akcijski plan energetski održivog razvitka grada zaprešića (seap)

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaScenarijem s mjerama su obuhvadene dvije mjere, za koje su potencijali energetskih ušteda ipripadajudih emisija CO 2 prikazani u tablici 9.14.Tablica 9.14 Popis mjera te pripadajude uštede i potencijal smanjenja emisije CO 2 sektora javna rasvjetaProcjena uštedeMWhPotencijal smanjenjaemisije t CO 2Naziv mjereZamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetskiučinkovitijima i ekološki prihvatljivijima rasvjetnim tijelima 185,50 59,92Upravljanje intenzitetom javne rasvjete 755,80 244,12UKUPNO 941,30 304,04Ukupan potencijal smanjenja emisija CO 2 sektora javna rasvjeta Grada Zaprešida do 2020. godineiznosi 304,04 t CO 2 .Uspoređujudi emisiju CO 2 scenarija s mjerama s emisijom iz 2008. godine proizlazi da je ista manja za16,16% od emisije 2008. godine. Ukupna emisija i potrošnja energije oba scenarija uz usporedbu semisijom 2008. godine prikazana je u tablici 9.15.Tablica 9.15 Projekcije sektora javne rasvjete po scenarijimaPotrošnja energije, MWhEmisija t CO 2% uScenarij2008 2020% u odnosuna 2008. 2008 2020odnosu na2008.Scenarij bez mjera 3599,2 3959,2 10,00 1162,6 1278,8 9,99Scenarij s mjerama 3599,2 3017,9 -16,15 1162,6 974,76 -16,169.5. Ukupne projekcije emisije CO 2 inventara Grada ZaprešidaProjekcije emisija CO 2 izrađene su za sva tri sektora finalne potrošnje energije Grada Zaprešida:promet, zgradarstvo i javnu rasvjetu. Prilikom izrade projekcija korišteni su emisijski faktori istovjetnionima korištenima pri izradi Inventara za baznu godinu, premda faktori za određivanje neizravnihemisija CO 2 variraju od godine do godine s obzirom na način proizvodnje električne i toplinskeenergije. Pri procjeni tih emisija nije uzeta u obzir činjenica da je Strategijom energetskog razvojaRepublike Hrvatske predviđena izgradnja dvije TE na ugljen te jedne plinske elektrane do 2020.godine, što uvelike utječe na emisijski faktor, prvenstveno električne energije.Tablica 9.16 daje pregled ukupnih emisija inventara po sektorima za scenarij bez mjera i scenarij smjerama. Najvedi udio u ukupnim emisijama u oba scenarija, scenariju bez mjera i scenariju samjerema ima sektor zgradarstva. Udio zgradarstva u ukupnim emisijama scenarija bez mjera iznosi72,88%, dok udio u scenariju s mjerama iznosi 76,21%. Udio sektora promet emisijama scenarija bezmjera iznosi 25,29%, dok u scenariju s mjerama taj udio iznosi 21,81%. Udio sektora javne rasvjete uukupnim emisijama scenarija bez mjera iznosi 1,83%, dok u scenariju sa mjerama iznosi 1,98%. Izprikaza ukupnog potencijala smanjenja emisije CO 2 može se zaključiti da je zgradarstvo sektor snajvedim potencijalom smanjenja emisije CO 2 (tablica 9.17 i slika 9.5). Najvedi relativni potencijalsmanjenja emisije CO₂ u odnosu na emisiju 2008. godine ima sektor prometa. U scenariju s mjeramaemisija sektora prometa smanjena je za 27,16%, zgradarstva za 21,65%, a s javne rasvjete za 16,16%u odnosu na emisiju bazne, 2008. godine. Ukupno smanjenje inventara u odnosu na baznu godinuiznosi 22,82% (tablica 9.16).104