fauna ŽABEPiše: Mirna FrntićFoto: ArhivaŽabe pripadajuskupinivodozemaca(lat. Amphibia) –životinjama kojesu se prilagodileživotu i na kopnui u vodi, štogovori i njihovoznanstveno ime(grčki „Amphibios“ značidvostruki život).Znanstvenogledanovodozemci sedijele u tri reda:repaše, bezrepcei beznošce. Svojuznanstvenuklasifikaciju žabeduguju tomešto u odraslomestadiju nemajurep. U Hrvatskojživi oko 20 vrstavodozemaca,a od toga 13vrsta bezrepaca,odnosno žaba.Šumska smeđa žabaŽabe su najrasprostranjenija skupina vodozemaca,nalazimo ih na svim kontinentima, visinamai širinama, osim na Antarktiku. Žive na različitimmjestima kao što su rubovi voda, na livadama,poljima, u grmlju i na drveću, borave između trave i lišća,u jamama, ispod kamenja, ukratko, posvuda gdje nalazeprikladna skrovišta i hranu.Svi smo se barem jednom u životu susreli s nekomžabom. Dovoljno je bilo malo bolje promotriti to živahnostvorenje da bi se upoznali sa vanjskim značajkamapripadnika skupine bezrepih vodozemaca. Naime, svevrste žaba imaju nezgrapno, skoro četvrtasto tijelo na kojemse nalazi spljoštena, široko zaobljena glava, tako dase vrat uopće ne raspoznaje. Na spljoštenoj glavi imajurazmjerno velike, vrlo pokretljive oči koje se mogu dubokouvući u očne šupljine, zbog čega imaju živahan izraz.Imaju četiri dobro razvijene noge. Tijelo im je prekrivenoglatkom, golom, te manje ili više sluzavom kožom, koja jepuna žlijezda i pigmentnih stanica. Koža ima važnu uloguu disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Ono štoje posebno zanimljivo je činjenica da mnoge vrste žabaimaju sposobnost mijenjanja boje kože, te im se koža doodređenog stupnja, a često i potpuno, prilagođuje bojiokoline u kojoj se žaba nalazi. Također stanje uzbuđenostite svoje nagone i osjećaje ove životinje iskazuju promjenomboje kože. Ono što je također vezano uz boju kožeje da su otrovne žabe živih boja. Otrov može usmrtiti manjeggrabežljivca ako je pojede, a neke žabe sadržavajutoliko otrova da čak mogu usmrtiti čovjeka.Za nas je posebno zanimljiva šumska smeđa žaba(Rana dalmatina Bonaparte) koja je u Hrvatskoj proglašenastrogo zaštićenom divljom svojtom. Pripada skupinipravih žaba (porodica Ranidae) koja je kod nas zastupljenasa čak sedam vrsta. Ova kopnena vrsta žabe preferiraotvorena mjesta u svijetlim listopadnim šumama, rjeđegušticima, a rasprostranjena je na čitavom području <strong>Hrvatske</strong>.Izvan granica naše domovine obitava u većemdijelu Europe te sjevernom dijelu Turske.Izgledom je to srednje velika žaba, elegantne građekoja naraste u duljinu do 9 cm. Poput ostalih vrsta žabaima spljoštenu, zaobljenu glavu, na kojoj se nalaze živahneoči sa karakterističnim vodoravnim zjenicama. Zahvaljujućisvojim snažnim stražnjim nogama, koje su znatnoduže od prednjih, u stanju je skočiti i do 2 m u daljinu tena taj način pobjeći predatorima. Tijelo im je prekrivenoglatkom kožom, koja ponekad djeluje kao da je prozirna,a boja se kreće od ružičaste, preko žućkaste do smeđe stamnim uzorkom koji uključuje tamnosmeđu masku prekosvakog oka. Trbuh je svjetlije boje i bez mrlja.Životni vijek smeđe žabe kod nas je 7 i više godina,a nakon 2-3 godine postaju spolno zrele. Sam ciklusrazmnožavanja započinje u rano proljeće, kad večernjetemperature narastu iznad 3 – 4 °C. Ono što je bitno napomenutije činjenica da je parenje kod žaba potaknuto nekimod okolnih faktora, kao što su povećanje fotoperioda,povišena vlaga i/ili povišena temperatura i to obično nakonsušnog razdoblja ili nakon razdoblja hibernacije. Tadamužjaci dozivaju ženke kreketom iz vode, sami ili u zbo-24 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.
ovima koji postaju sve glasniji. Ženke polažu izvanrednoveliki broj jaja te su neposredno prije polaganja vrlo krupne.Jaja potpuno dozrijevaju u njenom tijelu, a mužjak ihoplođuje nakon što izađu iz ženke. Dok ženka polaže jaja,mužjak postaje u pravom smislu riječi primaljom. Naime,mužjak se uspinje ženki na leđa, obuhvaća je prednjimnogama i steže joj trup tako da se pod njegovim pritiskomsadržaj jajovoda prazni. Prolazeći kroz jajovod jajase obavijaju sluzavom ovojnicom, a neposredno nakonizlaska iz tijela ženke mužjak ih oplođuje. Dakle, ovdje seradi o eksternoj ili vanjskoj oplodnji slično kao kod većinevrsta riba. Ženka jaja polaže u karakterističnim kuglastimnakupinama (mrijest) tamno smeđe do crne boje. Smeđašumska žaba za mrijest bira plitke, mirne i sporo tekućevode ne dublje od 40 cm. Često se radi i o privremenimnakupinama vode u šumi ili na livadama koje ponekadmogu presušiti i prije nego se izlegnu punoglavci ili prijenego se punoglavci metamorfoziraju. Nekoliko tjedananakon polaganja jaja izlaze ličinke zvane punoglavci, čijise daljnji razvoj također odvija u vodi. Punoglavcima sedeni pokrov kojim su prekrivene ove uspavane životinje.Tada se spavači sakriveni u dubini ponovno bude i započinjujoš jedan svoj životni ciklus.Što se tiče ishrane smeđe šumske žabe, ličinke tj.punoglavci su biljojedi te se hrane algama i vodenim biljem,ali uzimaju i mikroskopske životinje. Mladi i odraslihrane se na tlu, pri čemu jedu kopnene kukce, te rjeđegujavice, pauke, stonoge i druge beskralješnjake koji sekreću tlom. S obzirom na svoju veličinu žaba je veliki grabežljivac,jede samo plijen što ga je sama uhvatila. Onošto se pred njom ne miče neće je potaknuti na skok. Mirnosjedeći pazi na sve što se oko nje zbiva, kao da vreba.Približi li joj se plijen skače na njega, izbacuje jezik akoje plijen malen, a ako je veći hvata ga čeljustima i guta.S druge strane žabe čine bitnu kariku u prehrambenomlancu mnogih predatora. Punoglavci su hrana vodenimkukcima, vodenjacima, gmazovima, pticama i malim sisavcima,dok su odrasle jedinke dio prehrane mnogihvrsta gmazova, ptica i sisavaca.najprije razvijaju stražnje noge, a tek kasnije prednje. Reppostupno kržlja i na kraju potpuno nestane, a s obziromda žive u vodi, oni dišu škrgama. Čitava ta preobrazbatraje oko 4 mjeseca i tek kada je završena mlade žabepočinju polako sličiti na svoje roditelje, napuštaju vodu iizlaze na kopno te počinju živjeti životom kakvim su živjelinjihovi roditelji. Način života ovih žaba posvuda je isti.Tijekom proljeća i ljeta proživljavaju vedar i veseo živots mnogo ugodnosti i buke koju iskazuju svojim glasnimkreketanjem. Zatim slijedi manje ugodan jesenski život ina kraju zimski san duboko u mulju smrznutih ili isušenihvoda ili ispod debelog sloja lišća i zemlje. Taj zimski santraje sve do proljeća, dok prve zrake sunca ne ugriju le-Prema Zakonu o zaštiti prirode, Rana dalmatina spadau strogo zaštićene divlje svojte, odnosno vrste, te ju jezabranjeno namjerno hvatati, držati i/ili ubijati. Takođerje strogo zabranjeno namjerno uznemiravanje smeđešumske žabe, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanjamladih, migracije i hibernacije, kao i namjerno oštećivanjeili uništavanje njihovih razvojnih oblika, gnijezdaili legla te područja njihova razmnožavanja ili odmaranja.Iako je strogo zaštićena vrsta, Rana dalmatina kaoi ostali vodozemci svakim su danom sve ugroženije vrsteživotinja. Glavni razlog njihove ugroženosti je nestanak iuništavanje njihovih staništa, a glavni krivac za sve to ječovjek. Naime, isušivanje poplavnih područja, regulacijavodenih tokova, zatrpavanje lokvi, pretvaranja šumskih,travnjačkih i ostalih staništa u obradive površine, nekontroliranaizgradnja infrastrukture, požari, samo su neki odfaktora koji imaju dugoročne i katastrofalne posljedicena naš ekosustav. Ne smijemo zanemariti ni činjenicuda se svakim danom koristi sve više pesticida, herbicida iraznih kemijskih preparata, a kako vodozemci imaju vrlopropusnu kožu sve te kemikalije na njih štetno djeluju teuzrokuju niz posljedica na ove životinje, kao i smrt. Također,globalne klimatske promjene, povišena razina UV-Bzračenja, kao i razne bolesti koje uzrokuju ugibanja i slabljenjeodraslih jedinki i ličinaka, štetno djeluju na vodozemcekao i na čitav ekosustav. BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 25