Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ZZAABBOORRAAVVLLJJEENNEE BBOOKKEELLJJSSKKEE PPJJEESSNNIIKKIINNJJEE<br />
Ida Verona<br />
Ida Verona rodila se 1865. u Braili<br />
kao odvjetak starih i uglednih obitelji<br />
bokeljskih Hrvata. Otac joj je bio<br />
pomorski kapetan Frano Verona.<br />
Majka Amalia de Luković potomak je<br />
ugledne prčanjske plemićke obitelji<br />
koja je dala i dva admirala Bokeljske<br />
mornarice<br />
Piše:<br />
Željko BRGULJAN<br />
Bokokotorski zaljev,<br />
smješten na samom<br />
jugu istočnojadranske<br />
obale, poput zalutalog nordijskog<br />
fjorda čudesno je i<br />
skladno djelo prirode i čovjeka.<br />
Najslikovitiji je zaljev Jadranskog<br />
mora, zaljev koji<br />
potresa putnike iskonskom<br />
ljepotom i snagom prirode.<br />
Tamo gdje strme litice veličanstvenih<br />
planina nestaju u<br />
mirne površine zaljevskog<br />
mora nižu se, u pojasu bujne<br />
suptropske vegetacije, crkveni<br />
zvonici oko kojih su se<br />
grupirale kapetanske kuće.<br />
U tom nizu ističe se Prčanj –<br />
staro pomorsko gnijezdo,<br />
mjesto visestoljetnog prebivanja<br />
bokeljske obitelji Verona.<br />
54<br />
Boka - središte<br />
književnosti i<br />
kulture<br />
Stoljećima opstajući na razmeđi<br />
sukobljenih država, suprotstavljenih<br />
kultura, bo-<br />
keljski su Hrvati imali snage<br />
izgraditi i uvijek iznova obnavljati<br />
znatno kulturno nasljeđe.<br />
Poseban je dar Boke na<br />
području književnosti. Duga<br />
prosvjetna tradicija u <strong>Kotor</strong>u<br />
začeta je već u XII. st. osnutkom<br />
gramatikalne škole na<br />
kojoj u XV. st. predaju znameniti<br />
humanisti među kojima<br />
se ističe slavni magistar<br />
Lodovico da Ponte. Književni<br />
tokovi na ovom području sežu<br />
u X. stoljeće pojavom glagoljice,<br />
a taj kontinuitet preko<br />
benediktinskih knjižnica<br />
dovodi nas do početaka humanističkih<br />
misli u <strong>Kotor</strong>u<br />
krajem XIII. st. Iduće stoljeće<br />
bilo je u duhu teoloških pisaca,<br />
među kojima se ističe<br />
Darša Melicijaka, a zatim u<br />
XV. st. slijede ostali latinisti -<br />
Jeronim Baska, Hijacint Bolica,<br />
Ivan Paltašić. Izniman<br />
doprinos dao je i jedan od prvih<br />
tiskara, <strong>Kotor</strong>anin Andrija<br />
Paltašić. Slijedeće XVI. stoljeće<br />
kulminira u takozvano<br />
cvjetno doba kotorske poezije,<br />
a obilježili su ga Juraj Bisanti,<br />
Ludovik Paskvalić i<br />
Ivan Bona-Boliris. U XVII. su<br />
se stoljeću, pišući što na tali-<br />
Ida sa sestrama<br />
i nećakinjom<br />
janskom što na hrvatskom<br />
jeziku svojim perom posebno<br />
istakli Jeronim Pima, Vicko i<br />
Ivan Bolica-Kokoljić, Andrija<br />
Zmajević i Krsto Ivanović. U<br />
XVIII. st., pišući pretežno na<br />
hrvatskom jeziku, snagom<br />
svog izraza prednjače Julije i<br />
Andrija Balović, Tripo Vraćen<br />
i pred svima Ivan Antun Nenadić,<br />
a potom Antun Kojović,<br />
čije djelo seže u XIX st.,<br />
nakon koga u Boki zamiru<br />
književni tokovi. Obnavljaju<br />
se u XX. stoljeću darujući<br />
nam nekoliko izvrsnih pjesničkih<br />
pojava – Viktora Vidu,<br />
Jerolima Kornera i Franu<br />
Alfirevića.<br />
Da su živjele u Boki, nizu bi<br />
bile pridružene, dajući mu<br />
kontinuitet, dvije osamljene,<br />
ali zanimljive pojave unutar<br />
bokeljske književnosti, Ana<br />
Marija Marović (Veneci-
Change language