ljekovito biljeBROĆIKAIzvrstan lijekza kožuBroćika u cvatuPiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaBroćika ljepljiva(Galium aparinaL.) poznata jei po nazivimapriljep, priljepka,hvatavac,korenika, broćankai sl. Njeno latinskoime Galium uprijevodu s grčkogGala znači mlijeko.Dijelovi biljkeIz prethistorijskih vremena pa sve do današnjih danakoristila se kao sirilo, u Irskoj se i danas koristi kaonadomjestak za kavu.Opis biljke: izrazita je penjačica, naraste u visinu,30 do 150 cm. Ima polegnutu ili pridignutu četverobridastustabljiku obraslu savijenim čekinjastim dlakama.Listovi su smješteni na pršljenu stabljike, većinom 6 do9 listova u pršljenu s bodljikom na vrhu, eliptični su ililancetasti. Cvjetovi su smješteni u pazuhu lista, zelenobijelesu boje. Plod je kuglastog oblika, pokriven čekinjastimdlakama, promjera 4-7 mm.Stanište: raste na zapuštenim mjestima, vlažnim šumama,uz rub šuma, potoka, kao korov na livadama i sl.Vrijeme cvatnje: od lipnja do rujna.Miris i okus: ugodnog je mirisa, ali gorkog okusa.Branje i prerada: od proljeća sve do rujna sakupljase cijela biljka. Suši se na toplom i sjenovitom mjestu.Sok koji se dobiva cijeđenjem svježe biljke mora se odmahkonzervirati ili koristiti za izradu masti.Ljekovit sadržaj: sadrži eterična ulja, flavonoide,saponine, tanine, organske kiseline, galiozin, mineralnetvari i vitamin C.Ljekovitost i djelotvornost kod:– nesanice i blage neuroze,– ženskih bolesti (tegobe s maternicom),– lišajeva, kontaktnog dermatitisa, alergijskih osipa, lišajeva,– raznih infekcija, rana i povreda kože,– psorijaze, seboreje, abrazija i guba,– novotvorina na koži(zaustavlja njihov rast) i karcinomakože,Broćika ljepljiva– tvrdokornih čireva, gnojnih kožnih čireva,– upalnih stanja,– bolesti respiratornih organa, bolesti crijeva (služi kaolaksativ),– bolesti jetra (detoksikacija),– vodene bolesti,– infekcija mokraćnih organa i mokraćnih putova, cistitis,nefritis, groznica kao posljedica infekcije,– upalnih stanja usne šupljene (jezika, grla, sluznice želuca,crijeva)Pri liječenju određene bolesti treba je koristiti u vidučaja ili kao oblog za vanjsku uporabu.S broćikom se od ljekovitog bilja slaže list bijelogsljeza kod cistitisa, neven kod bolesti limfe te stolisniki čičak kod bolesti kože.Sok: iscijedi se od svježe biljke i odmah koristi za liječenjeodređene bolesti. Isto tako svježi sok nanosi se naoboljeli dio kože te se pusti osušiti. Postupak se ponavljasvaka dva do četiri sata. Prije ponovnog nanošenja tretiranidio kože očisti se alkoholom pa se iznova namaže.Kod oralne primjene uzima se tri puta na dan po jednačajna žličica soka koji se razblaži s vodom ili čajem.Čaj: pospješuje izlučivanje tekućine iz tijela. Uzima sejedna žlica usitnjene biljke koja se prelije sa 2 dl kipućevode. Poklopi se i pusti se odstajati oko jedan sat te se izatoga čaj procijedi. Pije se dvije do tri šalice čaja dnevno.Nezaslađeni čaj koristi se za ispiranje i grgljanje, ako sezadrži duže u ustima njime se liječi upala jezika.Mast: 1 dl svježeg soka umiješa se u 200 g (maslaca iličiste svinjske masti). Tako dobivena smjesa se promiješa daishlapi suvišna voda te se pohranjuje u zatvorenu staklenku.Oboljeli dio kože maže se dva do tri puta dnevno. Prijenanošenja masti oboljeli dio kože očisti se alkoholom.Biljka se može koristiti i u kulinarstvu. Mladi izdancikuhaju se petnaestak minuta u vreloj vodi te se mogupripremiti kao špinat ili kao dodatak miješanim salatamai proljetnim juhama.Postoji još nekoliko vrsta broćike, spomenut ćemodvije vrste.Prava broćika (Galium verum L.) u narodu je poznatai kao ivanjsko cvijeće, žuta broćika. Češće se pojavljujena višim visinama, stoji uspravno, naraste u visinu od 30do 60 cm, ima zlatnožute cvjetove koji mirišu na med.Livadna broćika (Galium mollugo L.) ima žutobijele,nježne cvjetove isto mirišu na med. Često se nalazi nastrminama i rubovima šuma. U vrijeme cvatnje više je uležećem nego li u uspravnom položaju.Sve vrste broćike slične su po ljekovitosti i načinimakorištenja.Kontraindikacije: Nisu poznate. 22 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.
jestivo šumsko biljeŠUMSKO RASLINJEPiše: Marija GlavašFoto: Arhiva<strong>Medvjeđi</strong> <strong>dlan</strong> – vatreni divOva biljka je u odraslom stadiju dobro uočljivajer može narasti i do 2 m, no obično jevisine od 50 do 180 cm. Uočljiva je i po mirisusličnome mrkvi s kojom je u srodstvu(spadaju u štitarke). Njezina je stabljika uspravna, šuplja,žljebasta i čekinjasto dlakava. Lišće je, također,veliko. Može narasti do 50 cm (donji listovi i do 60cm). Ono ima po 3 – 5 duboko urezana lapa i kao istabljika je dlakavo. Peteljke gornjih listova su zadebljane.Cvatovi su plosnati, štitasti, sastoje se od 15 –30 štitaca, a vanjske stapke su obično duže. Boja laticavarira od bijele, ružičaste do zelenkaste boje.<strong>Medvjeđi</strong> <strong>dlan</strong> ili medvjeđa šapa je tipična kontinentalnabiljka. Raste tamo gdje ima vlage, a nalazimoje po livadama, uz šumske putove, rubove šuma.Rasprostranjena je po cijeloj Europi (osim na Islandu),po sjeverozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, a naturaliziranaje u nekim dijelovima SAD-a.Sadrži puno korisnih tvari kao što su vitamin C, karotin,eterična ulja, škrob i šećer, ali prilikom sakupljanjavalja biti vrlo oprezan. Može vas opeći! Njezin sokje fotosenzitivan, a sadrži kemijski spoj furokumarin istoga ju nikako nije preporučljivo brati golim rukamaniti za jakog sunca. Osim toga, iz porodice Umbelliferaeneke su od najotrovnijih i najsmrtonosnijih vrstapa sakupljač mora biti siguran da je to upravo ovabiljka.Jestivi su svi njezini dijelovi, a počinje se konzumiratiu svibnju, prije cvatnje, kada je mlado, još neotvorenolišće dobar izvor C vitamina i karotina. Lišćemožete sabirati i poslije, tijekom ljeta, pa sve do jesenii od njega praviti juhu ili varivo s krumpirima ili ga narezatii jesti kao salatu. Peteljke se uvijek sabiru prijecvatnje. Njih je moguće koristiti svježe, kao dodatak ujuhama ili ih kiseliti u octu i tako spremiti za zimnicu.Stabljike se kuhaju cijele, s maslacem i začinima. U Sibiruih ljudi suše dok ne poprime žutu boju pa ih jedukao delikatesu. I pupoljci su također jestivi, a moguse obrađivati na blagoj pari. Mlade izbojke neki rabekao zamjenu za šećer, a neki ih kuhaju kao šparoge.Mlado korijenje puno škroba i šećera može se konzumiratisirovo ili kuhati. Od njega se nekada navelikoradilo brašno za kruh, naročito u kriznim vremenima,kao što je bio II. svjetski rat. Od korijenja je mogućenačiniti i sirup. Stari Slaveni su od sjemenki i listovaradili alkoholno piće koje su nazivali „barč“, a Francuzii dan danas maceriranjem sjemena pridobivaju likerugodna okusa.U kozmetici se zdrobljeni korijen, otopljen u vodi,koristi za ispiranje vlasišta, što je vrlo korisno u slučajuprhuti, a čaj od korijena pomoći će kod reumatizma,želučanih bolova, gripe, osim toga prirodni je afrodizijak,abortiv, antiasmatik, diuretik i ekspektorant(olakšava iskašljavanje bronhalnog sekreta). Cvjetovipomiješani s uljem poslužit će kao repelent protiv komaracatako što se namažu na kožu.U svakom slučaju korisno je naučiti prepoznatimedvjeđi <strong>dlan</strong>. <strong>Medvjeđi</strong> <strong>dlan</strong> ilimedvjeđa šapana latinskom senaziva Heracleumsphondylium. Nazivroda dolazi odimena starogrčkogamitskoga junakaHerakla, a ime vrsteznači kralježnica i tozbog segmentiranogizgleda stabljike.BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 23