Lijeska – među prvima uzrokuje alergijeAmbrozija – najpoznatijialergentijeku aeropalinološki projekti u koje su uključene zemljeMediterana i Podunavske zemlje.U Sloveniji od 1995. godine djeluje izvrsno organiziranamreža peludnih postaja, s državnim centromu Ljubljani, a od početka 2002. godine moderna aerobiološkaistraživanja proširuju se i na područje<strong>Hrvatske</strong>, tako da su zasad u hrvatsku aerobiološkumrežu uključene četiri kontinentalne postaje – Samobor,Zagreb, Ivanić-Grad i Osijek. Udruživanjem mreža"peludnoga monitoringa" na međudržavnoj raziniplanira se objediniti istraživanja i podatke za klimatskii fitogeografski srodna područja u jedan jedinstveniinformacijski prostor. Zasad je to kontinentalni pojas,južno od Alpa u području Slovenije, preko subpanonskogapodručja u Sloveniji i Hrvatskoj do panonskogaprostora u Hrvatskoj. Posebna će se pažnja obratiti napojavljivanje peluda ambrozije, budući da je upravona spomenutom prostoru zamijećeno sve veće širenjeove vrlo invazivne alergogene biljke prenešene uEuropu iz Amerike, početkom 19. stoljeća. Podatci dobivenikomplementarnim aerobiološkim istraživanjimau kontinentalnom području Slovenije i <strong>Hrvatske</strong>omogućit će još bolje i pravovremeno obavještavanjeznanstvenika, zdrastvenih djelatnika, alergičara iopće javnosti o pojavljivanju i koncentraciji alergenogapeluda. HITTNER d.o.o.,Tel. +385 43 244 111fax +385 43 244 229www.hittner.hr, info@hittner.hrHRVATSKIPROIZVODVITLOsnage 8-10tMOŽEMO VIŠE OD OSTALIH !NOVO!40 FOREST16 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.
mala enciklopedijašumarstvaStablo u arboretumuMaklura (Maklura pomifera)Maklura (Maclura) je rod listopadnoga drvećaiz porodice dudovki (Moraceae), sjednostavnim, naizmjeničnim listovima ijednospolnim cvjetovima u gustim cvatovima.Ocvijeće ženskih cvjetova postaje mesnato teoblikuje karakteristični skupni plod. Rod sadrži samojednu vrstu (Maclura pomifera) kojoj je domovina SjevernaAmerika. Latinsko ime dobila je po američkomgeologu Williamu Maclureu(1763. – 1840.), a njeno narodnoime “trn Osaga” ili “narančasta Osaga” nastalo jeod imena indijanskog plemena bliskog plemenu Sioux.To je do 20 m visoko stablo kuglaste, izrazito širokekrošnje, kratkoga debla sa sivkastom i svijetlosmeđomte uzdužno duboko izbrazdanom korom. Promjer deblaje od 50 do 90 cm. Izbojci su tanki, žutosive ili zelenosiveboje, trnasti, koljenčasti. Trnovi su pojedinačni,kratki, ravni ili neznatno savijeni, smješteni u pazušcu listova(postranim čvorovima, nodijima), u donjem dijeluizbojka dugi su 1 – 2 cm, a iste su boje kao izbojci.Pri vrhu su smeđi i sjajni. Kratki su izbojci brojni, sgusto razmještenim ožiljcima otpalih listova, nemajutrnove. Pupovi su sitni, okruglasti i jajasti, s mnoštvomcrvenkastosmeđih, golih i sjajnih ljuskica, a nalaze sekoso sa strane trna ili, ako nema trna, iznad velikogožiljka otpaloga lista.Plodovi slični naranči – Listovi su jednostavni, jajasti,kožasti, dugačkog šiljastoga vrha, cijeloga ruba,sa široko klinastom do zaobljenom osnovom, perastomrežaste nervature. Izgledaju kao da su zimzeleni, dugisu 6 – 12 cm, široki 3 – 6 cm, s 2 – 3 cm dugom peteljkom.Odozgo su zelene boje, goli i sjajni, a na naličjusvijetlozeleni i goli; sadrže mliječni sok. U jesen poprimajuznakovitu zlatnožutu boju. Cvjetovi su dvodomni,muški su u resama, a ženski u glavičastim cvatovima, nakratkoj stapci. Na jednom stablu mogu se naći cvjetovisamo jednoga spola, biljka nije samooplodna i za nastanakplodova potrebe su dvije biljke u neposrednojblizini. Cvatnja je od svibnja do lipnja. Plodovi su krupni,višeplodni, nalikuju naranči ili limunu, promjera 5 –13cm, a kad dozriju izvana su bradavičasti i žutonarančasti.Sastavljeni su od mnoštva malih uklopljenih plodića(koštunica), ugodnog su i blagog mirisa, nisu jestivi, apuni su ljepljivog mliječnoga soka (lateksa), koji u dodirusa zrakom poprimi crnu boju. Dozrijevaju tijekomrujna i listopada, katkada i u studenom, a zanimljivo jeda ih vole vjeverice koji plod rastave i hrane se sjemenkama.Plodovi mogu iritirati jer se pri padanju na tlorasprskavaju, a kod nekih osoba izazivaju i odbojnostzbog sličnosti s malenim ljudskim mozgovima (otudai naziv “drvo mozak”). Plodovi suše sluznicu, mogu izazvatiupalu usne šupljine pa i upalu kože u osjetljivihosoba, a sadrže tvari s fungicidnim djelovanjem. Osimtoga, njihov sok koristi se kao repelent jer odbija kukce.Sjemenke su plosnate, duge do 10 mm i jestive, aPiše: Ivica TomićFoto: ArhivaDomovina ovogdo 20 m visokoglistopadnogdrveta je SjevernaAmerika, a raste uzriječne doline, naaluvijalnim tlima,na jugoistočnojgranici američkihprerija, u čistimili mješovitimšumama.Stablo ima kuglastu, izrazito široku krošnju, kratko deblo promjera 50 do 90 cm, sa sivkastom,svjetlosmeđom te uzdužno duboko izbrazdanom korom.BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 17