Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
6<br />
Piše:<br />
Tamara POPOVIĆ<br />
Na poziv državnog Odbora<br />
RH za proslavu 500. obljetnice<br />
rođenja Marina Držića,<br />
predstavnici <strong>Hrvatsko</strong>g <strong>građansko</strong>g<br />
društva <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
prošli su od 2. do 7. rujna sa<br />
devedesetak povjesničara<br />
književnosti, glazbenika, historiografa,<br />
slavista, jezikoslovaca,<br />
demografa, leksikografa,<br />
pisaca, pjesnika, kritičara,<br />
povjesničara umjetnosti, latinista,<br />
glumaca, režisera, publicista<br />
iz cijelog svijeta, putovima<br />
dum Marina, od Dubrovnika<br />
do Siene i <strong>Kotor</strong>a, u<br />
Ivšić i dr Milošević<br />
okviru Međunarodne konferencije<br />
„Marin Držić i naše doba“.<br />
Tih dana održano je 12 sjednica,<br />
radnih i paralelnih, na<br />
teme: Renesansni grad-država,<br />
Crkva i crkve u 16. stoljeću,<br />
Dubrovnik kao središte<br />
mediteranske špijunaže, Renesansna<br />
komediografija u<br />
<strong>Hrvatsko</strong>j i Italiji, Politička<br />
misao i praksa 16. stoljeća,<br />
Renesansna umjetnost u Dubrovniku<br />
i Dalmaciji… Bilo je<br />
neponovljivo iskustvo u neponovljivoj<br />
godini 500. obljetnice<br />
u takvom ozračju doznati,<br />
dotaći, vidjeti, naslutiti neponovljivi<br />
Držićev genij.<br />
Vječni Marin<br />
Marin Držić - Vidra, hrvatski<br />
Shakespear, Goethe, Dante,<br />
Moliere, redatelj i glumac,<br />
obavještajac i politički urotnik,<br />
orguljaš, putnik do Firence,<br />
Rima, Carigrada i Beča,<br />
koji se cijeloga života borio<br />
protiv mentaliteta i negativnih<br />
energija i razotkrivao umišljene<br />
veličine, kojeg nisu voljeli<br />
ni vlast ni ideologije, rodio se<br />
u Dubrovniku prije pet stoljeća.<br />
Studentski prorektor bio<br />
je u Sieni, a njegova obitelj bila<br />
je podrijetlom iz - <strong>Kotor</strong>a.<br />
Našu priču započet ćemo<br />
Venecijom, mjestom gdje je<br />
Držića zadesila zagonetna<br />
smrt 2. svibnja 1567. i gdje je<br />
sahranjen u crkvi sv. Ivana i<br />
Pavla, slijedeći nit koju nam<br />
je „zadao“ sam „negromant“(onaj<br />
koji oživljava nešto<br />
mrtvo), prof. dr. Slobodan<br />
Prosperov Novak. Predsjednik<br />
Odbora za proslavu 500.<br />
obljetnice rođenja Marina Držića<br />
i glavni organizator središnje<br />
međunarodne konferencije,<br />
povjesničar hrvatske<br />
književnosti, komparatist i<br />
teatrolog, predavač na sveučilištima<br />
u Splitu i na Yaleu, te<br />
izvrstan poznavatelj Držićevog<br />
opusa, skup u Dubrovniku<br />
otvorio je u ponoć u kripti<br />
ispred Doma Marina Držića.<br />
Da se to nije desilo samo jer je<br />
Držićev grob daleko, u Veneciji,<br />
pomislili smo na kraju ovog<br />
putovanja koje je Novak neočekivano<br />
završio ponoćnim<br />
posjetom grobu don Branka<br />
Sbutege u Dobroti, u <strong>Kotor</strong>u.<br />
Tiho je kazao da je čitava ideja<br />
o ovom skupu, proslavi obljetnice,<br />
ponikla prije četiri<br />
godine, u Rijeci Dubrovačkoj,<br />
u razgovoru sa don Brankom i<br />
Vlahom Bogišićem, koji je, još<br />
tiše, stajao sa strane, u mraku<br />
čempresa groblja pored crkve<br />
sv. Stasija.<br />
U tom trenutku, opet neočekivano,<br />
sjetih se Manifesta