DENTAL TRIBUNE Croatian & Bih Edition - Dental Media Grupa

DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition
Eteri�na (esencijalna) ulja u
oralnoj antisepsi
Doc. dr. sc. Ivan Alajbeg
Zavod za oralnu medicinu
Stomatološkog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Istraživanja pokazuju da samo
mehanična sredstva nisu dostatna
za kvalitetnu kontrolu plaka.
Antiseptici s eteričnim uljima su
djelotvorni u kemijskoj kontroli
plaka i sigurni za dugotrajnu primjenu.
Plak kao glavni uzrok
parodontne bolesti
Šezdesete godine prošlog stoljeća
označila je važna prekretnica u
znanosti o oralnom zdravlju. Tim
predvođen H. Loeom znanstveno je
potvrdio višestoljetnu sumnju kako
je plak primarni uzrok gingivitisa
i parodontitisa (1,2) . Redovitim mjerama
oralne higijene, prvenstveno
četkanjem zubi i uporabom zubnog
konca, potrebno je svakodnevno temeljito
uklanjati plak. Međutim, ni
u razvijenom svijetu to često nije
slučaj. U Velikoj Britaniji 1998.
godine 40-50% odraslih imalo je
umjerenu parodontnu bolest, 5-10%
je imalo teški parodontitis, a u čak
72 – 73% ljudi bilo je moguće evidentirati
klinički vidljiv plak ili kamenac
(3) .
Jesu li sredstva
mehaničkog uklanjanja
plaka djelotvorna u
stvarnom životu?
Koliko god mi o vlastitim oralnohigijenskim
navikama imali optimističan
stav, rezultati istraživanja
u SAD-u kažu kako se prosječno
po četkanju zuba potroši svega 46
sekundi (4) . To vrijeme nije dovoljno
za adekvatnu higijenu kojom
bismo trebali ukloniti gotovo sav
plak. Prema spomenutoj britanskoj
studiji, ukoliko osoba četka rjeđe
od jednom dnevno, postotak zubi
s plakom iznosit će nevjerojatnih
87% (!); u onih koji četkaju zube
jednom dnevno na svojoj površini
imat će plak 79% zubi, kao i 69%
u onih koji četkaju 2 puta dnevno (3) .
Iz toga je evidentno kako četkanje
samo nije dovoljna mjera za uklanjanje
plaka.
Drugo mehaničko sredstvo ukla-
njanja plaka je uporaba zubnog
konca. Njime čistimo interdentalne
prostore do kojih ne možemo doprijeti
četkicom, ali rezultati su još više
poražavajući. Naime, istraživanja
pokazuju da u SAD-u samo 2-10%
ljudi redovito rabi zubni konac, a većina
to ne zna ili ne želi svakodnevno
raditi (5) . Samo zamislite situaciju
u Hrvatskoj, gdje uporaba zubnog
konca nije ukorijenjena kao oralnohigijenska
mjera niti u najobrazovanijem
segmentu društva. Četkanje
i uporaba konca predstavljaju standard
oralne higijene, ali vidimo da
takvim pristupom plak često nije
uspješno otklonjen. Mogući razlozi
uključuju otežan pristup nekim dijelovima
usne šupljine, neadekvatnu
tehniku, pacijentov gubitak motivacije
i suradljivosti. Stoga oslanjanje
na samo mehanička sredstva neće
polučiti uspjehom u kontroli plaka i
posljedičnih bolesti.
Antiseptici u kemijskoj
kontroli plaka
Antiseptičke tekućine za ispiranje
usne šupljine uništavaju mikrorganizme
odgovorne za nastanak karijesa
i parodontne bolesti. U stomatologiji
se naširoko rabe za kontrolu
plaka i za liječenje gingivitisa (6) .
Najvažnije skupine antiseptika
uključuju derivate fenola (triklosan,
timol (Listerine)), kvaterne amonijeve
spojeve (cetilpiridinij klorid),
bisbigvanide (klorheksidin), itd.
Spoznaja o antiseptičkoj kirurgiji
seže u pretprošlo stoljeće. Juergen
Thorwald u svom djelu „Stoljeće
kirurgije“ opisuje tada nevjerojatane
uspjehe koje je kirurg Joseph Lister
imao u svojih bolesnika čije je
rane održavao čistima pomoću fenola
(tj. karbolne kiseline). Iz tih je
spoznaja izrastao i proizvod Listerine
još davne 1914., koji je zadržao
tek ime tvorca svog fenolnog ishodišta
(timol spada u fenole), a čemu
su pridodana 3 eterična ulja izraženog
antimikrobnog učinka: mentol,
eukaliptol i metil-salicilat. Takva 4
antimikrobna sredstva pogodna su
za osjetljiva oralna tkiva, što ne bi
bio slučaj s izvornom recepturom
dr. Josepha Listera. U 80-im i 90im
godinama prošlog stoljeća Listerine
biva prihvaćen od „American
Listerine ® je snažna, antibakterijska i protuupalna
vodica za ispiranje usta koja sadrži esencijalna ulja.
Dental Association“ i znanstveno je
ocijenjen brojnim istraživanjima u
europskim centrima.
Učinak eteričnih
(esencijalnih) ulja
Mehanizam djelovanja se temelji
na oštećenju bakterijske stanične
stijenke, na inhibiciji enzima potrebnih
za akumulaciju plaka, blokiranju
agregacije bakterija na površinu
zuba i na smanjenju proliferacije
bakterija. Djeluje na široki spektar
mikroorganizama: Gram-negativne,
Gram-pozitivne bakterije, gljive
i na neke viruse (7) . Važno je naglasiti
da je, prema objavljenoj studiji
Fine i sur. (8) , djelotvoran u biofi lmu,
za razliku od, primjerice, Meridola
ili Plaxa. Brojne druge tekućine
za ispiranje usne šupljine pokazuju
djelotvornost u laboratorijskim tzv.
„planktonskim“ uvjetima. Međutim,
u biofi lmu koji je karakteristika
plaka ne uspijevaju pokazati djelotvornost,
dok Listerine djelotvorno
uništava 96% bakterija.
Zanimljivo je usporediti antiseptik
od eteričnih (esencijalnih)
ulja sa zlatnim standardom oralne
antisepse koju predstavlja klorheksidin
kao najdjelotvorniji oralni
antiseptik. Napravljene su 2 placebo
kontrolirane dvostruko slijepe
6-mjesečne komparativne studije
Listerinea i klor-heksidina (9, 10) , na
ispitanicima s plakom i gingivitisom.
Evidentirana je redukcija plaka
i gingivitisa u svim skupinama.
Nešto se djelotvornijim pokazao
klor-heksidin nego Listerine, ali
oba su bila statistički značajno djelotvornija
od placeba. U onih koji
su koristili klor-heksidin došlo je do
jake diskoloracije zubi i stvaranja
kamenca (9) . Listerine i klor-heksidin
su reducirali plak indeks za 19,
odnosno 22%; a gingivitis svaki za
15%, u usporedbi s placebom (10) .
Zaključno se za usporedbu tih
dvaju pripravaka može reći kako
je klor-heksidin djelotvorniji od
Listerinea, ali mu je duljina primjene
ograničena na 2-3 tjedna,
zbog nuspojava u vidu diskoloracije
zuba i sluznice, poremećaja okusne
osjetljivosti, ubrzanog stvaranja
kamenca i inaktivacije natrij-lauril
sulfatom koji se nalazi u većini zubnih
pasta. Tih nuspojava Listerine
nema, i stoga se može koristiti tijekom
znatno duljeg perioda.
Česta uporaba Listerinea može
smanjiti razvoj tzv. „tranzijentne
bakterijemije“. Ona nastaje u svih
ljudi uobičajenom oralnom funkcijom,
pri čemu bakterije iz gingivnog
sulkusa penetriraju preko sulkusa u
krvotok. Istraživanje Finea i sur. (11)
pokazuje kako se u onih koji su ispirali
usta Listerineom znatno manje
stvarala eksperimentalno inducirana
bakterijemija. Kako svaki stomatolog
može imati rizične bolesnike
kojima bi bakterijemija usljed invazivnog
zahvata mogla uzrokovati
ozbiljne komplikacije, spoznaju iz
ovog istraživanja bilo bi preporučljivo
koristiti u smislu djelomične profi
lakse: prije našeg zahvata pacijent
ispere usta Listerineom, a zatim pristupamo
invazivnom zahvatu. S obzirom
da Listerine ima visok sadržaj
alkohola (oko 22%) koji služi za
otapanje eteričnih ulja u vodenom
mediju, kontroverzna je implikacija
O HIGIJENI
Antisepti�ke teku�ine u stomatologiji se rabe za kontrolu plaka i lije�enje gingivitisa
25
alkohola u oralnoj karcinogenezi. Ta
je povezanost bila otklonjena studijama
od prije 15 godina, ali se opet
vratila 2008. u vidu jednog narativnog
preglednog rada iz Australije,
koji je podigao dosta prašine u stomatološkoj
i općoj javnosti (12) .
Jedan od najvećih autoriteta u
oralnoj karcinogenezi, Saman Warnakulasuryia,
tvrdi kako ne postoji
dokaz o povišenom riziku od oralnog
karcinoma usljed uporabe antiseptika
koji sadrže alkohol (13) , što
potvrđuje i najnovija meta-analiza
iz 2009. (14) . Iako je oprez uvijek preporučljiv
kod uporabe svih medicinskih
sredstava, Listerine se može
dugotrajno sigurno koristiti.
Literatura
Literatura:
1. Loe H, Theilade E, Jensen SB. Experimental gingivitis
in man. J Periodontol. 1965;36:177-87.
2. Theilade E, Wright WH, Jensen SB, Löe H. Experimental
gingivitis in man. II. A longitudinal clinical
and bacteriological investigation. J Periodontal Res.
1966;1:1-13.
3. Morris AJ, Steele J, White DA. The oral cleanliness
and periodontal health of UK adults in 1998. Br Dent J.
2001;191(4):186-92.
4. Beals D, Ngo T, Feng Y, Cook D, Grau DG, Weber
DA. Development and laboratory evaluation of a new
toothbrush with a novel brush head design. Am J Dent.
2000;13:5A-14A.
5. Bader HI. Floss or die: implications for dental
professionals. Dent Today. 1998;17:76-8, 80-2.
6. Ciancio SG. Antiseptics and antibiotics as chemotherapeutic
agents for periodontitis management.
Compend Contin Educ Dent. 2000;21:59-78.
7. Pan P, Barnett ML, Coelho J, Brogdon C, Finnegan
MB. Determination of the in situ bactericidal activity
of an essential oil mouthrinse using a vital stain
method. J Clin Periodontol. 2000;27:256-61.
8. Fine DH, Furgang D, Barnett ML. Comparative
antimicrobial activities of antiseptic mouthrinses
against isogenic planktonic and biofilm forms of
Actinobacillus actinomycetemcomitans. J Clin Periodontol.
2001 Jul;28(7):697-700.
9. Overholser CD, Meiller TF, DePaola LG, Minah
GE, Niehaus C. Comparative effects of 2 chemotherapeutic
mouthrinses on the development of supragingival
dental plaque and gingivitis. J Clin Periodontol.
1990;17:575-9.
10. Charles CH, Mostler KM, Bartels LL, Mankodi
SM. Comparative antiplaque and antigingivitis
effectiveness of a chlorhexidine and an essential oil
mouthrinse: 6-month clinical trial. J Clin Periodontol.
2004 Oct;31(10):878-84.
11. Fine D, Furgang D, McKiernan M, Tischio-Bireski
D, Labella R, Ricci-Nittel D, Zhang P, Araujo
MWB. Investigation of the effect of Essential-Oils
mouthrinse on induced bacteremia. British Society for
Dental Research Scientific Meeting (Glasgow, UK,
September 1-4, 2009)
12. McCullough MJ, Farah CS. The role of alcohol
in oral carcinogenesis with particular reference
to alcohol-containing mouthwashes. Aust Dent J.
2008;53:302-5.
13. Warnakulasuriya S. Causes of oral cancer--an
appraisal of controversies. Br Dent J. 2009;207:471-5.
14. La Vecchia C. Mouthwash and oral cancer risk: an
update. Oral Oncol 2009; 45: 198–200.
PREPORU�UJE: