Službe za profesionalno savjetovanje na hrvatskim sveučilištima
Službe za profesionalno savjetovanje na hrvatskim sveučilištima
Službe za profesionalno savjetovanje na hrvatskim sveučilištima
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
12• partnerske institucije iz Europske unije: Tehničko sveučilište u Krakovu, Poljska; SveučilišteNikole Kopernika u Torunu, Poljska; Sveučilište u Bristolu, Velika Britanija).U tekstu koji slijedi <strong>na</strong>vedeni su razlozi pokretanja takvog projekta i definiran njegov opseg iglavne aktivnosti, kao i očekivani rezultati projekta.1.1. Po<strong>za</strong>di<strong>na</strong> projekta: opis problemaGlavni poticaj <strong>za</strong> projekt „CAREER: Platforma <strong>za</strong> službe <strong>za</strong> <strong>profesio<strong>na</strong>lno</strong> <strong>savjetovanje</strong> u Hrvatskoj“bila je prisutnost dvaju problema u hrvatskom visokom obrazovanju: potreba da visokoobrazovanje u Hrvatskoj dalje razvije studentske službe, te potreba da izgradi s<strong>na</strong>žnije sustavneveze s tržištem rada.Nekoliko poka<strong>za</strong>telja svjedoči o razmjeru tih problema u hrvatskom visokom obrazovanju.Unutarnji poka<strong>za</strong>telji su, s jedne strane, uznemirujuće visok postotak stude<strong>na</strong>ta koji odustajuod studija (samo 46% upisanih stude<strong>na</strong>ta diplomira), te, s druge strane, dugo razdoblje studiranjastude<strong>na</strong>ta (prosječno vrijeme potrebno <strong>za</strong> <strong>za</strong>vršavanje dodiplomskog studija u Hrvatskojje 7 godi<strong>na</strong>, razdoblje koje je u mnogim europskim zemljama dovoljno <strong>za</strong> doktorski studij). Vanjskipoka<strong>za</strong>telji u odnosu <strong>na</strong> sustav hrvatskog visokog obrazovanja su: upadljivo ni<strong>za</strong>k postotakvisokoobrazovanog stanovništva (7,82%; europski prosjek: 20%),visoka stopa ne<strong>za</strong>poslenosti uHrvatskoj (18,7%) i nepostojanje s<strong>na</strong>žnih ve<strong>za</strong> između sveučilišta i tržišta rada, što <strong>za</strong> rezultat(i jednu od svojih negativnih posljedica) ima činjenicu da je studentima teško <strong>na</strong>ći posao <strong>na</strong>konstjecanja diplome.Specifičan problem u hrvatskom visokom obrazovanju, koji spaja gore spomenute unutarnjei vanjske čimbenike, jest činjenica da trenutno <strong>na</strong> <strong>hrvatskim</strong> <strong>sveučilištima</strong> ne postoje institucio<strong>na</strong>liziraneslužbe <strong>za</strong> informiranje i <strong>savjetovanje</strong> stude<strong>na</strong>ta o mogućnostima <strong>na</strong> tržištu rada.Nepostojanje takvih studentskih službi <strong>za</strong> rezultat ima studentsku populaciju koja <strong>za</strong>počinje neusmjerenistudij, ima nejasne profesio<strong>na</strong>lne ciljeve i nedovoljno razvijene sposobnosti <strong>za</strong>pošljavanja.Stoga je mjera, kojom bi se mogli riješiti uočeni problemi, osnivanje službi <strong>za</strong> <strong>profesio<strong>na</strong>lno</strong><strong>savjetovanje</strong> kao sastavnog dijela strukture hrvatskih sveučilišta.<strong>Službe</strong> <strong>za</strong> <strong>profesio<strong>na</strong>lno</strong> <strong>savjetovanje</strong> imaju <strong>za</strong> cilj pomoći studentima u donošenju i provođenjuodluka o svojoj budućnosti. Glavne vrste aktivnosti službi <strong>za</strong> <strong>profesio<strong>na</strong>lno</strong> <strong>savjetovanje</strong> uvećini slučajeva su:1. perso<strong>na</strong>lizirano usmjeravanje <strong>na</strong> akademskom ili <strong>profesio<strong>na</strong>lno</strong>m putu;2. izvori informacija o akademskim prilikama, te prilikama <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje i rad;3. radionice i treninzi <strong>za</strong> poboljšanje sposobnosti <strong>za</strong>pošljavanja.Na taj <strong>na</strong>čin sveučilište u<strong>na</strong>pređuje kvalitetu stude<strong>na</strong>ta i <strong>za</strong>uzima važnu ulogu u poticanjuopćeg razvoja i budućnosti svojih stude<strong>na</strong>ta. S druge strane, službe <strong>za</strong> <strong>profesio<strong>na</strong>lno</strong> <strong>savjetovanje</strong>doprinose stvaranju bliskih ve<strong>za</strong> između sveučilišta i tržišta rada. Gledano dugoročno, te<strong>na</strong> razini Hrvatske u cjelini, postojanje takvih studentskih službi moglo bi doprinijeti rješavanjuCAREER: Stvaranje platforme <strong>za</strong> pokretanje službi <strong>za</strong> <strong>profesio<strong>na</strong>lno</strong> <strong>savjetovanje</strong> <strong>na</strong> <strong>hrvatskim</strong> <strong>sveučilištima</strong>
Change language