Službe za profesionalno savjetovanje na hrvatskim sveučilištima

34je provedeno u razdoblju od siječnja do ožujka 2006., a analiza podataka i izrada izviješća odtravnja do kraja svibnja iste godine.4.1.2. Plan istraživanja i metodologijaIstraživanje je provedeno na svih šest javnih sveučilišta u Hrvatskoj koja su pristala sudjelovatiu studiji. Javna su sveučilišta još uvijek jedine ustanove u Hrvatskoj na kojima studenti mogusteći sveučilišnu diplomu, za razliku od stručnih diploma koje mogu steći i na drugim javnim iliprivatnim školama visokog obrazovanja. Ova se studija usredotočila isključivo na šest javnih sveučilišta:Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Rijeci,Sveučilište u Zadru i Sveučilište u Dubrovniku. Istraživanje se sastojalo od dva segmenta:••upitnika kojeg su ispunjavali studenti;razgovora s voditeljima županijskih ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u svakom sveučilišnomsredištu, voditeljima županijskih ureda Hrvatske gospodarske komore, prorektorimaza studentska pitanja na svakom sveučilištu te voditeljima sveučilišnih studentskihcentara.Anketa je većinom sadržavala pitanja zatvorenog tipa, pri čemu se od studenata tražilo daodaberu neke od ponuđenih odgovora. Što se tiče načina provođenja ankete, istraživači su s pojedinimodjelima ili školama unutar navedenih šest sveučilišta unaprijed dogovorili svoj dolazakna početku predavanja kako bi studente zamolili da ispune upitnik. Studenti su o općem ciljuprojekta dobili tek osnovne informacije kako bi se smanjila njihova pristranost pri odgovaranju.Ispunjavanje upitnika trajalo je otprilike deset minuta. Važno je reći da je ovakav način prikupljanjaodgovora značio da su uključeni samo studenti koji su došli na predavanje-uzorak studenatastoga nije sastavljen tako precizno kao što bi to bilo moguće da je svaki od studenata odabran pojedinačno,prema određenoj skupini osobina. Međutim, imajući na umu veličinu uzorka i vremenskoograničenje, precizniji odabir nije bio moguć. Ako razmišljamo o mogućem utjecaju struktureuzorka na rezultate, s obzirom na to da su uključeni samo studenti koji su došli na predavanje,moguće je da je uključeno više aktivnih i zainteresiranih studenata nego što bi ih bilo zastupljenou ukupnoj studentskoj populaciji.Ukupan broj ispitanika bio je 1269. Broj ispitanika po sveučilištu utvrđen je proporcionalnoudjelu broja studenata tog sveučilišta u ukupnom broju studenata svih šest sveučilišta. Natemelju broja studenata u akademskoj godini 2004./2005., Zagreb predstavlja 50,98% ukupnestudentske populacije u Hrvatskoj, Split 19,31%, Osijek 12,25%, Rijeka 12,29%, Zadar 3,96% iDubrovnik 1,18%. Kako bi se uzorak učinilo reprezentativnim za manja sveučilišta poput Zadra iDubrovnika, postoci su pomaknuti u njihovu korist kako bi se dosegao broj od najmanje 100 ispitanikapo sveučilištu. Stoga je raspored broja ispitanika koji su ispunili upitnik po sveučilišnomsredištu sljedeći: Zagreb 525, Split 219, Osijek 160, Rijeka 177, Zadar 100 i Dubrovnik 90 1 .Studenti koji su ispunili upitnik dijele se na dvije podskupine: studente druge i studente četvrtegodine studija. Od 1269 studenata koji su ispunili upitnik, 63,6% je bilo na drugoj, a 36,4%1Iako je studentima podijeljeno 100 upitnika, samo ih je 90 vraćeno.Potreba studenata za službama za profesionalno savjetovanje na hrvatskim sveučilištima