Medvjeđi dlan - Hrvatske šume

egzotično drvećeARGAN DRVOPiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaSimbol života i izdržljivostiArgan (Argania spinosa) endemsko je stablo koje raste u polupustinjskoj dolini Sous u jugozapadnom Marokute regiji Tindouf u Alžiru. Danas šume argana zauzimaju površinu od 900.000 ha, pod posebnom su zaštitomUNESCO-a. U posljednjih stotinjak godina površina na kojoj je raslo ovo drvo smanjena je prvenstvenozbog korištenja drva u vidu ogrijeva, ispaše, sječe zbog potreba za poljoprivrednim površinama. Nazivajuga i drvom života zbog blagotvornog djelovanja na zdravlje ljudi, ali je i simbol izdržljivosti jer podnosi vrlovisoke temperature. Ako odumre i poslije sedam godina može se vratiti u život.Pustinja s argan stablimaPlodovi arganaJedno je od najstarijih stabala u svijetu, postojedokazi da je raslo u tercijaru i to na području sjeverneAfrike, ali i južne Europe. Naraste u visinuod osam do deset metara, može doživjeti starostod 150 do 200 godina. Raste na nadmorskoj visini i do1500 metara. Stablo je trnovito sa kvrgavim deblom.Listovi su mali, dugi od 2 do 4 cm, ovalni sa zaobljenimvrhom. Cvjeta u travnju, malim cvjetovima s pet žuto-zelenihlatica. Plod je jajolikog oblika, dugačak od1,5 cm, širok 3 cm, pokrit debelom gorkom korom. Usredištu ploda je vrlo tvrd orah koji sadrži od jedne dotri male sjemenke bogate uljem. Plodovi sazrijevaju ulipnju i srpnju, potrebno je gotovo godinu dana da bisazreli. U korijenju se skladišti puno vode, što je dobroza biljke koje rastu u pustinjskim područjima, a zbogdugačkog korijenja sprječava i eroziju tla.Osim u kulinarstvu, u berberskoj kulturi koristise za ogrjev, ispašu stoke, ali i dobivanje vrlo kvalitetnogulja koje se koristi u kozmetičke i zdravstvenesvrhe.Pravo na sakupljanje plodova regulirano je zakonomi plemenskim tradicijama Berbera. Potrebno jeoko 15 sati rada da bi se sakupilo oko 100 kg svježihplodova iz kojih se dobije oko jedna litra arganovogulja.U njegovoj proizvodnji na tradicionalan način sudjelujusamo žene. Najzahtjevnija radnja proizvodnjeulja je razbijanje jezgre oraha uz pomoć dva kamena.Sjemenke se izdvajaju te blago preprže (u suvremenojproizvodnji za kozmetičku industriju najkvalitetnija suulja od neprženih sjemenki). Prepržene sjemenke semelju u pastu uz dodatak malo vode u kamenim prešama.Dobivena pasta se ručno cijedi te se na taj načinodvija ekstrakcija biljnog ulja. Smeđa pasta poznataje i pod nazivom amlou. Amlou se zaslađen servira zadoručak i jede se kao namaz na kruhu, a drvo i olupinaoraščića kao ogrjev. Arganovo ulje se koristi u kulinarstvu,ali se oraščići prije upotrebe prže. Iako je ovo uljebilo poznato već Feničanima, prvi ga spominje egipatskiliječnik Ali Ibn Radounae, a posebnu važnost dobivana međunarodnom sajmu u Parizu 1786.U kozmetičke svrhe koristi se isključivo nerafiniranoi neprženo arganovo ulje. Sadrži velike količinenezasićenih masnih kiselina uključujući i oleinsku ilinoleinsku kiselinu. Osobito je učinkovito kod kožnihinfekcija i upala, za njegu masne kože, prevenciju strijau vrijeme trudnoće, kod tretmana psorijaze i ekcema,za njegu osjetljive kože... Pola litre arganovog ulja visokekakvoće košta oko 200 do 250 eura. Vrlo je traženo iu Europi, može se kupiti u specijaliziranim prodavaonicamahrane i kozmetike.U Maroku je arganovo drvo poznato i pod nazivom„kozje drvo“, obzirom da koze vole brstiti lišće i plodove.Nije rijetkost vidjeti kozu na vrhu drveta u vrijemebrsta. Prije berbe stada koza moraju se čuvati dalje odnasada, da se ne bi napravila šteta i uništili plodovi. 34 HRVATSKE ŠUME BROJ 185 l SVIBANJ 2012.