Medvjeđi dlan - Hrvatske šume

nje količine peluda jer se kod njih pelud kukcima prenosipuno preciznije pa samim time i puno učinkovitijete ga je manje i potrebno.3. Pelud mora imati alergogene osobineU strukturi peludnoga zrnca moraju postojati alergogenispojevi koji će u doticaju sa sluznicom izazvatialergijsku reakciju. To je svakako najvažniji uvjet da bijedna biljna vrsta postala alergogena.Polinoze su u biti sezonske bolesti koje nastaju uvrijeme cvjetanja alergogenih biljaka. Najčešće počinjuu rano proljeće, a završavaju u jesen. Svakako je važnoistaknuti i meteorološke prilike, jer veća kišna razdobljasmanjuju širenje i koncentraciju peluda u zraku.Polinoze počinju u rano proljeće cvjetanjem anemofilnihvrsta drveća i grmova, među kojima je u nasprva lijeska (Corylus avellana L.), a slijede ju crna joha(Alnus glutinosa /L./ Gaertn.), vrbe (Salix sp.) i brijestovi(Ulmus sp.).Kasnije u proljeće alergiju izazivaju obična breza(Betula pendula Roth), obična bukva (Fagus sylvaticaL.), javori (Acer sp.) i hrastovi (Quercus sp.). Lijeska i brezana osobito su lošem glasu. Ako je toplija godina, uisto vrijeme komplikacije može povećati i livadno bilje,primjerice sveprisutni maslačak (Taraxacum officinaleagg. F. H. Wigg.). Prave trave, među kojima su najpoznatijialergogeni već spomenuta klupčasta oštrica, livadnamačica (Phleum pratense L.), medunika (Holcus lanatusL.), rosulje (Agrostis sp.), ljuljevi (Lolium sp.), vlasulje(Festuca sp.) i dr. (uključivo žitarice), počinju cvjetatiuglavnom od svibnja, maksimum cvjetanja im je u prvomdijelu ljeta (lipanj, srpanj), ali većina ih manjim intenzitetomcvjeta sve do kraja rujna.Ljetni i kasnoljetni alergeni uglavnom su peludi raznihzeljastih dvosupnica poput ambrozije, alergenozloćudnoga došljaka iz Amerike koji se već desetljećimaširi Hrvatskom, zatim razne lobode (Chenopodiumsp.), kiselice (Rumex sp.), šćirevi (Amaranthus sp.), trpuci(Plantago sp.), crni pelin (Artemisia vulgaris) i druge.Može se zaključiti kako u kontinentalnom dijeluHrvatske postoje tri maksimuma koncentracije peludau zraku: ranoproljetni – anemofilno drveće i grmovi,ranoljetni – uglavnom trave te ljetno-jesenski – uglavnomzeljaste dvosupnice. Posljednju skupinu bilja liječnicine s pravom nazivaju "korovi", što nije striktno botanički,nego više poljodjelski pojam vezan uz uzgoj izapravo znači "došljaka" u kulturi, krivu biljku na krivommjestu kod uzgoja, bez obzira na to o kojoj je vrsti riječ.Kalendari cvjetanja dragocjena su pomoćliječnicima i pacijentima koji boluju od peludne hunjavicejer im daju orijentaciju za provođenje terapijei samopomoći. No, problem je što se ne može potpunoprecizno izraditi, jer promjenom klimatskih i meteorološkihuvjeta pojedinoga područja može znatnovarirati. Naravno, ovisi i o prisutnosti različite vegetacijepojedinoga područja pa su tako u mediteranskompodručju alergeni druge vrste nego u kontinentalnomdijelu, a razlikuje se i vrijeme cvjetanja pojedinih biljnihvrsta. Fenologija je posebna grana botanike koja se bavipraćenjem razvojnih faza biljaka i izradom peludnogakalendara.Da bi se osobama koje pate od peludne hunjavicepomoglo u razdoblju cvjetanja alergogenih biljaka i povećanekoličine peluda u zraku, u svijetu se suradnjombotanike, meteorologije i alergologije u sezoni peludarade redoviti informativni bilteni koji mnogim alergičarimaolakšavaju prolaz kroz to razdoblje. U nas je prijenekoliko godina započet sličan trend praćenja dnevnealergološke prognoze, koja uz pojačane mjere samozaštitemože znatno pomoći pacijentima u borbi protivneugodnih, a ponekad i vrlo dugotrajnih simptoma peludnehunjavice.Moderan način života i migracija stanovništvaomogućavaju i raznim alergenima intenzivnoširenje, što predstavlja makroregionalne probleme.Posljednjih godina općenito su povećane potrebe zainformiranje javnosti o aerobiološkim kretanjima geografskisličnih cjelina (bez obzira na državne granice),kako bi se mogli izvesti bolji zaključci o pojavljivanju,koncentraciji i prevenciji aeroalergena. Stoga su već uMaslačak – livadne biljketakođer su alergeneCrna topolaBROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 15