Medvjeđi dlan - Hrvatske šume

ibolov ŠARANOMANIJAPiše FotoSiniša SlavinićU Španjolskoj ga rado love,ali ne i konzumirajuSve to uz obilje dodatnog pribora, rod podova,smjesa za primamljivanje, šatora za višednevniboravak na vodi. Uz ovaj ribolov stvorila sejedna cijela specijalizirana ribolovna industrijapribora i opreme, turističke ponude za odlaske na vodena svim kontinentima svijeta, a sve s ciljem da se ulovikapitalni šaran, izmjeri, fotografira i potom pusti natragu vodu. Uz ovakav šaranolov razvila su se i specijalizirananatjecanja s iznimno bogatim (novčanim i materijalnim)nagradama, nacionalna prvenstva, razni turniri pasve do svjetskog prvenstva i svjetskih kupova.No, postoji i druga sorta šaranolovaca. Ribolovacakoji obilaze tzv. crapodrome, ribnjake i slične manje vodenepovršine na kojima love šarane kilaše, dvokilašepa i veće, nekom od plovkaroških tehnika ili, što je češće,lakim do srednje teškim dubinskim sustavima (bezplovka) sa ili bez hranilice. S hranilicom sve više mladihribolovaca lovi veoma atraktivnom i kod nas sve prisutnijomfeeder tehnikom ribolova, finim, osjetljivim,a snažnim priborom. Na ribnjacima šaran se plovkommože loviti i direktašima i štekama (s gumom provučenomu prva dva – tri segmenta štapa) te na većim površinamamatch tehnikom ili tzv. engleskom tehnikom svaglerima. U svim tim varijantama šaranolova najčešćese kao mamac koristi kukuruz šećerac ili gujavica terjeđe razna tijesta. U plovkaroškim tehnikama čest mamacje crv ili još bolje u kombinaciji sa zrnom kukuruza.U kontinentalnom dijelu Hrvatske gotovo da nemakraja gdje nema sličnih voda nastanjenih šaranom ibabuškom, na kojima se u ribolovu šarana rekreira natisuće ribolovaca. Takvim jezerima posebice obilujebjelovarski kraj. Ovdje je pedesetak jezera – ribnjakaveličine od pola do šest hektara, u koja se intenzivnosvake godine puštaju šarani i druga riba. To su omiljenedestinacije lokalnih, ali i ribolovaca sa strane, pa iinozemstva. Lovi se gotovo svim spomenutim tehnikama,a glavni ulov su šarani teški od 1 do 3 kg. Ribolovje uglavnom na tim vodama ograničen na dva do trištapa i pravo zadržavanja najviše do dva šarana po lovnomdanu. Naplaćuje se i dnevna dozvola, ali užitaktakvog obiteljskog vikend ribolova je nemjerljiv.Šaran je najpoznatija riba naših toplih nizinskihvoda. Po njemu je i niz ribljih vrsta dobio ime – ciprinidi,a vode u kojima one žive – ciprinidne vode. ZahvaljujućiRimljanima raširen je po cijeloj Europi. Poznavaoga je i Aristotel. Postojbina šarana je srednja Azija, pritociCrnog mora. Danas je raširen po cijelom svijetu.Zanimljivo je da ga u Americi i Australiji nisu previšecijenili ni kao sportsku ribu (sve do nedavno), a ni kaomeso za jelo. Slično je i duž rijeke Ebro u Španjolskojgdje se razvio ribolovni turizam na soma, smuđa i šarana,gdje dolaze ribiči iz cijelog svijeta zbog obilja supervelikih riba koje žive u rijeci, ali lokalno stanovništvo nine pomišlja da bi ga jelo. Gruba podjela šarana je napitome ili ribnjačke i divlje ili riječne, vretenaste. Divljije i zaštićen lovostajem od 1. 4. do 31. 5, dok „pitomi“nije. Ribnjački – pitomi šaran može biti posut ljuskama(veleljuskavi – cajler), može imati malo ljusaka (špigler),a uzgojeni su i bez ljusaka.Za ribolov šarana, uz odgovarajući pribor, veomaje važna priprema mjesta za ribolov, odnosno primamljivanjei navikavanje šarana na dolazak na lovnupoziciju. Za spomenuti ribolov šarana na ribnjacima uzprimamljivanje mamcima – kukuruzom, peletama i boilama,za primamu se koriste i razne gotove smjese zaprimamljivanje koje uglavnom nose oznaku „Carp“. Šaran, u svimsvojim oblicima,nesumnjivo jenajpopularnijasportska ribanizinskih voda.Nema tog ribolovcana kontinentu kojiponekad nije lovioi ulovio – šarana.U stvari, ribolovšarana doživio jeposljednjih 50-ak godina pravurenesansu u Europi,ali i šire. Prije svegase to odnosi na tzv.moderni šaranskiribolov na kapitalneprimjerke širomsvijeta primjenomodgovarajućegšaranaškog pribora;paraboličnihštapova, rola sa ilibez baitrunnera,cijelog čuda sistemai mamaca na dlaci -prvenstveno boila,ali i raznog zrnjevljaod kukuruza pa dotigrovog oraščića.BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 29