Medvjeđi dlan - Hrvatske šume

europsko šumarstvoŠVEDSKAPiše: Vladimir IvezićFoto: V. Ivezić, ArhivaŠvedsko šumarstvo i proizvodnjaenergije iz biomaseŠvedska obiluje šumskim prostranstvima i nakonRusije ima najviše šumskih površina uEuropi (27 miliona hektara), koje čine 66%od ukupne površine Švedske. Šumarstvo je uŠvedskoj od davnina bila bitna grana ekonomije pa setako i danas 2% zaposlenih bavi šumarstvom, a još 4%neizravno ovisi o šumarstvu (za usporedbu u Hrvatskojje u šumarstvu zaposleno oko 0,7%). Švedska je druginajveći izvoznik trupaca, treći izvoznik papira te četvrtinajveći izvoznik drvne celuloze u Europi. Izvoz drvnihproizvoda čini čak 12% ukupnog Švedskog izvoza, a šumarstvočini 12% industrijske proizvodnje. Glavne drvenastevrste švedskih šuma kao i ostalih skandinavskihzemalja su: obična smreka (Picea abies) koja čini 42%ukupnog volumena proizvodnih šuma Švedske, običnibor (Pinus sylvestris) 39% i breza (Betula pubescens)12%. Od 1920. godine pa do danas ukupni volumenšvedskih šuma se povećao za oko 80%, što je pokazateljprakticiranja održivog šumarstva. U skandinavskimzemljama većina šuma je u privatnom vlasništvu paje takva situacija i u Švedskoj. Čak 50 % šuma je u vlasništvuobiteljskog gospodarstva, 31 % je u vlasništvuprivatnih tvrtki, a samo 19% je u vlasništvu države ili državnihtvrtki. Oko 88 000 privatnih vlasnika okuplja se upet regionalnih zadruga u vlasništvu članova. Središnjaorganizacija je „LRF Skogsägarna“ (Švedska federacijavlasnika šuma) sa sjedištem u Stockholmu.Klimatske promjene uzrokovane korištenjem fosilnihgoriva, ali i činjenica da su fosilna goriva neobnovljiviizvor energije i da će jednog dana taj izvor presušiti,potakli su mnoge zemlje da razmišljaju o alternativnimizvorima energije. Švedska je jedna od zemalja koja jeotišla najdalje u korištenju obnovljivih izvora energije iUkupni izvori energije u Švedskoj (podatci iz 2009.)time smanjila svoju ovisnost o fosilnim gorivima. Energijaiz biomase pokazala se kao alternativa fosilnimgorivima gdje, za šumarsku struku, postoji potencijal uproizvodnji energije iz drvne mase. Energija iz biomasese dobiva jednostavnim izgaranjem biomase ili kemijskomkonverzijom biomase u alkohol. Za proizvodnjuenergije može se koristiti šumski otpad sa šumskihsječina (primarni šumski otpad) ili otpad iz pilana (sekundarnišumski otpad), no osim korištenja šumskogotpada također se mogu saditi i plantaže brzorastućihdrvenastih vrsti isključivo u svrhu proizvodnje energije.Najčešće se sade topola i vrba koje se u ovom slučajusijeku u kratkim ophodnjama (već nakon 2-13 godina).Prinos drvne mase na takvim plantažama je oko 8 do25 tona suhe tvari po hektaru godišnje. Ovakvi nasadiimaju višestruku funkciju: izvor su energije, doprinosepovećanju raznolikosti kultura na poljoprivrednim površinama(agrošumarstvo), uklanjanju štetne tvari iz otpadnihvoda i sprječavaju zagađenja (biofilteri). Izvrstanprimjer korištenja biomase kao izvora energije je kogeneracijskopostrojenje Brista u okolici Stockholma kojaistovremeno proizvodi toplinsku i električnu energiju.Oko 350 000 tona drvenih briketa se godišnje iskoristiza proizvodnju energije. Postrojenje godišnje proizvodi763 GWh toplinske energije i 393 GWh električne energijekojom opskrbljuje nekoliko obližnjih općina s gradskimgrijanjem.Proizvodnja energije iz drvne biomase ima nekolikoprednosti: a) stvara mogućnost novih izvora zaradešumarskom sektoru i b) smanjuje ovisnost o uvoznimfosilnim gorivima. U svakom slučaju to je izvrstan poticajšvedskoj ekonomiji. Inicijativa Švedske je da se 50%energije koja se koristi u domaćinstvima do 2020. godineproizvodi iz biomase (trenutno se proizvodi 32%). Uzto Švedska planira do 2030. postati potpuno neovisna ouvozu fosilnih goriva za prijevozni sektor. Već danas dokse fosilna goriva oporezuju (oko 0,70 $ po litri), biogoriva(biodiesel i etanol) ne podliježu porezu te se na tajnačin potiče proizvodnja biomase. Švedska, Njemačka iFrancuska su vodeće europske zemlje u korištenju biomase,njihov primjer bi trebale slijediti i ostale europskezemlje kako bi se oslobodile ovisnosti o uvoznim fosilnimgorivima i poticale vlastitu proizvodnju. Švedska je zemlja sdugom tradicijomšumarstva. Uzadnje vrijeme,uz „tradicionalnošumarstvo“također se okreće ikorištenju šumskihresursa kao izvoraenergije. Zajednos Njemačkom iFrancuskom činitrojac koji uvelikekoristi drvnu masuza proizvodnjuenergije, tako se uŠvedskoj čak 22,5%energije proizvodiiz biomase odčega je oko jednačetvrtina iz drvnebiomase (što je 5%ukupne energije).Brista Power PlantPlantaža topolaŠvedske šumeBROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 11