konferencije POTRAJNOGOSPODARENJE U LOVUIzloženo 150 radova sa petkontinenataPiše Fotodr. sc. Dražen DegmečićCiudad Real, gradu unutrašnjostiŠpanjolske,glavni gradprovincije Castile– La Manchaje nedavnobio domaćinmeđunarodnekonferencijeo potrajnom(održivom) lovnomgospodarenju.Glavna temakonferencije jebilo integralno ilimultidisciplinarnogospodarenjekoje obuhvaćaekologiju -(biološke ibiotehničkeznanosti),ekonomiju(stabilnostprihoda) idruštvenuprihvatljivost.Raspravljalo se kako ovakav multidisciplinarnipristup može utjecati na definiranje politikepojedinih država prema lovstvu, uključujućibuduću politiku Europske Unije premalovstvu, bioraznolikosti i konzervaciji. Iz plenarnihizlaganja, upravo na navedenu temu, mogao bi se ujednoj rečenici izvući zaključak kako je u životu izvorproblema češće u različitim stavovima i u sukobumišljenja pojedinaca koji zastupaju pojedinu navedenudisciplinu, no što je to sukob između interesapojedinih disciplina. Radovi su na konferenciji bilipodijeljeni u deset sekcija od kojih su autoru ovogteksta bile najzanimljivije sekcije o održivom lovnomgospodarenju, lovno gospodarenje u okolišu u kojemuse uvjeti kontinuirano mijenjaju te lovni turizam ikonzervacija kao oblik zaštite. Konferenciju su pohodilistručnjaci i znanstvenici iz 37 zemalja s pet kontinenatate je na konferenciji bilo izloženo ukupno 150radova. Svoj doprinos dala je i skupina znanstvenikaiz <strong>Hrvatske</strong>; izv. prof. dr. sc. Tihomir Florijančić, doc.dr. sc. Siniša Ozimec te mr. sc. Ivica Bošković (Poljoprivrednifakultet u Osijeku – Zavod za lovstvo, pčelarstvoi ribarstvo) , doc. dr. sc. Nikica Šprem (Agronomskifakultet u Zagrebu) i dr. sc. Dražen Degmečić(<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> d.o.o. / UŠP Osijek – Odjel za lovstvo).Rad grupe autora pod naslovom „Utjecaj klimatskihi hidroloških čimbenika na razvoj rogovlja jelenaobičnog (Cervus elaphus, L.) u hrvatskom dijelubaranjskog Podunavlja“ je skupu bio predstavljenputem prezentacije postera od strane prvog autoradr. sc. Dražena Degmečića. Dakle, nasljedna osnova,uvjeti sredine i dobni razred su osnovne odrednicerazvijenosti rogovlja jelena običnog. Cilj ovoga radaje ukazati kako za razvoj rogovlja nije dovoljan samogenotip, već da isti taj genotip može u istom lovištu,ovisno o godišnjim uvjetima sredine (klimatsko – hidrološkim)pokazati ili ne pokazati svoj potencijal.Odnosno, da se u zavisnosti od godišnjih uvjeta sredinemogu očekivati različiti fenotipski efekti. Istraživanjeje trajalo šest lovnih godina, od 2004./2005. do2009./2010. Prirodna dinamika područja BaranjskogPodunavlja je skup ekloloških i antropogenih čimbenikakoje čini jednu nedjeljivu cjelinu. Ovo istraživanjekoje obuhvaća period od šest lovnih godinapokazalo je postojanje dobrih i loših godina za rast irazvoj rogovlja kod mužjaka jelena običnog. Jednakotako je pokazalo da se za visoke vrijednosti razvojarogovlja, kao što je slučaj 2007./2008.g. mora poklopitičitav niz stanišnih (ekološki utjecaj) čimbenika ito uz uvjet da se s populacijom gospodari na temeljupotrajnosti (antropološki utjecaj). Rad je pokazaokako stanišni čimbenici (istraživani klimatski elementisvaki u ključno vrijeme tijekom godine) kao što sutemperatura, oborine, broj sunčanih sati, broj vedrihdana, visina, trajanje snježnog pokrivača i dr., zatimvodostaj, prisutnost vanjskih i unutarnjih parazita teurod žira), mogu samo zajedno stvoriti uvjete za godinudobrog uroda. Iz zaključka rada je razvidno kako jeza praksu lovnog – gospodarenja važno pratiti klimatskei druge elemente staništa kako bi na temelju tihspoznaja mogli predvidjeti bilo vrijednost rogovlja,bilo ostvareni prirast ili tjelesne mase teladi na početkulovne sezone te intervenirati u plan na način da upojedinim dobnim razredima pojačaju, a u pojedinimSveučilišni kampus – mjesto održavanja konferencijeTorero i Corrida8 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.
znanost BIOMASAIzmjera drvnemase Atro-težinom(G atro)Pokušat ćemo se fokusirati na postupak izmjerezaprimljene količine drva kod prerađivača iobjasniti termine koji će u vremenima koja supred nama (ulazak na tržište EU) biti sve aktualnijiu krugovima šumarske i drvoprerađivačke struke.Ovaj način zaprimanja drvne mase već je u dobroj mjerizastupljen u europskim poduzećima različitih djelatnosti(kogeneracija, papirna i celulozna industrija, pilanskaprerada i proizvodnja drve sječke i dr.), što stvara dodatnemogućnosti za kontrolu isporučene drvne mase te njenuusporedbu sa različitim dijelovima šumsko-organizacijskihcjelina.Kako je vidljivo na monogramu postoji funkcionalnaveza između udjela vode u drvu i vlage drva:Piše FotoSlobodan RubinDon Quixote i Sanchodobnim razredima smanje odstrjel, sve s ciljem dugoročnoodrživog gospodarenja kako u biološkom takoi u ekonomskom smislu.Ciudad Real je kao grad i okolica zanimljivo turističkoodredište. Od Madrida je udaljen oko 200 kilometara,no tu udaljenost brzi vlak prijeđe za 55 minuta.Provincija bogata povijesnim i sakralnim objektima,a tijekom 12. i 13. stoljeća je bila poznata i kao zemljavitezova koji su branili granicu između kršćanai muslimana (tada je dio Pirinejskog poluotoka biozaposjednut od strane Arapa). U ovoj provinciji – LaMancha su rođeni i besmrtni likovi Don Quixote i Sanchokoje je oživio pisac Miguel de Cervantes. Jednakotako je provincija poznata i kao zemlja vina i maslina.Dakle, jedan spoj kulture, tradicije, ponosa i modernetehnologije (posebice navodnjavanja), provincija kojubi svakako preporučio posjetiti. Primjer 1:Udjelu vode x = 50% odgovara vlaga drva u = 100%.Uz pomoć mosne vage, a prilikom ulaska u pogon zapreradu drva, određuje se bruto težina (drvo + vozilo) Gb,a nakon što je teret istovaren izvaže se težina praznogvozila (tara) Gt. Razlika težine odgovara neto težini drvnemase (Gn).Odmah nakon toga (može i prije) uzimaju se uzorcisvježe piljevine u svrhu određivanja sadržaja suhe tvari TG.Uzorci svježe piljevine se uzimaju prema, standardomdefiniranoj metodologiji, kako sa motornog vozila, tako isa prikolice.BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 9