DENTAL TRIBUNE Croatian & Bih Edition - Dental Media Grupa

More documents

Recommendations

Info

10 KONTROLA INFEKCIJE DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition Jednostavne ideje za eliminiranje rizika od unakrsne infekcije Ruke predstavljaju najvažniji vektor za prijenos infekcije izme�u pacijenata i osoblja ordinacije Kathy Porter, viša medicinska sestra Proglas Odjela za zdravlje Dekontaminacijski zdravstveni tehnički memorandum 01-05 »Dekontaminacija u primarnoj stomatološkoj praksi« (»Decontamination Health Technical Memorandum 01-05 Decontamination in primary care dental practices«) kaže – „Pacijenti zaslužuju biti tretirani u sigurnom i čistom okruženju s konzistentnim standardima brige svaki put kad su na terapiji. Od esencijalne je važnosti da rizik prijenosa infekcije s osobe na osobu bude minimaliziran kolikogod je to moguće”. Nažalost, svakidašnji pacijenti i svo osoblje u ordinaciji suočavaju se s mogućim rizikom dolaska u kontakt s potencijalnim štetnim, čak i fatalnim skrivenim prijetnjama od raznih mikroorganizama koji mogu prekrivati površine svakog komada opreme s kojim dođu u kontakt. Skrivene prijetnje od ovih potencijalnih opasnosti često se previde, možda čak i ignoriraju, iako predstavljaju značajan rizik za sve kojih se tiču. Ne može postojati stomatološka ordinacija u državi koja je nesvjesna rizika od unakrsne infekcije radi neprimjerene dekontaminacije i poslije sterilizacije njihove stomatološke opreme. Stoga je rutinska uporaba ultrazvučnih kadica, dezinfi cijensa, različitih autoklava ili parnih sterilizatora uzeta zdravo za gotovo. Međutim, može postojati mnogo jednako opasnih, skrivenih prijetnji koje leže neotkrivene i zanemarene na gotovo svakoj tvrdoj površini unutar ordinacije, a svakako unutar kliničkih zona. Koji su to rizici? Gotovo svakog dana, svaka je osoba izložena nebrojenim milijunima mikroorganizama koji su potpuno sigurni i ne predstavljaju prijetnju nikome. Međutim, postoji također množina patogenih mikroorganizama koji mogu izazvati infekcije, a cirkuliraju među populacijom. Ovi se mikroorganizmi mogu prenositi s jedne na drugu osobu na razne načine. Najvjerojatniji putevi u okruženju stomatološke prakse su: Ruke - najvjerojatnije najvažniji vektor prijenosa infekcije između pacijenata i/ili osoblja ordinacije. Indirektni kontakt - putem posrednog nositelja (npr. pužućih ili letećih insekata ili stvari) koji su kontaminirani infi ciranim organizmima. Udisanje - kad su patogeni mikroorganizmi izdahnuti ili otpušteni u atmosferu od infi cirane osobe pa zatim udahnuti od druge osobe (npr. obična prehlada). Direktni kontakt - kad jedna osoba infi cira drugu direktnim kontaktom s osobe na osobu (npr. vodene kozice). Gutanjem - kada su mikroorganizmi koji su sposobni infi cirati gastrointestinalni trakt progutani (npr. „obične” trbušne smetnje). Mnogo od gore napisanog može se relativno lako spriječiti poduzimanjem mjera predostrožnosti osnovne higijene. Ovo uključuje pranje ruku između pacijenata i nošenje odgovarajuće zaštitne opreme (jednokratnih rukavica, maski i sl.). Takve mjere opreza štite pacijenta od stomatologa i vice versa. Međutim, ne sve! Neki od gore nabrojanih, oni koji uključuju posrednike, tj. nežive stvari, zahtijevaju temeljitu primjenu odgovarajućih i učinkovitih režima čišćenja između pacijenata. Lanac infekcije Lanac infekcije prvo su opisali Storr i Clayton-Kentu 2004. godine. Sastoji se od izvora infekcije, načina na koji se širi, osoba koje su u riziku i bilo koje potencijalne točke ulaza. Najlakši način za prekinuti ovaj lanac je prekinuti način na koji se prenosi infekcija. Zato što ruke predstavljaju najvažniji vektor za prijenos infekcije između pacijenata i osoblja ordinacije, najjednostavniji je put za sprječavanje širenja patogenih mikroorganizama unutar bilo kojeg kliničkog okruženja učinkovito pranje ruku. Ono bi trebalo trajati najmanje dvije minute nakon ulaska i izlaska iz kliničkih područja, između pacijenata, nakon posjeta toaletu, Svaka radna površina i oprema trebala bi biti nepropusna i jednostavna za �iš�enje prilikom mijenjanja rukavica i kadgod su nečije ruke vidljivo nečiste. Alkoholni gelovi mogu se koristiti na vidljivo čistim rukama, ali ako se koriste redovito mogu uzrokovati nakupine. Stoga se oni nikad ne bi trebali uzimati sami, kao alternativa pranju sapunom i vodom i nije nikad prihvatljivo pranje ili pranje gelom rukavica s ciljem ponovne "Mali zeleni" uporabe. Rukavice bi uvijek trebalo zamijeniti između svakog pacijenta. Najbolja praksa za čvrste površine Idealno bi bilo da se svi osnovni dekontaminacijski postupci za male predmete opreme i sl. rade odvojeno, poželjno u dvije sobe za dekontaminaciju s jasno defi niranim putem od prljavog prema čistom. Ovo nije provedivo za veće predmete opreme, osobito fi ksirane predmete i namještaj. Stoga, kadgod je moguće svaka radna površina i oprema trebala bi biti nepropusna i jednostavna za čišćenje. Radne površine i podne obloge trebale bi biti kontinuirane, bez klizanja i, idealno, bez spojeva. Tepihe bi trebalo izbjegavati u bilo kojem kliničkom ili klinički vezanom području. Svodni prekrivači trebali bi se koristiti između zidova i podova za sprječavanje akumulacije bilo kakve prljavštine ili prašine u kutovima i pukotinama, sa svim neizbježnim spojevima dobro zavarenima ili zalijepljenima. Temeljiti i učinkoviti protokol čišćenja može se lako provesti temeljem korištenja jednostavnih tehnika koje uključuju jednokratne krpe navlažene ili čistom vodom ili pogodnim sredstvom za dezinfekciju na bazi alkohola ili bezalkoholnim. Krpe bez alkohola osobito su pogodne za površine osjetljive na alkohol, primjerice koža i sintetičke presvlake stomatoloških stolica, plastika, vinil i sl. Čišćenje suhim krpama trebalo bi izbjeći jer to stvara pra- šinu koja može predstavljati drugu opasnost. Ako se dogodi kontaminacija krvlju, preporuča se jednopostotni natrij-hipoklorit s 1,000 ppm slobodnog klora (ako nije drukčije preporučeno). Međutim, još više slobodnog klora - 10000 ppm još je bolje. Kontaktna vremena trebala bi biti razumno produljena i što prije provedena. Trebalo bi obratiti pažnju da se izbjegnu korozivna oštećenja metala i sl. Korištenje alkohola unutar istog procesa čišćenja nije preporučljivo jer veže krv i proteine na metalne površine. Čak i ako se ne čine kontaminiranima, sva klinička područja trebala bi biti očišćena između pacijenata korištenjem jednokratnih krpa ili krpa od mikrofi - bre. Područja i oprema koja se treba očistiti između pacijenata uključuje sve radne površine, stolicu, lampe za polimerizaciju, lampe za inspekciju, tipkovnice i miševe, ručne komande, rtg-aparate, stoliće, pljuvačnice i aspiratore. Jednokratni zaštitni prekrivači dostupni su za uporabu na mnogo od ovih stvari, ali se ne bi trebali koristiti umjesto primjene detaljnih i redovnih mjera čišćenja. Glavna područja i komadi opreme koji se trebaju očistiti nakon svakog pacijenta uključuju slavine, odvode, špricaljke, vrata od ormara i sudopere. Od namještaja koji se treba redovito čistiti tu su sjenila na prozorima, kvake na vratima, stolice i ormari. Dezinficijensi za čvrste površine U današnje vrijeme dostupno je sve više materijala koji su prihvatljivi za okoliš (npr.amonij-kloridi i etanol) u odnosu na neprijatne, smrdljive i agresivne kemikalije (gluteraldehidi i fenoli itd.)koji su se nekad koristili u ordinacijama. Ovi noviji materijali su sigurniji i ugodniji za korištenje, a još uvijek osiguravaju 100% pouzdanu kontrolu infekcije. Amonij-klorid učinkovit je protiv HBV, HIV,HCV, BVDV, vakcinije, bakterija i gljivičnih organizama unutar jedne minute. Etanol je ekstremno učinkovit protiv patogena (uključujući HBV, HIV,HCV, BVDV, vakcinije, bakterija i gljivičnih mikroorganizama) koje deaktivira unutar 30 sekundi. Također olakšava učinkovitu profi laksu protiv tuberkuloze i bolničkih superbakterija unutar jedne minute. Oboje se može koristiti ili u alkoholnoj ili u bezalkoholnoj otopini. Dezin-
DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition fi cijensi na bazi alkohola pogodni su za tretiranje površina i nastavaka koji su otporni na alkohol. Bezalkoholni dezinfi cijensi koriste se na površinama osjetljivima na alkohol, kao i opremi, uključujući kožu i sintetičke presvlake, akrilno staklo, inventar i medicinske proizvode. Postoji mnogo različitih vrsta koji mogu biti ili bezmirisni ili s raznolikim mirisima i/ili u obliku spreja, pjene ili maramica. Neke maramice za dezinfekciju napravljene su od nepletenog materijala i bolje su od papira. Nepleteni materijal drži dezinfi cijens na svojoj površini, omogućujući učinkovito čišćenje kontaminiranih površina bez neugodnosti i nereda koje se često zbiva pri korištenju papirnatih maramica koje često postaju natopljene. Pa ipak, dobro ih je koristiti za jednokratnu uporabu, a moraju biti bačene nakon svakog pacijenta. Neke vrste dezinfi cijensa dostupne su i u formi pjene koja ne kaplje, a ostaje točno na mjestu na kojem je primijenjena. Ovo uklanja višak, nered i neugodnosti povezane uz dezinfi cijense u aerosolnim sprejevima. Naposljetku Za primjenu najbolje prakse za kontrolu infekcije, stomatološke ordinacije moraju prepoznati sve potencijalne izvore infekcije i putove prijenosa unutar njihovih praksi te prihvatiti primjerene protokole za razbijanje lanca. Za osiguranje da se ovi protokoli primjenjuju na ispravan način od vitalne je važnosti da svo novo osoblje u ordinaciji bude temeljito uvježbano u ovoj esencijalnoj komponenti života ordinacije. Ovaj trening treba precizno dokumentirati, zajedno s politikom kontrole infekcije u praksi te učiniti dostupnim na uvid po zahtjevu treće strane. I politiku i trening treba redovito osvježavati i revidirati, najmanje jednom godišnje te se te revizije također trebaju dokumentirati. Ispravna primjena ovih protokola treba se kontrolirati redovito da bi se osiguralo provođenje standarda u cijeloj praksi. Ovo bi trebalo uključivati inspekcije i procjene na zahtjev. O autorici Kathryn (Kathy) Porter kvalificirana je i registrirana stomatološka sestra gotovo 40 godina koje je većinom provela u različitim odorama u Birmingham Dental Hospital. Njezina je titula sada viša medicinska sestra (odjel dekontaminacije). Član je uredničkog kolegija „Dental Nursing Journal ”, a piše i članke za isti časopis. Izdala je knjigu naslovljenu »Vodič za kontrolu infekcije i dekontaminaciju za stomatološke sestre« („The Dental Nurses Guide to Infection Control and Decontamination”), izdanu u proljeće2008. godine. Kathy je uvježbani praktičar Infection Prevention and Control Linka i koordinira grupom Link Practitioners pri Birmingham Dental Hospital. Slovensko zdravniško društvo STOMATOLOŠKA SEKCIJA Dalmatinova ul. 10, 1000 Ljubljana E-mail: stomatoloska-sekcija.szd@ordinacija.net KONTROLA INFEKCIJE Ljudski zagriz „vodi“ ispred primata Istraživanje iz Australije otkrilo je da su moderni ljudi sposobni postići veće sile zagriza nego što se mislilo. U prvoj usporedbi takve vrste, istraživači sa Sveučilišta New South Wales i Fakulteta biologije, zemlje i znanosti okoliša u Sidneyu, otkrili su da tanka ljudska lubanja ima mnogo učinkovitiji zagriz nego ona u čimpanze, gorile ili orangutana ili ona od dva pretpovijesna člana obitelji hominida, Australopithecusa africanusa i Paranthropusa boiseia. Ti rezultati stavljaju pod upitnik ranija mišljenja da je evolucija manje robusne lubanje kod modernog čovjeka uključivala zamjenu za slabiji zagriz ili je bila potreban odgovor na promje- Različiti vidici postizanja kvalitete u stomatologiji Stručni susret doktora dentalne medicine, dentalnih tehničara i dentalnih asistenata Hotel Habakuk – Maribor 15.-16. listopad 2010. Dodatne informacije: Osim kvalitetnih predavanja, na kongresu će se održati i velika dentalna izložba s predstavljanjem noviteta i prikazom praktičnog rada. Program i dodatne informacije možete dobiti na: u.zagozen@interdent.cc ili +386/3 425 62 37 (Urša Zagožen) Organizator: ne u ponašanju kao što je prijelaz na mekaniju hranu ili povećana prerada hrane pomoću alata i kuhanja. Također su upućivali da su mišići čeljusti smanjeni kako bi napravili prostora većem mozgu. Prema istraživačima, koji su koristili sofi sticirane 3D analize konačnih elemenata kako bi usporedili digitalne modele stvarnih lubanja, rezultati bi mo- Stomatološka sekcija SZD, Dalmatinova 10, SI-1000 Ljubljana U suradnji s tvrtkom Interdent d.o.o., Opekarniška cesta 26, SI-3000 Celje 11 gli također objasniti očiglednu proturječnost vrlo guste zubne cakline kod modernog čovjeka, svojstva tipično povezanog s velikim silama zagriza kod ostalih vrsta. Gusta caklina i veliki korijeni zuba kod čovjeka dobro su adaptirani kako bi mogli podnijeti velike sile prilikom žvakanja hrane.
Page 1 and 2: DENTAL TRIBUNE The World’s Dental
Page 3 and 4: DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Editi
Page 9: DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Editi
Page 13 and 14: Hijaluronska kiselina RECEPT RECEPT

DENTAL TRIBUNE Croatian & Bih Edition - Dental Media Grupa

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?