Medvjeđi dlan - Hrvatske šume

Hrastova pepelnica – najznačajnija bolest naših šumapotrebnih zaštitnih mjera. Naime, sljedeća gubarevaprogradacija može se očekivati upravo u toj godini.Detaljnom kontrolom terena protiv mrazovaca– Mrazovci su su se pojavili na 2188 ha na našičkom ivinkovačkom području, a suzbijani su na 2015 ha. Napadnutai tretirana površina bitno su manje u usporedbis 2010. godinom. Prema ljepljivim prstenovima i praćenjembrojnosti ženki prošle jeseni i zime, povećana jebrojnost ovih štetnika, a štete se mogu očekivati na područjuUŠP Našice i UŠP Koprivnica. Na navedenim lokalitetimatreba detaljnije kontrolirati stanje na terenu,uz praćenje tijeka defolijacije postavljanjem kontrolnihploča. Osim toga, potrebno je pratiti vremenske uvjetei lisnu površinu, a pravodobnu odluku o zaštitnimmjerama donijeti poslije uzimanja u obzir svih činiteljakoji utječu na razvoj populacije. Na području Hrvatskihšuma obrađeno je ukupno 318 uzoraka hrastovih granaiz 10 podružnica, u svrhu prognoze populacije ranihdefolijatora (hrastov savijač, mrazovci, hrastova osalistarica, kukavičji suznik). To je orijentacijska metodakoja ukazuje na pojačanu pojavu štetnika na pojedinimlokalitetima, no njihovo stvarno stanje i gustoću populacijemoguće je utvrditi samo detaljnim obilascimaterena za vrijeme izbijanja lista, praćenjem defolijacijete postavljanjem kontrolnih ploča za praćenje količineizmeta. Tek na osnovi dobivenih podataka planiraju seodgovarajuće zaštitne mjere.Štete od jasenovog potkornjaka – Značajno susmanjene štete od jasenove pipe koja se javila na 1206ha, a vjerojatno je to povezano s posljednjom gradacijomna nekim područjima, primjerice na novogradiškom,koja je trajala više godina. Naime, to je u dovoljnojNa području Hrvatskih šuma obrađenoje ukupno 318 uzoraka hrastovih granaiz 10 podružnica, u svrhu prognozepopulacije ranih defolijatora (hrastovsavijač, mrazovci, hrastova osa listarica,kukavičji suznik).mjeri utjecalo na razvoj prirodnih neprijatelja i smanjenjepopulacije. Riječ je o štetniku koji se redovito javljana jasenovim stablima u kontinentalnim šumama, apovećanje njegove brojnosti može se ove godine očekivatiu Otoku, a veće štete sljedećih nekoliko godina. ULipovljanima i Staroj Gradiški ne očekuju se veće štete.Potkornjaci su bili značajni štetnici, a jedan su od glavnihuzročnika sušenja stabala u smrekovim i jelovim šumamau Hrvatskoj. S obzirom na ovogodišnje sušno razdoblje,opravdano se može očekivati ponovno jačanjenjihove populacije, osobito jelovih potkornjaka. Naime,jela je kao domaćin iznimno osjetljiva na takve klimatskeekstreme. Jasenov potkornjak (Leperesinus fraxini)rijetko se pojavljuje u gradacijama, primarni je štetnikjasena, što znači da napada potpuno zdrava stabla, ana europskom kontinentu opasnim ga smatraju samou Italiji. Zato je prošlogodišnje sušenje većeg broja jasenovihstabala II. dobnoga razreda na području ŠumarijeStara Gradiška (UŠP Nova Gradiška) izazvalo osobitupozornost, jer je posljedica napada ovoga maloga potkornjaka.On regeneracijskim žderanjem oštećuje korustabla i deformira je u obliku ruže, a na pojedinim suhimstablima ostaje kora koja sušenjem ispuca uz vitičastehodnike. U potrazi za novim stablima ovi štetnici povećavajuintenzitet zaraze, uz vjerojatnost njihova širenja.Jedini način suzbijanja su higijensko-sanitarne mjere,što podrazumijeva da je zaraženi materijal potrebnoizvući iz šume prije izlijetanja sljedeće generacije. Napadnutastabla prije sječe i izvlačenja treba iskoristitikao lovna stabla.Gusjenica velikoga mrazovcaŠirenje kestenove ose šiškarice – Bitno je istaknutikako se karantenski štetnik kestenova osa šiškaricaproširio na nove lokalitete u sastojinama pitomogkestena. Njeno širenje prognozira se i dalje na područjuIstre, Karlovca, Samobora i Varaždina. Među abiotskimštetnim činiteljima mraz je bio jedan od najznačajnijih teuništio mladi list na 6348 ha te su nastali povoljni uvjetiza razvoj hrastove pepelnice. Tijekom 2011. oštećenoje zbog vjetroizvala, vjetroloma i snjegoloma 48.738m3 drvne mase listača i četinjača na bjelovarskom,delničkom, gospićkom, karlovačkom, koprivničkom,novogradiškom, ogulinskom, požeškom, senjskom, sisačkomi zagrebačkom području. I dalje se, iz godine ugodinu, nastavlja trend porasta oštećene drvne mase ukategoriji ”sušenje šuma”, kao posljedica kompleksnogi zajedničkoga djelovanja biotičkih i abiotičkih činitelja,a oštećeno je 453.734 m3 drvne mase. Rak kore pitomoga kestenaGubar – pozornost prognozipopulacije sljedeće godineODRŽANADVA PREDAVANJANa radionici u Hrvatskomšumarskom institutu uJastrebarskom, održanojpotkraj ožujka, na kojojsu prisustvovali ekolozi izaštitari “Hrvatskih šuma”,bilo je riječi o izvještajnoprognoznimposlovima ušumarstvu, a izvještaj kojije podnijela dr. sc. DinkaMatošević sadržavao je dvabitna dijela: analizu pojaveštetnih činitelja u šumamaHrvatske i poduzetezaštitne mjere tijekom2011., te prognozu pojavenajznačajnijih šumskihštetnika za 2012. godinu.Održana su dva predavanjaiz aktualne problematikezaštite šuma. Predavanjepod nazivom Stanjezaraze kestenovom osomšiškaricom na područjuRepublike Hrvatske održalaje dr. sc. Dinka Matošević,a tema predavanja dr. sc.Sanje Novak – Agbabaimala je naziv Novaprijetnja kestenovimsastojinama (rak kestenovekore u interakciji s osomšiškaricom).BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 7