akcijski plan energetski održivog razvitka grada zaprešića (seap)

More documents

Recommendations

Info

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida10.13. Europska banka za obnovu i razvojEuropska banka za obnovu i razvoj osnovana je 1991. godine kao međunarodna financijska institucijaza pomod tranzicijskim zemljama pri prelasku na tržišnu ekonomiju i demokratsko uređenje. Sjedištebanke je u Londonu, a nalazi se u vlasništvu 61 zemlje i dvije međunarodne institucije: EU i EIB.Investiranje se provodi u 29 zemalja Europe i Azije, među kojima je i Hrvatska. Korisnici sredstavaprimarno dolaze iz privatnog sektora i nisu u mogudnosti pronadi odgovarajude izvore financiranja natržištu. EBRD također usko surađuje s regionalnim bankama pri financiranju projekata u javnomsektoru.Kako bi projekt bio prihvatljiv za financiranje mora zadovoljiti sljedede uvjete: projekt se mora odvijati u zemlji članici EBRD-a; mora imati značajnu tržišnu perspektivu; financijski doprinos investitora mora biti znatno vedi nego EBRD-a; mora doprinositi lokalnoj ekonomiji i razvijati privatni sektor; projekt mora zadovoljavati stroge financijske i ekološke kriterije.EBRD standardno financira projekte na području poljoprivrede, energetske efikasnosti i opskrbeenergijom, industrijske proizvodnje, infrastrukture lokalne zajednice, turizma, telekomunikacija itransporta. Financiranje EBRD-a vrši se putem zajmova i vrijednosnih papira u vrijednosti od 5-230milijuna Eura. Manje vrijedni projekti mogu se financirati posredno preko privatnih banaka iliposebnih razvojnih programa. Razdoblje otplate zajma krede se od jedne do 15 godina. EBRDprilagođava uvjete financiranja ovisno o stanju regije i sektora u kojem se odvija projekt. DoprinosEBRD-a u projektu iznosi do 35%, ali može biti i vedi.Ulaganja EBRD u Hrvatskoj 2009. godine iznosila su 315,1 milijun Eura, od kojih su najznačajnija bilaprema PBZ-u i ZABA-i (ukupno 100 milijuna Eura) za potrebe kreditiranja malih i srednjihpoduzetnika. Sama ulaganja u infrastrukturu lokalnih zajednica i zaštitu okoliša, do 2009. godineiznosila su 183 milijuna Eura. Iako se očekuje smanjenje direktnog financiranja projekata, tu bi ulogutrebali preuzeti novi lokalni energetski fondovi u čijoj je kapitalizaciji sudjelovao EBRD: WesternBalkans sustainable energy direct financing facility, te Green for growth fund – Southeast Europe.10.14. Europska investicijska bankaEuropska investicijska banka je financijska institucija Europske unije specijalizirana za dugoročnofinanciranje projekata koji podupiru razvojnu politiku EU. Osnovana je Rimskim ugovorima 1958.godine i nalazi se u vlasništvu zemalja članica EU.Prioriteti banke su sljededi: podrška ekonomskoj i kohezijskoj politici EU; razvoj Transeuropske mreže (TEN); potpora razvoju malog i srednjeg poduzetništva; zaštita okoliša; potpora održivom razvoju sektoru energetike.EIB ima za cilj financirati projekte koji doprinose ekonomskom napretku i smanjenju regionalnihrazlika, a korisnici sredstava mogu biti iz javnog i privatnog sektora. Usluge koje pruža EIB mogu sesvrstati u četiri grupe: davanje zajmova; izdavanje garancija na zajmove;123
Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidapružanje tehničke pomodi putem specijaliziranih instrumenata: ELENA, JASPERS, JESSICA;financiranje rizičnog kapitala putem fondova i instrumenata: EIF, JEREMIE, JASMINE.O financijskoj snazi institucije svjedoči vrhunski kreditni rejting (AAA) uslijed čega je EIB u mogudnostipribavljati sredstva po vrlo povoljnim uvjetima. EIB posluje prema neprofitnim načelima, stogakorisnici zajmova mogu računati na niske troškove kapitala i duge rokove otplate uz mogudnostpočeka. Postoji nekoliko vrsta zajmova: individualni zajam; posredni zajam; skupni zajam.Individualni zajam – projekti se financiraju direktno preko EIB, a vrijednost investicije mora prelaziti25 milijuna Eura. Financiraju se infrastrukturne investicije na području transporta, energetike, zaštiteokoliša, industrije, uslužnih djelatnosti, te zdravstva i školstva. Ne postoji ograničenje visine kredita,međutim EIB standardno financira do 50% investicije. Razdoblje povrata ovisi o vrsti investicije i kredese od 5 do 12 godina za industrijske projekte, te 15-25 godina za investicije u infrastrukturu ienergetiku. Kamatne stope mogu biti fiksne ili varijabilne, uz mogudnost počeka otplate glavnice.Zahtijeva se osiguranje zajma u obliku bankarske garancije ili drugog prvoklasnog instrumentaosiguranja.Posredni zajam – EIB ne odobrava izravne zajmove ved uz posredovanje banke partnera u zemljisamog investitora. Visina zajma krede se u rasponu od 40.000 do 25 milijuna Eura, odnosno 100%vrijednosti investicije. Projekti koji se financiraju uključuju investicije u industriju i uslužne djelatnosti,modernizaciju tehnologije, energetske uštede, zaštitu okoliša i poboljšanje infrastrukture. Investitorisu uglavnom mala i srednja poduzeda te lokalna uprava.Skupni zajmovi – u slučajevima kada investitori ne mogu zadovoljiti uvjet o minimalnoj visiniinvesticije od 25 milijuna Eura, postoji mogudnost grupiranja vedeg broja individualnih projekata.Prilikom apliciranja projekta za zajam od EIB ne postoji standardna dokumentacija niti upitnik kojitreba popuniti. Međutim, za svaki projekt potrebno je izraditi studiju isplativosti, pribaviti potrebnezakonske dozvole, navesti detaljne tehničke specifikacije projekta, relevantne podatke o investitoru,kreirati plan troškova i financijsku analizu, te napraviti studiju utjecaja na okoliš. Postoji mogudnostkombiniranja zajmova EIB sa sredstvima dobivenim iz pretpristupnih fondova.Do kraja 2009. godine EIB je za razne projekte u Hrvatskoj odobrio 1,89 milijardi Eura zajmova. Dvijetredine zajmova činile su investicije u infrastrukturu, naročito u razvoj prometne infrastrukture.Uloga EIB na polju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije posebno se intenziviralazadnjih par godina kada se bilježi značajno povedanje investiranja u ovaj sektor. 2009. godine EIB jeuložio 25 milijuna Eura u osnivanje novog fonda specijaliziranog za projekte energetske učinkovitosti iobnovljive izvore energije, dok je sa Zagrebačkom bankom krajem 2009. potpisana kreditna linija uiznosu od 100 milijuna Eura za tzv. „zelene kredite“. Cilj suradnje jest prevladavanje trenutne kriznesituacije na kreditnom tržištu koja je posebno pogodila poduzetnički sektor.10.15. Green for growth fund – Southeast EuropeEIB i njemačka razvojna banka KfW utemeljili su uz potporu Europske komisije Green for growth fund– Southeast Europe na sastanku u Istanbulu 25.12.2009. Fond, čije je sjedište u Luxembourgu,osnovan je u obliku javno privatnog partnerstva. Primarni cilj Fonda jest poticanje razvojafinancijskog tržišta namijenjenog kreditiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora124
Page 1 and 2:
Republika HrvatskaGrad ZaprešidUgo
Page 3 and 4:
Akcijski plan energetski održivog
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Page 53 and 54:
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84: Akcijski plan energetski održivog
Page 133: Akcijski plan energetski održivog
Page 147: Akcijski plan energetski održivog
show all

akcijski plan energetski održivog razvitka grada zaprešića (seap)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?