Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Lokrum<br />
Svečani čin otkrivanja spomenika<br />
pratila je ceremonija<br />
u kojoj su središnju ulogu<br />
odigrali glumci Kazališta Marina<br />
Držića i studenti zagrebačke<br />
Akademije dramskih<br />
umjetnosti, a tijekom koje su<br />
čitani ulomci iz piščevih najslavnijih<br />
dijela. Otkrivajući<br />
Meštrovićevu brončanu<br />
skulpturu, uz slapove cvjetnih<br />
latica što su se slijevali s<br />
balkona Gradske vijećnice,<br />
ministar Biškupić poručio je<br />
Dubrovčanima da uče od Držića<br />
kako se voli Njarnjas<br />
grad.<br />
Izaslanstvo HGDCG, predsjednik<br />
dr. Ivan Ilić, dr. Miloš<br />
Milošević, tajnik HGDCG<br />
Tripo Schubert, povjerenik<br />
HGDCG za Hrvatsku Krunoslav<br />
Težak i urednica <strong>Hrvatsko</strong>g<br />
glasnika Tamara Popović<br />
imali su tog dana i odvojen<br />
posjet kod županice Dubrovačko-neretvanskežupanije<br />
Mire Buconić i dožupana<br />
Miše Galjufa.<br />
Veza sa „rivalskim“<br />
<strong>Kotor</strong>om<br />
„Europa Držićeva vremena“<br />
bio je naziv prve plenarne<br />
10<br />
sjednice kojom je otpočela<br />
središnja Međunarodna konferencija.<br />
Otvorili su je predsjednici<br />
Odbora obljetnice<br />
Slobodan Prosperov Novak i<br />
Luko Paljetak. Pjesnik Radovan<br />
Ivšić predstavio je svoj<br />
najnoviji književni uradak<br />
„Marin Držić ili bujica života“,<br />
koji je govorila Ksenija<br />
Prohaska.<br />
Svoja su znanstvena viđenja<br />
među prvima izložili Lada<br />
Čale Feldman koja je govorila<br />
o europskim okvirima<br />
Držićeva metateatra, direktor<br />
Leksikografskog zavoda<br />
„Miroslav Krleža“ Vlaho Bogišić,<br />
te jedna od najvećih<br />
svjetskih povjesničarki književnosti<br />
Patricia Parker,<br />
profesorica američkog prestižnog<br />
sveučilišta Standford,<br />
najveći svjetski autoritet<br />
za Shakespearea, koja je<br />
izjavila kako »Shakespeare<br />
nije bio Englez nego Hrvat«.<br />
Ona je govorila o vezama Engleske<br />
Shakespeareova doba,<br />
dakle, druge polovice 16. i<br />
prve polovice 17. stoljeća, i<br />
Dubrovnika, te Ilirije, koja<br />
je, počevši od Albanije, zauzimala<br />
cjelokupni hrvatski<br />
primorski prostor, pa tako i<br />
Siena<br />
područje Dubrovačke Republike,<br />
odnosno tadašnje Raguse.<br />
Do sada nepoznata tvrdnja<br />
jest ona što kaže da su<br />
Dubrovčani od Turaka s kojima<br />
su graničili pola tisućljeća,<br />
preuzeli običaj svojevrsnog<br />
skrivanja žena u kući.
Change language