Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
MMOOSSTT NNAA VVEERRIIGGAAMMAA OOPPAASSNNOOSSTT ZZAA TTAAJJ VVIIDD TTUURRIIZZMMAA<br />
Piše:<br />
dr. Milenko M. PASINOVIĆ<br />
Iako je tradicija korištenja<br />
mora za plovidbu na našoj<br />
strani, korištenje mora u<br />
turističke svrhe pretežno se<br />
vezuje za kupanje. Međutim, i<br />
taj period, kupanje ili sezona,<br />
određen je hidro-klimatskim<br />
parametrima i u prosjeku traje<br />
od 144 do 148 dana godišnje.<br />
Taj period ne koincidira i<br />
sa stupnjem popunjenosti<br />
smještajnih kapaciteta. Tome<br />
se teži, ali treba da se ostvari<br />
nekoliko pretpostavki.<br />
A Mediteran, njegova mora,<br />
nude i druge šanse za korištenje.<br />
Davno, prije 164 godine,<br />
po njima su plovili brodovi na<br />
kružna i izletnička putovanja.<br />
<strong>Kotor</strong> je bio jedna od luka u<br />
programima tih putovanja.<br />
Tri su razloga opredjeljivala<br />
za to. Prvi je u svezi prirodnih<br />
karakteristika zaljeva koje su<br />
već tada svraćale pozornost<br />
turista. Drugi razlog leži u bogatstvu<br />
i raznovrsnosti kulturnog<br />
nasljeđa. Treći u okruženju<br />
ovog zaljeva, Cetinju i<br />
Svetom Stefanu, obaveznim<br />
izletničkim destinacijama<br />
učesnika kružnih putovanja.<br />
Ove karakteristike su dugo<br />
vremena kvalificirale <strong>Kotor</strong> kao<br />
treću jadransku luku na kružnim<br />
putovanjima, sve do rata<br />
u okruženju, početkom devedesetih<br />
prošlog stoljeća. A u<br />
tom periodu, točnije od 1992.<br />
do 2001. godine, broj sudionika<br />
na kružnim putovanjima<br />
Mediteranom porastao je za tri<br />
puta, odnosno taj je rast bilježio<br />
prosječnu godišnju stopu<br />
od 10%, što je za oko 2,5 puta<br />
više od prosječne godišnje stope<br />
rasta svjetskog turističkog<br />
prometa.<br />
Mediteran participira sa oko<br />
20% u broju sudionika kružnih<br />
putovanja u svijetu pa je<br />
poslije Karipskog mora najveće<br />
tržište ovog vida turizma. U<br />
apsolutnom iznosu to tržište<br />
zahvata više od sedam milijuna<br />
sudionika kružnih putovanja.<br />
Trideset luka na tom tržištu<br />
ostvaruje promet veći od 100<br />
000 sudionika kružnih putovanja.<br />
Prva luka po broju sudionika<br />
kružnih putovanja na Jadranu<br />
je Venecija, više od 270<br />
000. <strong>Kotor</strong> je 2007. godine<br />
ostvario promet od 176 brodova<br />
na kružnom putovanju koji<br />
su dovezli 48 161 turistu,<br />
1205 jahti sa 5 751 turistom<br />
i 275 izletničkih brodova.<br />
Ostvarenim prometom jahti<br />
dostignut je rekord iz kasnih<br />
osamdesetih prošlog stoljeća.<br />
Lučke takse i servis pojedine<br />
brodarske kompanije staju<br />
godišnje više od dva milijuna<br />
dolara, primjer Dubrovnik.<br />
U tom gradu potrošnja sudionika<br />
kružnih putovanja<br />
prije tri godine dostigla je 40<br />
eura na dnevnom nivou. Očita<br />
je prezasićenost dnevnim<br />
brojem brodova na kružnom<br />
putovanju, što se manifestira<br />
„sukobom“ turista na kružnom<br />
putovanju, ekskurzionista,<br />
turista na odmoru i domicila.<br />
Razmišlja se o mogućim<br />
rješenjima uključujući i ona<br />
restriktivnog ili, bolje reći,<br />
destimulativnog karaktera<br />
(povećanje lučkih taksa i<br />
usluga ), kako bi se smanjio<br />
broj brodova na kružnom putovanju<br />
ili se ograničio njihov<br />
dnevni broj. Riječ je, naime, o<br />
sukobu korisnika prostora i<br />
njegovog prirodnog i izgrađenog<br />
kapaciteta. I <strong>Kotor</strong> je blizu<br />
ovom problemu. On je već<br />
vidljiv pa nema potrebe da ga<br />
posebno opisujemo. I relativno<br />
je lako rješiv.<br />
U Raveni lučke takse i servis<br />
su oko četiri puta skuplji u<br />
odnosu na <strong>Kotor</strong>. Ali, ovaj prilog<br />
nema namjeru da se bavi<br />
usporednom analizom troškova<br />
i potrošnje koji su proizvod<br />
kružnih putovanja. Nemamo<br />
za to ni sve usporedne pokazatelje.<br />
S druge strane, potrošnja<br />
je posljedica obima, vrste<br />
i kvalitete usluga.<br />
Konkurencija u cijeni nije jedini<br />
element cijene usluga. To<br />
se vidi i na našem primjeru.<br />
Prirodni i stvoreni resursi jesu<br />
atrakcije zbog kojih se <strong>Kotor</strong><br />
nalazi u programima kruzingoperatora.<br />
Ali, očigledno,<br />
oni nisu dovoljni. Nedostaje<br />
lučka suprastruktura, a dijelom<br />
i infrastruktura, koje bi<br />
podigle kvalitetu lučkih usluga.<br />
Recepcija luke za ovu namjenu<br />
ne može biti adaptirani<br />
kontejner. Objektivno, nema<br />
45
Change language