13.07.2015 Views

Medvjeđi dlan - Hrvatske šume

Medvjeđi dlan - Hrvatske šume

Medvjeđi dlan - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

jestivo šumsko biljeŠUMSKO RASLINJEPiše: Marija GlavašFoto: Arhiva<strong>Medvjeđi</strong> <strong>dlan</strong> – vatreni divOva biljka je u odraslom stadiju dobro uočljivajer može narasti i do 2 m, no obično jevisine od 50 do 180 cm. Uočljiva je i po mirisusličnome mrkvi s kojom je u srodstvu(spadaju u štitarke). Njezina je stabljika uspravna, šuplja,žljebasta i čekinjasto dlakava. Lišće je, također,veliko. Može narasti do 50 cm (donji listovi i do 60cm). Ono ima po 3 – 5 duboko urezana lapa i kao istabljika je dlakavo. Peteljke gornjih listova su zadebljane.Cvatovi su plosnati, štitasti, sastoje se od 15 –30 štitaca, a vanjske stapke su obično duže. Boja laticavarira od bijele, ružičaste do zelenkaste boje.<strong>Medvjeđi</strong> <strong>dlan</strong> ili medvjeđa šapa je tipična kontinentalnabiljka. Raste tamo gdje ima vlage, a nalazimoje po livadama, uz šumske putove, rubove šuma.Rasprostranjena je po cijeloj Europi (osim na Islandu),po sjeverozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, a naturaliziranaje u nekim dijelovima SAD-a.Sadrži puno korisnih tvari kao što su vitamin C, karotin,eterična ulja, škrob i šećer, ali prilikom sakupljanjavalja biti vrlo oprezan. Može vas opeći! Njezin sokje fotosenzitivan, a sadrži kemijski spoj furokumarin istoga ju nikako nije preporučljivo brati golim rukamaniti za jakog sunca. Osim toga, iz porodice Umbelliferaeneke su od najotrovnijih i najsmrtonosnijih vrstapa sakupljač mora biti siguran da je to upravo ovabiljka.Jestivi su svi njezini dijelovi, a počinje se konzumiratiu svibnju, prije cvatnje, kada je mlado, još neotvorenolišće dobar izvor C vitamina i karotina. Lišćemožete sabirati i poslije, tijekom ljeta, pa sve do jesenii od njega praviti juhu ili varivo s krumpirima ili ga narezatii jesti kao salatu. Peteljke se uvijek sabiru prijecvatnje. Njih je moguće koristiti svježe, kao dodatak ujuhama ili ih kiseliti u octu i tako spremiti za zimnicu.Stabljike se kuhaju cijele, s maslacem i začinima. U Sibiruih ljudi suše dok ne poprime žutu boju pa ih jedukao delikatesu. I pupoljci su također jestivi, a moguse obrađivati na blagoj pari. Mlade izbojke neki rabekao zamjenu za šećer, a neki ih kuhaju kao šparoge.Mlado korijenje puno škroba i šećera može se konzumiratisirovo ili kuhati. Od njega se nekada navelikoradilo brašno za kruh, naročito u kriznim vremenima,kao što je bio II. svjetski rat. Od korijenja je mogućenačiniti i sirup. Stari Slaveni su od sjemenki i listovaradili alkoholno piće koje su nazivali „barč“, a Francuzii dan danas maceriranjem sjemena pridobivaju likerugodna okusa.U kozmetici se zdrobljeni korijen, otopljen u vodi,koristi za ispiranje vlasišta, što je vrlo korisno u slučajuprhuti, a čaj od korijena pomoći će kod reumatizma,želučanih bolova, gripe, osim toga prirodni je afrodizijak,abortiv, antiasmatik, diuretik i ekspektorant(olakšava iskašljavanje bronhalnog sekreta). Cvjetovipomiješani s uljem poslužit će kao repelent protiv komaracatako što se namažu na kožu.U svakom slučaju korisno je naučiti prepoznatimedvjeđi <strong>dlan</strong>. <strong>Medvjeđi</strong> <strong>dlan</strong> ilimedvjeđa šapana latinskom senaziva Heracleumsphondylium. Nazivroda dolazi odimena starogrčkogamitskoga junakaHerakla, a ime vrsteznači kralježnica i tozbog segmentiranogizgleda stabljike.BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 23

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!