Medvjeđi dlan - Hrvatske šume

U Hrvatskoj crvenu naglavicu nalazimona području Medvednice, Hrvatskogazagorja, Slavonskoga gorja, Gorskogakotara, na Moslavačkoj gori, Plitvičkimjezerima, Velebitu, Dinari, Plješivici i dr.U primorskome pojasu raste samo uokolici Senja.lovstvo PREHRANA DIVLJAČIBiljka s bijelim cvjetovima(Cephalantera rubra var. alba)Lisnik zaprihranjivanjea dugi su 1,5 do 2 cm. Medna usna približne je dužine kaogornji listići ocvijeća, a plodnica valjkastog oblika, sjedeća,zelene boje, crveno nahukana i s kratkim dlakama. Plod jeuski tobolac, dozrijeva početkom listopada, dug je 25 mm,s brojnim sitnim sjemenkama. Zanimljivo je da one klijajusamo onda ako u njih u stanice prodru hife gljiva (endotrofnamikoriza).Mali broj biljaka – U prirodi crvena naglavica raste umalom broju primjeraka, u svijetlim termofilnim hrastovimšumama i šikarama, svijetlim crnogoričnim šumama, narubovima šuma i šumskim proplancima. Na svojim staništimajavlja se pojedinačno na sjenovitim ili polusjenovitimmjestima. Odgovaraju joj umjereno svježa, blago humozna,rastresita, pjeskovita, vapnenačka i slabo kisela tla (pH5,9-8,2), od nizinskih područja do početka subalpskogapojasa, do 1800 m nadmorske visine. Karakteristična je vrstareda Quercetalia pubescentis, a stanište su joj i brdskelivade u sklopu zajednice Seslerietalia tenuifoliae.Na popisu ugroženih vrsta – U Hrvatskoj je, primjerice,nalazimo u sloju prizemnoga rašća kao diferencijalnuvrstu u panonskoj bukovo – jelovoj šumi (Abieti-Fagetumpannonicum), gdje ima svoje značenje u flornom sastavuove zajednice. Na području Slavonskoga gorja pojavljuje seu okolici Orahovice i Požege (Požeška gora, Papuk, Krndija),a susrećemo je na području Samobora, Strahinjščice (termofilnehrastove šume i šikare), Delnica, Topuskog, na Plitvičkimjezerima, Moslavačkoj gori, Medvednici, Ivanščici,Risnjaku, Velebitu, Dinari, Plješivici. U primorskome pojasuraste samo u okolici Senja. U Crvenoj knjizi vaskularne floreHrvatske na popisu je gotovo uzgroženih vrsta. Naime,zbog lijepog, atraktivnog izgleda cvjetova beru je i uništavajušetači, izletnici i dr. pa se njena brojnost, uz promjeneu staništu, bitno smanjuje. Stoga je od srpnja 1972. godineZakonom o zaštiti prirode zaštićena na svim prirodnim staništima.U Europi je pod strogom zaštitom u okviru europskihi nacionalnih zakona. Lisnik ima još veći značaj tamo gdje prevladavajumonokulture u poljodjelstvu i šumarstvu.Poznat je također zdravstveni, uključujući idijetetski učinak na divljač. Također, prihranadivljači lisnikom utječe na smanjenje šteta od divljači.Kao voluminozna hrana divljači, lisnik daje neophodnekomponente u procesu probave, a time doprinosinjenom boljem zdravstvenom stanju. Za divljepreživače važna je grubovlaknatost, sadržaj vode, mikroelemenatai vitamina te razina i uzajamni odnosmakroelemenata u lisniku.Za pripremanje lisnika treba općenito znati koje vrstedrveća i grmlja divljač rado jede. Još bolje je akopostoje podatci istraživanja ili promatranja prehranedivljači na nekom području. Dobro je doći i do podatakaiz šumarstva: na kojim vrstama drveća divljač najčešćečini štete.Uopćeno se može reći da za pripremanje lisnikamože poslužiti više vrsta drvenastih biljaka: hrastovi,vrbe, divlje voćke, jarebika, mukinja, brekinja, oskuruša,klen, javor, trepetljika, topola, jasen, bukva, bazga,bagrem, divlji kesten, breza, lijeska, malina, kupina itd.Kao lisnik se mogu pripremiti i visoke zeljaste biljke– kopriva i druge koje divljač rado jede. Dobar lisnik semože dobiti i od grančica voćaka iz tzv. zelene rezidbe.Pri tom treba paziti da nisu zatrovane pesticidima.Kod pripremanja lisnika treba voditi računa o nekolikostvari. Potrebno je surađivati s vlasnicima ili upravljačimašuma kako se ne bi nanijela šteta šumskomdrveću. Zatim, treba štedjeti zimzelene vrste i one kojenose plodove cijelu zimu. Među prve spadaju neke vrstekupina, a među druge jarebika i neke njene rođake.Za lisnik se režu mladi, sporedni, prolistali izbojcidebljine grančica do 1 cm i dužine pola do jedanmetar. Jednostavniji način pripremanja lisnika je da semlada kopriva, kupina, malina ili druge relativno niskePiše: Zoran TimaracFoto: ArhivaIako je jesen kadatreba početi sprihranjivanjemdivljači još daleko,hranu za divljačtreba već sadapripremati. Dokje lišće drveća,grmlja i nekihzeljastih biljaka jošmlado, vrijeme jepripremanja lisnika.Lisnik se kod nasmalo koristi, iako jeto hrana koju radojedu divlji preživači izečevi.Ujedno je to hranakoja je najbližaprirodnoj u vrijemeprihranjivanja isastoji se od biljaka,koje divljač radojede.BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 27