usprkos!)<br />
prihvatimo tezu da je obrazovanje<br />
jedno od osnovnih alata socijalne<br />
promocije, a da upravo studenti<br />
slabijeg ekonomskog statusa, studenti<br />
iz redova nacionalnih manjina<br />
i imigranti spadaju u tzv. premalo<br />
zastupljene skupine u visokom obrazovanju,<br />
onda nam jasna postaje<br />
društvena perspektiva pripadnika<br />
romske nacionalne manjine.<br />
Osim što njihov položaj ujedinjuje<br />
niz rizičnih faktora za jednak pristup<br />
obrazovanju, obrazovni sustav nije<br />
dovoljno senzibiliziran da bi spriječio<br />
asimilaciju koja se u tom procesu<br />
vrlo često događa, pa nam se na pitanje<br />
kako postati visokoobrazovan<br />
i društveno ugledan, a pritom ostati<br />
Rom, nameće logičan odgovor: vrlo,<br />
vrlo teško. Pokušajmo ipak osvijetliti<br />
koji su dublji razlozi ovakvoga stanja,<br />
kako ih liječiti te koje su nove<br />
tendencije u Hrvatskoj u ovom području?<br />
Predškolsko i osnovno<br />
obrazovanje – ishodište<br />
problema i ključ rješenja<br />
Naime, već kratkim pogledom u zastupljenost<br />
studenata <strong>Roma</strong> u sustavu<br />
visokog obrazovanja, uočavamo veličinu<br />
problema. Ministarstvo znanosti,<br />
obrazovanja i športa trenutno bilježi<br />
11 <strong>Roma</strong>/Romkinja u sustavu visokog<br />
obrazovanja od ukupno 9463 deklariranih<br />
pripadnika te nacionalne manjine<br />
na posljednjem popisu stanovništva.<br />
Kakvo je pak stanje u starijoj populaciji<br />
na tržištu rada govore podaci<br />
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u<br />
Zagrebu i Čakovcu iz 2006. koji daju<br />
podatak o tek jednom (1) pripadniku<br />
romske manjine sa završenim visokim<br />
obrazovanjem, dok njih 3 posto u<br />
Međimurju i 6 posto u Zagrebu ima<br />
srednju stručnu spremu, a istodobno<br />
čak 85 posto nezaposlenih međimurskih<br />
<strong>Roma</strong> nema završeno osnovno<br />
obrazovanje. Dodamo li tome tradicionalno<br />
ukorijenjene predrasude o Romima<br />
koje gaje poslodavci, slabu dinamiku<br />
samozapošljavanja, jasno nam je<br />
koliko su niske šanse da pripadnici ove<br />
skupine nađu zadovoljavajući posao i<br />
poboljšaju društveni status.<br />
No, problemi počinju daleko ranije od<br />
stupanja u svijet visokog, pa i srednjeg<br />
obrazovanja. Stoga se na nižim razinama<br />
obrazovanja trebaju i rješavati.<br />
Naime, kod pripadnika ove manjine<br />
značajan je trend ispadanja iz školskog<br />
sustava te kasnijeg ulaska u osnovno<br />
obrazovanje. Podatak da u ukupnom<br />
školskom sustavu trenutno ima 3010<br />
učenika (što je tri puta više nego u<br />
času kada je Hrvatska pristupila Desetljeću<br />
uključivanja <strong>Roma</strong>), dok ih<br />
je od toga broja u osmim razredima<br />
tek 113, govori o tome da se oko 70<br />
posto romskih učenika do osmog razreda<br />
na ovaj ili onaj način gubi kroz<br />
sustav osnovnog školovanja. Za rješavanje<br />
ovog problema ključan je pomak<br />
svijesti od tvrdnje da su za tu činjenicu<br />
odgovorni isključivo roditelji, do spoznaje<br />
da obrazovni sustav nije učinio<br />
sve da romska djeca na vrijeme i uz<br />
adekvatnu pripremu uđu u obrazovni<br />
sustav, i u njemu zadovoljna ostanu. Činjenica<br />
kako je osnovno obrazovanje<br />
po Ustavu obvezno i besplatno obvezuje<br />
ne samo roditelje, već jednako i<br />
donositelje odluka, odgovorne na državnoj<br />
i lokalnoj razini, škole, vrtiće i<br />
socijalne institucije.<br />
Svima koji se bave obrazovanjem poznato<br />
je da kvalitetno i integrirano<br />
predškolsko obrazovanje jamči bolji<br />
uspjeh u osnovnoj školi, osigurava jezičnu<br />
pripremljenost (Romi u Hrvatskoj<br />
govornici su romani chiba, bajaškog<br />
jezika te albanskog jezika, pa im<br />
je hrvatski drugi jezik), odnosno osigurava<br />
približno jednake startne pozicije<br />
onima koje imaju djeca većinske<br />
skupine. Zato je besplatna dvogodišnja<br />
predškola za romsku djecu, kao uostalom<br />
i za djecu iz obitelji slabijeg društveno-ekonomskog<br />
statusa, jedino rješenje.<br />
Odluka da MZOS preuzima dio<br />
troška roditelja za svako romsko dijete<br />
donesena je tek nedavno, više godina<br />
nakon što je prepoznata potreba<br />
sustavnog ulaganja u predškolski odgoj<br />
u ishodišnim strateškim dokumentima<br />
Nacionalnom programu za Rome<br />
Vlade RH iz 2003. godine i Akcijskom<br />
planu Desetljeća za uključivanje <strong>Roma</strong><br />
2005.-2015., kojeg je Vlada usvojila<br />
2005. godine. Da je ova odluka više<br />
nego dobrodošla govore i podaci o ni-<br />
ROMANO<br />
ROMSKA<br />
ČAĆIPE<br />
ISTINA
Change language