Medvjeđi dlan - Hrvatske šume

ovima koji postaju sve glasniji. Ženke polažu izvanrednoveliki broj jaja te su neposredno prije polaganja vrlo krupne.Jaja potpuno dozrijevaju u njenom tijelu, a mužjak ihoplođuje nakon što izađu iz ženke. Dok ženka polaže jaja,mužjak postaje u pravom smislu riječi primaljom. Naime,mužjak se uspinje ženki na leđa, obuhvaća je prednjimnogama i steže joj trup tako da se pod njegovim pritiskomsadržaj jajovoda prazni. Prolazeći kroz jajovod jajase obavijaju sluzavom ovojnicom, a neposredno nakonizlaska iz tijela ženke mužjak ih oplođuje. Dakle, ovdje seradi o eksternoj ili vanjskoj oplodnji slično kao kod većinevrsta riba. Ženka jaja polaže u karakterističnim kuglastimnakupinama (mrijest) tamno smeđe do crne boje. Smeđašumska žaba za mrijest bira plitke, mirne i sporo tekućevode ne dublje od 40 cm. Često se radi i o privremenimnakupinama vode u šumi ili na livadama koje ponekadmogu presušiti i prije nego se izlegnu punoglavci ili prijenego se punoglavci metamorfoziraju. Nekoliko tjedananakon polaganja jaja izlaze ličinke zvane punoglavci, čijise daljnji razvoj također odvija u vodi. Punoglavcima sedeni pokrov kojim su prekrivene ove uspavane životinje.Tada se spavači sakriveni u dubini ponovno bude i započinjujoš jedan svoj životni ciklus.Što se tiče ishrane smeđe šumske žabe, ličinke tj.punoglavci su biljojedi te se hrane algama i vodenim biljem,ali uzimaju i mikroskopske životinje. Mladi i odraslihrane se na tlu, pri čemu jedu kopnene kukce, te rjeđegujavice, pauke, stonoge i druge beskralješnjake koji sekreću tlom. S obzirom na svoju veličinu žaba je veliki grabežljivac,jede samo plijen što ga je sama uhvatila. Onošto se pred njom ne miče neće je potaknuti na skok. Mirnosjedeći pazi na sve što se oko nje zbiva, kao da vreba.Približi li joj se plijen skače na njega, izbacuje jezik akoje plijen malen, a ako je veći hvata ga čeljustima i guta.S druge strane žabe čine bitnu kariku u prehrambenomlancu mnogih predatora. Punoglavci su hrana vodenimkukcima, vodenjacima, gmazovima, pticama i malim sisavcima,dok su odrasle jedinke dio prehrane mnogihvrsta gmazova, ptica i sisavaca.najprije razvijaju stražnje noge, a tek kasnije prednje. Reppostupno kržlja i na kraju potpuno nestane, a s obziromda žive u vodi, oni dišu škrgama. Čitava ta preobrazbatraje oko 4 mjeseca i tek kada je završena mlade žabepočinju polako sličiti na svoje roditelje, napuštaju vodu iizlaze na kopno te počinju živjeti životom kakvim su živjelinjihovi roditelji. Način života ovih žaba posvuda je isti.Tijekom proljeća i ljeta proživljavaju vedar i veseo živots mnogo ugodnosti i buke koju iskazuju svojim glasnimkreketanjem. Zatim slijedi manje ugodan jesenski život ina kraju zimski san duboko u mulju smrznutih ili isušenihvoda ili ispod debelog sloja lišća i zemlje. Taj zimski santraje sve do proljeća, dok prve zrake sunca ne ugriju le-Prema Zakonu o zaštiti prirode, Rana dalmatina spadau strogo zaštićene divlje svojte, odnosno vrste, te ju jezabranjeno namjerno hvatati, držati i/ili ubijati. Takođerje strogo zabranjeno namjerno uznemiravanje smeđešumske žabe, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanjamladih, migracije i hibernacije, kao i namjerno oštećivanjeili uništavanje njihovih razvojnih oblika, gnijezdaili legla te područja njihova razmnožavanja ili odmaranja.Iako je strogo zaštićena vrsta, Rana dalmatina kaoi ostali vodozemci svakim su danom sve ugroženije vrsteživotinja. Glavni razlog njihove ugroženosti je nestanak iuništavanje njihovih staništa, a glavni krivac za sve to ječovjek. Naime, isušivanje poplavnih područja, regulacijavodenih tokova, zatrpavanje lokvi, pretvaranja šumskih,travnjačkih i ostalih staništa u obradive površine, nekontroliranaizgradnja infrastrukture, požari, samo su neki odfaktora koji imaju dugoročne i katastrofalne posljedicena naš ekosustav. Ne smijemo zanemariti ni činjenicuda se svakim danom koristi sve više pesticida, herbicida iraznih kemijskih preparata, a kako vodozemci imaju vrlopropusnu kožu sve te kemikalije na njih štetno djeluju teuzrokuju niz posljedica na ove životinje, kao i smrt. Također,globalne klimatske promjene, povišena razina UV-Bzračenja, kao i razne bolesti koje uzrokuju ugibanja i slabljenjeodraslih jedinki i ličinaka, štetno djeluju na vodozemcekao i na čitav ekosustav. BROJ 185 l SVIBANJ 2012. HRVATSKE ŠUME 25