Službe za profesionalno savjetovanje na hrvatskim sveučilištima

806.1. IdejaOsnivanje službi koje studentima i diplomiranim studentima pomažu da uspješno uđu na tržišterada od iznimne je važnosti, te doprinosi ugledu određenog sveučilišta. Dobro organizirane istručno vođene službe za profesionalno savjetovanje mogu doprinijeti boljem položaju sveučilištana tržištu (u odnosu na ostala sveučilišta) i postati važnim dijelom njihove promidžbe i razvoja.Sveučilište sa službom za profesionalno savjetovanje smatra se vrijednim poslovnim partnerom:mjesto je to na kojem poslodavci mogu dobiti stručne i strukturirane informacije o visokostručnojradnoj snazi. Tako ostvareni kontakti mogu pridonijeti razvoju drugih područja suradnje,kao što je znanstvena suradnja s partnerima iz područja gospodarstva, ili poboljšanje izgleda zazapošljavanje budućih studenata.Nadalje, sveučilište sa službom za profesionalno savjetovanje može se pri organizaciji promidžbenestrategije usmjeriti na činjenicu da studentima, osim kvalitetnog znanja tijekom procesaobrazovanja, može ponuditi i pomoć u profesionalnom razvoju. Na taj način sveučilište šaljejasnu poruku: da brine o studentima - što je osobito važno ako se prisjetimo da su na studentausmjerene ustanove jedan od prioriteta Bolonjskog procesa.6.2. Područja radaGlavni klijenti službi za profesionalno savjetovanje bit će studenti, poslodavci i akademska zajednica.Kada govorimo o pojedinim aktivnostima službi za profesionalno savjetovanje, o prioritetima,naravno, moraju odlučiti sveučilišne vlasti. Međutim, vrlo jer vjerojatno da će glavnapodručja rada službi za profesionalno savjetovanje najčešće biti sljedeća: informiranje, edukacijai suradnja.„Informiranje“ se odnosi na pružanje informacija o prilikama na tržištu rada, na stvaranjebaza podataka studenata koji traže posao i baza podataka koje sadrže ponude poslova, kao i nainformiranje studenata o tome što trebaju učiniti da bi bili uspješni na tržištu rada. „Edukacija“ seodnosi na pojedinačno i grupno savjetovanje, tečajeve za stjecanje vještina te radionice (posvećeneprezentacijskim vještinama, planiranju karijere, raspoređivanju vremena). Pod „suradnjom“podrazumijevamo uspostavljanje kontakata s poslodavcima, vladinim i međunarodnim partnerima,kao i organiziranje događanja povezanih s tržištem rada, poput konferencija, seminara, sajmovaposlova (job fairs) ili rasprava u koje su uključeni poslodavci. Kroz takve inicijative službeza profesionalno savjetovanje mogu privući poslodavce kao partnere sveučilišta, te znatno doprinijetipromidžbi samog sveučilišta (usmjerenoj na potencijalne studente i poslovne partnere).U početnom bih razdoblju rada službama za profesionalno savjetovanje preporučila da seusredotoče na veće i grupne aktivnosti - poput tečajeva za razvoj vještina, konferencija, prezentacijatvrtki te događanja vezanih uz potragu za novim zaposlenicima (recruitment) na sveučilištima- radije nego na pojedinačno savjetovanje studenata. Studenti na početku općenito nisusvjesni korisnosti sastanaka sa savjetnicima, te zbog toga vjerojatno u službu za profesionalnosavjetovanje neće dolaziti u velikom broju. Takva situacija predstavlja gubitak vremena za zaposlenikei šteti ugledu ustanove, koja se bez klijenata može doimati beskorisnom. Svijest mladihljudi o potrebi da razmišljaju o svojoj budućnosti i unaprijed planiraju razvoj karijere donedavnonije bila raširena u Poljskoj, i vjerujem da su im mladi građani Hrvatske u tom pogledu slični. Ta-Izgledi za budućnost: završne preporuke za pokretanje službi za profesionalno savjetovanje na hrvatskim sveučilištima