svibanj 2010. - Atlantska plovidba dd

More documents

Recommendations

Info

Novogradnje Atlantske plovidbe Marin Matana, dipl. ing., voditelj projekta gradnje brodova IX. nastavak NASTAVAK OBNOVE FLOTE ATLANTSKE PLOVIDBE D.D. NOVOGRADNJE U KINI NOVOGRADNJE U KOREJI Slika 1: Opći plan supramax broda koji će se graditi u Koreji Koncem <strong>2010.</strong> godine nastavit će se gradnja brodova iz programa obnove flote Atlantske plovidbe d.d. U brodogradilištu JEHI (Jiangsu Eastern Heavy Industry – ex JES) započet će gradnja 4 broda blizanca identična s već isporučenim brodovima m/b Miho Pracat i m/b Zagreb. Dva broda su ugovorena još 2008. godine, dok je ugovor za još dva ista broda potpisan u veljači <strong>2010.</strong> godine. Brodovi su potpuno istih karakteristika kao i prethodna dva, tako da su detalji uglavnom poznati i nema ih potrebe ponavljati. Isporuka se očekuje u drugoj polovici 2011. i prvoj polovici 2012. godine. Pored ove 4 novogradnje u Kini, kao zamjena za dva već ugovorena tankera, s brodogradilištem STX Offshore & Shipbuilding Co. Ltd. u Koreji, u tijeku su pregovori o gradnji 3 broda tipa bulk-carrier supramax s jednostrukom oplatom i nosivosti 57.239 MT na gazu od 13,00 metara. Osnovne karakteristike brodova su kako slijedi: Dužina preko svega - Loa: 190,00 metara Dužina izmedju okomica - Lpp (perpendikulara): 183,30 metara Širina: 32,26 metara Visina do glavne palube: 18,50 metara Nosivost na projektiranom gazu od 11,10 m: 46.339,00 MT Nosivost na max. gazu (DWT): 57.239,00 MT Zapremina skladišta tereta: 71.850,00 m 3 Brodove će pogoniti porivni stroj STX MAN B&W 6S50MC-C7 (Tier II) maksimalne snage 9.480 kW pri 127 okr./min. U normalnoj eksploataciji, pri snazi porivnog stroja od 8.532 kW i na projektiranom gazu od 11,10 metara razvijat će brzinu od 14,50 čvorova. 10
Imat će 5 skladišta tereta ukupne zapremine 71.850 kubičnih metara, a za manipulaciju teretom predviđene su 4 elektro-hidrauličke dizalice nosivosti (SWL) 36 tona kao i 4 grabilice pojedinačnog kapaciteta 14,0 m 3 . Brodovi će biti građeni pod nadzorom i prema pravilima klasifikacijskog zavoda Bureau Veritas, u skladu s najnovijom IMO zahtjevima za sigurnost i očuvanje okoliša, a isporuka se očekuje tijekom 2011. godine. BRODSKA TERMINOLOGIJA U svim dosadašnjim nastavcima uglavnom je pisano o novogradnjama koje su bile u tijeku gradnje ili već izgrađene. Budući se u opisu brodova često koristila i terminologija koja moguće i nije u potpunosti bliska svim čitateljima Bulletina, u ovom sam nastavku odlučio navesti pojašnjenja nekih pojmova koji se učestalo koriste, izbjegavajući stručne termine nerazumljive čitateljima koji nisu iz pomorske struke. NOSIVOST I TONAŽA BRODA Kada se govori o osnovnim karakteristikama brodova, neizbježno se spominje bruto tonaža, neto tonaža, nosivost, deplasman i težina praznog broda. U nastavku ću nastojati pojasniti navedene pojmove sa što manje stručnih i tehničkih detalja. BRUTO I NETO TONAŽA Tonaža (Tonnage) je mjera koja određuje veličinu broda, a može biti izražena kao funkcija volumena ili težine. Riječ “ton” potječe od francuske riječi “tonneau”, ili engleske riječi “tun” koja je u XIII. stoljeću korištena za velike posude za vino volumena od oko 252 galona (oko 40 kubičnih stopa) i težine oko 2.240 librica. Izraz “tonnage” proizlazi iz razrezivanja dadžbina koje je brod morao plaćati, bez obzira je li bio namijenjen za prijevoz vina ili ne. Ove pristojbe su se bazirale na broju posuda (“tuns”) koje je brod mogao ukrcati. Sve do XV. stoljeća baždarenje (“tonnage measurement”) se definiralo na ovaj način, da bi se nakon toga prešlo na procjenu težine tereta koju brod može ukrcati, a standardna jedinica mjere postao je “ton” od 2.240 librica. Od 1678. godine brodograditelji na Temzi izražavali su nosivost broda kao funkciju brodskih dimenzija nastalu kao rezultat sljedećih izračuna: Količina tereta koju brod može ukrcati odgovarala je 3/5 deplasmana (istisnine). Deplasman = dužina x širina x gaz x koeficijent punoće/35 (Displacement = Length x Breadth x Draught x Block Coeficient/35) Gdje je: –– Gaz (Draught) se procjenjivao na 1/2 širine, –– koeficijent punoće (block coeficient) bio je cca 0,62, –– 35 je broj koji je označavao koliko ima kubičnih stopa u toni morske vode. Iz čega proizlazi: Nosivost = dužina x širina 2 /188 (t) 1835. godine prešlo se na mjerenje unutarnjeg kapaciteta (volumena) skladišnog prostora, a 1854. godine u prvom British Merchant Shipping Act-u objavljenom u Londonu pojavljuje se Moorsom System baždarenja, koji je dobio ime po generalnom inspektoru za baždarenje brodova, admiralu Georgeu Moorsomu. Prema tom sistemu pristojbe, koje je brod morao plaćati u lukama za pružene usluge, trebale su biti u skladu s njegovim kapacitetom. U biti ovo znači da je unutarnji volumen raspoloživ za ukrcaj tereta ili putnika trebao biti mjerilo za potencijalni kapacitet na kojemu je mogla biti ostvarena dobit, bez obzira da li je na brod ukrcan teret i /ili putnici ili ne, a pristojbe koje se plaćaju proporcionalne tom kapacitetu. Moorsom System je uključivao pravila za mjerenje unutarnjeg volumena raspoloživog za ukrcaj tereta i putnika. Sistemom su zahtijevana dva baždarenja: prvo, koje će uključiti sve prostore na brodu – Gross tonnage; i drugo, koje će se odnositi samo na prostore raspoložive za ukrcaj tereta i/ili putnika – Net Tonnage. U cilju održavanja veličina baždarenja na približno istim vrijednostima kao i do tada, pokazalo se praktičnim i prihvatljivim da se volumen u kubičnim stopama podijeli sa 100, po čemu je 1 ton = 100 kubičnih stopa. U ranim 1900-im Moorsom System predstavljao je bazu za baždarenje u većini zemalja, iako je radi različitih interpretacija i modifikacija primijenjenih od pojedinih zemalja došlo do značajnijih odstupanja za iste veličine brodova. Unatoč nastojanjima da se ustanovi jedan zajednički međunarodni sistem za baždarenje, što je započelo još 1925., to nije postignuto sve do 1969. godine kada je ovakav dogovor u principu postignut na konferenciji IMO-a na kojoj je usvojena Međunarodna konvencija o baždarenju – International Convention on Measurement of Ships. 11
Page 1 and 2: ulletin Atlant ISSN 1332-4594 25 SV
Page 3 and 4: Izvještaj predsjednika Uprave kap.
Page 5 and 6: Laus CC (koje doduše nismo dužni
Page 7 and 8: Glavna skupština Društva Uprava i
Page 9: AD-12 AD-13 AD-14 Nadzorni odbor Dr
Page 13 and 14: Možda je vrijedno još jednom napo
Page 15 and 16: Visina objekta nad zemljom je 22 me
Page 17 and 18: god. tržište je bilo iznimno dobr
Page 19 and 20: Led u umiranju, 27.04.2010 Posada s
Page 21 and 22: Posada palube: Pero Setenčić Giul
Page 23 and 24: jedinica za pića, napitke i slasti
Page 25 and 26: ufanja i ljubavi prema Gospi od Dan
Page 27 and 28: kon najgoreg fortunala opet vraća
Page 29 and 30: VNIK listu Dubrava 1935. godine, pu
Page 31 and 32: Dubrovačkoj plovidbi, brod je zadr
Page 33 and 34: - antički Tauris u očima dubrova
Page 35 and 36: U Otrantu bježi i razmiče vrata.
Page 37 and 38: Sveti AP City of Atlant AtlantMiho
Page 39 and 40: M/B PLITVICE PRVA POSADA BRODA PLIT

svibanj 2010. - Atlantska plovidba dd

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?