Službe za profesionalno savjetovanje na hrvatskim sveučilištima

544.5.1. Procjena korisnosti službe za profesionalno savjetovanje za studenteKada je riječ o središnjoj temi ovog istraživanja, uvođenju i mogućem razvoju studentskih službiza profesionalno savjetovanje na sveučilišta, među ispitanicima postoji slaganje da bi takva inicijativabila korisna. Ispitanici iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) složili su se da bi, zbogmanje veličine i specifične prirode tržišta rada za visokoobrazovane osobe, bila dobrodošla specijaliziranaslužba koja bi se brinula za studente. Smatraju i da bi takva služba koristila poslodavcimajer bi im osiguravala detaljne informacije o ponudi radne snage s najvišim kvalifikacijama.Općenito ne vide nikakav sukob između zadaće HZZ-a i zadaće mogućih službi za profesionalnosavjetovanje na sveučilištima, jer HZZ brine o potrebama puno šireg spektra radnika. Istaknulisu činjenicu da bi takve službe na sveučilištima mogle pomoći u stvaranju drugačije „kulture“među studentima-zbog takvih bi ureda postali svjesniji postojanja i zahtjeva tržišta rada, kao iproaktivniji u pronalaženju mogućnosti zapošljavanja.Ispitanici iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) također su se općenito složili da bi inicijativaosnivanja službi za profesionalno savjetovanje bila dobrodošla, i izrazili spremnost nasuradnju s takvom službom kada bi postojala. Međutim, u usporedbi s ispitanicima iz HZZ-a, kojisu stručnjaci na području informiranja o zapošljavanju, čini se da ispitanici iz HGK-a općenito neprepoznaju korisnost službi za profesionalno savjetovanje u istoj mjeri. Izrazili su rezerviranostu vezi činjenice koliko bi takva služba zaista mogla pridonijeti poboljšanju trenutnog općeg stanjapovezanog s pitanjima zapošljavanja.Prorektori također misle da bi takve službe koristile studentima. Međutim, iz razgovora semože zaključiti da se sveučilišta trenutno bave drugim primarnim pitanjima te da za sada ne postojedetaljni planovi za osnivanje takvih službi. Sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zadru gradenove kampuse. Što je još važnije, sva su sveučilišta na početku akademske godine 2005./2006.reorganizirala svoje programe kako bi ih uskladili sa zahtjevima Bolonjskog procesa. To je akademskoosoblje i upravu sveučilišta uvelike opteretilo, i akademska im je godina bila ispunjenaizazovima koje donosi primjena novih programa. Uz to, sveučilišta su počela osnivati urede zaosiguranje kvalitete, koji su također jedan od zahtjeva Bolonjskog procesa, i čije bi postojanje,dugoročno gledano, trebalo unaprijediti administrativne i upravne sposobnosti sveučilišta. Sveučilištapoduzimaju ozbiljne korake prema reformi: i dok razvijanje službi za studente još nijepostalo prioritet, čini se da među ključnim ljudima koji donose odluke postoji opće slaganje da jetakva služba potrebna i dobrodošla.Na kraju, u razgovore su uključeni voditelji studentskih centara, jer su upravo studentskicentri jedno od mogućih mjesta za osnivanje službi za profesionalno savjetovanje. Službe za profesionalnosavjetovanje možda bi se mogle inkorporirati u studentske centre (kako na administrativnoj,tako i na fizičkoj razini), te se tamo dalje razvijati. U vezi te mogućnosti, opći je zaključakda, kada je riječ o fizičkom kapacitetu zgrada, nema zapreka da se službe za profesionalnosavjetovanje smjeste unutar studentskih centara. Međutim, prerano je za razmatranje pitanjamogućnosti smještanja službi za profesionalno savjetovanje u studentske centre, jer sveučilištajoš nisu izradila planove za uključivanje studentskih službi u svoje administrativne strukture. Topitanje, dakle, ostaje kako bi se ponovno postavilo kasnije, u praktičnoj fazi planiranja osnivanjaslužbi za profesionalno savjetovanje.Potreba studenata za službama za profesionalno savjetovanje na hrvatskim sveučilištima