Romano ÄaÄipe - Udruga Roma Zagreba

More documents

Recommendations

Info

10 MLADE SNAGE Borci za budućnost Roma Osnovnu školu trenutačno pohađa oko 3000 Roma, ali 70 posto ne završi osnovno obrazovanje zbog siromaštva, diskriminacije i romskog načina života – U školi se nisam nikad žalila pa neki nisu ni primijetili da živim drukčije od ostale djece. Mama, tata, ja, sestra i tri brata živjeli smo u dvije prostorije bez kanalizacije i vodovoda. Ali barem smo bili u svojem. Dok su druge cure nosile najmodernije traperice, ja sam imala staru suknju, a prave prijateljice donosile su mi svoje cipele i odjeću. Kad je god trebalo nešto platiti, bila sam zadnja, ali sam uvijek najbolje prolazila jer sam bila odlična učenica. Kad su učitelji vidjeli koliko se trudim, nagrađivali su me izletima ili bi se za mene skupljao novac prodajom kolača na plesnim večerima. Dok su druge cure pričale kakvu će odjeću nositi na maturalac, ja sam razmišljala o tome kako nikad u životu nisam vidjela more i nikad ni neću, ali su mi ravnatelj škole i jedan učitelj iz svog džepa platili putovanje. Ravnatelj je rekao: »Neću dopustiti da mala Crna ostane doma.« Početak je to priče o školovanju danas 23-godišnje Natalije Ignac, romske studentice. Romskih studenata u cijeloj Hrvatskoj ima nešto više od deset, a još je toliko onih koji se ne žele deklarirati kao Romi. Dok je u medijima nedavno izašao još jedan slučaj romske djevojčice koja je sa 14 godina postala majka blizanaca, ti mladi ljudi smatraju da će boljim obrazovanjem, a time i boljim mogućnostima zapošljavanja Roma, takvi slučajevi biti prošlost. Natalija Ignac, iz mjesta Trnovec nedaleko slovenske granice, danas je apsolventica Visoke učiteljske škole u Čakovcu. Od zvanja učiteljice razredne nastave i hrvatskog jezika dijeli je još samo diplomski ispit. No, unatoč tome što od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobiva stipendiju od 10.000 kuna godišnje, kao dio šireg akcijskog plana desetljeća za uključi- vanje Roma koji je pokrenut 2005., manje od tisuću kuna koliko joj mjesečno ostaje za preživljavanje Nataliji nije dovoljno. U Čakovcu ne postoji studentski dom, pa radi honorarno u jednom restoranu kako bi mogla platiti stanarinu. Natalija na Varaždinskoj televiziji vodi i emisiju »Svijet Roma«, za što ne prima nikakvu naknadu. Na intervju za Nacional došla je umorna i iscrpljena, s velikim podočnjacima, jer je taj dan radila u jutarnjoj smjeni, nakon što je dan prije radila do 2 ujutro. Na podršku roditelja, koji ionako jedva preživljavaju od socijalne pomoći s još četvero mlađe djece, ne može računati. Njezin dvije godine mlađi brat boluje od tumora na mozgu, bolesti koja je već uzela jednog brata. Brat koji je nedavno navršio 19 godina već ima dvoje vlastite djece, najmlađi, 10-godišnji brat ide u četvrti razred i vrlo dobar je učenik, dok je devetogodišnja seka odlikašica. Najstarijoj Nataliji je trenutačno najvažnije završiti vlastito školovanje, jer će im tako jednoga dana moći više pomoći. Ona sama imala je sreće da su u školi prepoznali njezin talent. Kad je krenula u srednju školu, gotovo svi Romi iz njezine generacije već su se oženili. – Međutim, ja sam se već u 8. razredu gotovo potpuno odcijepila od svoje zajednice. Škola mi je bila prioritet, a kad su drugi Romi vidjeli kako mi škola dobro ide, nisu se više htjeli družiti sa mnom. U početku ni moji roditelji nisu bili oduševljeni što sam nastavila ići u srednju školu. Zato sam se u 4. razredu preselila u učenički dom jer mi je doma postalo neizdrživo. No, danas je moja mama ponosna na mene i naziva me svojom princezom. Iako mi je krajnji cilj jednoga dana upisati defektologiju, želim biti učiteljica kako bih bila primjer drugoj djeci da vide da se može i drukčije živjeti i da se ne trebaju sramiti toga što su Romi. Žalosna sam kad vidim da se danas neki moji sunarodnjaci srame pričati javno na svom jeziku. Još uvijek izrazito negativna društvena percepcija Roma, pogotovo u sredinama u kojima su u manjini, sigurno je jedan od glavnih razloga zbog kojih svoju narodnost izbjegavaju isticati oni Romi koji su se na bilo koji način afirmirali u društvu, od onih rijetkih koji imaju završen fakultet ili studiraju do onih koji imaju svoje obrte ili se bave »normalnim« poslovima. U nekim mjestima u Međimurskoj županiji Romi su čak u većini. Tako je i u mjestu Kuršanec, gdje u osnovnoj školi kao pomagač u nastavi od prvog do četvrtog razreda radi 26-godišnja Sanela Balog, prva Romkinja s diplomom u ruci od mlađeg naraštaja. Diplomirala je u siječnju, ali već šest godina radi kao pomagač romskoj djeci u nastavi i učenju, prati ih od kuće do škole, daje im savjete i pruža podršku. U njezinoj školi ima oko 60 posto romske djece, u nekim su razredima samo romska djeca, iako se, kad je god moguće, organiziraju Samanta Palko ROMANO ROMSKA ČAĆIPE ISTINA
MLADE SNAGE 11 mješoviti razredni odjeli. Sanela Balog studij je upisala i završila uz rad, a osim stipendije koju je dobivala, život joj je prije nekoliko mjeseci znatno olakšao Grad Čakovec koji joj je omogućio najam stana u Kuršancu po simboličnoj cijeni. Ona dolazi iz siromašne obitelji iz mjesta Goričan. Majka i otac su nezaposleni, a ima šestero braće i sestara. »Iako znaju da je teško, roditelji nas potiču na školovanje, jer žele da postignemo nešto u životu«, kaže Sanela. Kad se ona prijavila za pomagača u nastavi, bila je jedina u okolici sa završenom srednjom školom. U osnovnoj školi bila je jedina Romkinja u razredu, a tada nije bilo romskih pomagača u nastavi. »Znala sam kako je meni bilo teško u školi zbog hrvatskog jezika i željela sam pomoći drugoj djeci koja se s hrvatskim jezikom ozbiljno sretnu tek kad krenu u školu pa su u startu u lošijoj poziciji. No, danas sam sretna jer sam djevojčicama svojevrstan uzor, vidjele su da sam se donedavno i ja još školovala i da to nije bauk.« No, zahvaljujući Nacionalnom programu za Rome, danas djeca romske nacionalnosti dobivaju stipendiju i za srednjoškolsko obrazovanje, što je u protekle tri godine rezultiralo time da se danas u srednjoškolskim klupama nalazi 265 stipendiranih Roma, što je skoro 50 posto više nego u prethodnoj školskoj godini 2007./2008. kad ih je bilo 155, dok je 2003., kada je i donesen Nacionalni program za Rome, bilo samo 14 stipendija. Prema nekim neslužbenim podacima, u Hrvatskoj živi između 40 i 50 tisuća Roma, no prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine deklariranih pripadnika romske nacionalne manjine bilo je tek 9463. Prvi Romi u Hrvatskoj spominju se još u 15. stoljeću na području Dubrovačke Republike, no u većem broju u Hrvatsku su stigli u 18. stoljeću, najviše iz Rumunjske. Romi rumunjskog podrijetla nazivaju se Bajaši, najviše ih ima na području Međimurja i uglavnom su katolici, iako u Slavoniji i Baranji ima i pravoslavaca. Za razliku od njih, koji govore bajaški, Romi koji su došli iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Albanije govore jezikom romani-chib, i većinom su islamske vjeroispovijesti. Među njima još uvijek ima i onih koji njeguju običaj kupnje žene, i to najviše na području Zagrebačke županije te u Istri, najviše u Vodnjanu. Trenutno u osnovnu školu ide oko tri tisuće romske djece. To je tri puta više nego 2005. kada je pokrenut Akcijski plan desetljeća za uključivanje Roma. No Jagoda Novak, voditeljica Odjela za istraživanje i informiranje u Centru za ljudska prava, koja se već niz godina bavi romskom problematikom, ističe da do osmog razreda stigne vrlo malo djece. »Trenutačno u osmim razredima ima tek 113 učenika romske nacionalne manjine. Iako godišnje u obrazovni sustav uđe oko 400 romske djece, njih čak 70 posto gubi se kroz sustav osnovnog školovanja. Jedini način da se to izbjegne je besplatna dvogodišnja predškola za romsku djecu. Uz mentorski rad, odnosno produženi dnevni boravak u školama za djecu koja kod kuće nemaju uvjete za učenje, sigurno će uslijediti i bolji rezultati. Jer ako vide da kroz obrazovni sustav i zapošljavanje ne mogu više prosperirati, neki bi se pripadnici romske nacionalne manjine mogli vratiti na tradicionalni sistem – rano se oženiti, roditi desetero djece i za svako dobiti socijalnu pomoć.« Lepa Bogdan iz mjesta Bolman nedaleko od Osijeka prekinula je srednju školu nakon druge godine, kad su joj ukinuli mjesečnu kartu za autobus. Njezina je obitelj bila jako siromašna, a roditelji se, kaže, nisu znali izboriti za nju. Udala se sa 18 godina, a njezin suprug nije imao čak ni mogućnost krenuti u srednju školu. No zato je danas njihova 22- godišnja kći Dajana studentica Učiteljskog fakulteta u Osijeku. Bila je to izričito njezina želja. No činjenica da je njezina obitelj imala mnogo prijatelja neromske populacije za nju je odmalena bila prednost jer je bolje od svojih sunarodnjaka naučila hrvatski, iako se u njihovoj kući uvijek pričao romski, odnosno rumunjska verzija tog jezika. Iako se toga ne srami, jedini razlog zašto Dajana danas ne voli isticati da je Romkinja jest bojazan da je u društvu i na fakultetu ne bi drukčije gledali, a pogotovo ne želi da joj netko na račun toga »gleda kroz prste«. Samo želi jednake uvjete kao i svi drugi studenti, a velika joj je želja upisati i studij psihologije. Na Učiteljskom fakultetu u Osijeku već tri godine studira i 34-godišnji Duško Kostić, koji će nakon petogodišnjeg studija imati titulu magistra ROMANO ROMSKA ČAĆIPE ISTINA
Page 1 and 2: Časopis Roma u Republici Hrvatskoj
Page 3 and 4: SADRŽAJ Gradonačelnik Zagreba Mi
Page 5 and 6: DOGAĐAJI Dvadeset stanova romskim
Page 7 and 8: DOGAĐAJI Socijalna prava za mlade
Page 9: ĐURĐEVDAN Proslavljen najveći r
Page 13 and 14: MLADE SNAGE 13 sa prve godine na tr
Page 15 and 16: ZA BOLJE SUTRA 15 skom postotku dje
Page 17 and 18: ZA BOLJE SUTRA 17 Informatičke rad
Page 19 and 20: ZA BOLJE SUTRA 19 Romska djeca broj
Page 21 and 22: INTERVIEW 21 znanstveno-kulturnog p
Page 23 and 24: INTERVIEW 23 Romi pred zidom smrti
Page 25 and 26: IZ ŽIVOTA ROMA 25 Školovanjem i z
Page 27 and 28: POLITIKA I ROMI 27 Kada Muslimani p
Page 29 and 30: SA SVIH STRANA 29 Rasizam u Hrvatsk
Page 31 and 32: ROMI U SVIJETU 31 Uznemiravanje i r
Page 33 and 34: ROMI U SVIJETU 33 U Europskoj uniji
Page 35 and 36: KULTURA 35 djeca koja pohađaju šk
Page 37 and 38: ROMSKI PJESNICI 37 USPAVANKA Stavil
Page 39 and 40: ROMANE GILJARNA 39 SUNO I Ande mrni
Page 41 and 42: ROMI U REGIJI 41 Kosovo protjeruje
Page 43 and 44: ROMI U REGIJI 43 Inclusion of Roma
Page 45 and 46: CRNA KRONIKA 45 Mladu Mađaricu dr
Page 47 and 48: 47 IROSKO ansvero, pe lil Rutkosko

Romano ÄaÄipe - Udruga Roma Zagreba

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

Romano ÄaÄipe - Udruga Roma Zagreba