Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Glasnik 41-42 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
kole, „Il candellaio“ (svjećar),<br />
raskošna renesansna komedija<br />
koju je napisao Giordano<br />
Bruno, te sjajnim tiskanim<br />
projektima kao što su<br />
„Sclavorum regnum Grgura<br />
barskog“ dr. Eduarda Peričića<br />
i paralelno latinskohrvatsko<br />
izdanje“Ljetopisa<br />
popa Dukljanina“.<br />
Jedan od razloga uspješnosti<br />
i kvalitete pobrojenih programa<br />
je nedvojbeno u tome<br />
što su se održavali u nestvarno<br />
lijepom ambijentu staroga<br />
grada Bara, kojeg ignoranti<br />
svakodnevno nazivaju „tvrđavom“,<br />
kao da je u pitanju fortifikacijska<br />
utvrda, a ne grad<br />
koji je u doba renesanse prije<br />
svog uljudbenog sunovrata<br />
imao nekoliko tisuća žitelja,<br />
među kojima su mnogi bili<br />
znameniti plemići, nadbiskupi,<br />
umjetnici, graditelji, diplomati<br />
i vojnici. Stari grad je<br />
tako, u isti mah, biser i Ahilova<br />
peta barske kulturne<br />
zbilje. Da bi se ovako žalosno<br />
stanje izmijenilo, nužno je<br />
zaustaviti „urbanocid“, tj,<br />
uništavanje starih mletačkih<br />
zidina primitivnim i čudovišnim<br />
građevinskim „poduhvatima“<br />
koji uvelike razaraju<br />
staru gradsku jezgru. Nevjerojatno<br />
je da nitko od lokalnih<br />
i državnih dužnosnika i<br />
kulturnih djelatnika nije digao<br />
glas protiv ovakvog suvremenog<br />
barbarstva i svojevrsnog<br />
zločina prema našoj<br />
baštini. Brojne crkve i palače<br />
unutar Starog grada su u žalosnom<br />
stanju i prijeti im<br />
potpuno rušenje i nestanak.<br />
U sličnoj situaciji je i Spomenik<br />
oslobodiocima Bara u kojem<br />
su sačuvani najljepši primjerci<br />
barske srednjovjekovne<br />
heraldike (znakovlja?),<br />
sada izložen svim ekstremnim<br />
meteorološkim uvjetima,<br />
nerijetko i vandalskom ponašanju<br />
pojedinaca.<br />
Zbog navedenog, imperativno<br />
se nameće već započeta<br />
suradnja sa znanstvenicima<br />
28<br />
iz Italije i Slovenije (zašto ne<br />
i Hrvatske?) na arheološkim<br />
istraživanjima, te restauratorskim<br />
zahvatima unutar<br />
Starog grada, ali i šire. Također,<br />
oživjeti i plemenitu<br />
ideju da Stari grad bude pozornicom<br />
(ljetnim kampom)<br />
gdje će studenti glume diljem<br />
Europe i Mediterana<br />
uvježbavati svoje godišnje ili<br />
diplomske predstave. Iskustva<br />
naših domicilnih udruga<br />
potvrđuju da bi ovakvi<br />
projekti bili pun pogodak.<br />
Primjerice, Festival alternativnog<br />
filma „Zlatni tovar“<br />
koji je pokrenula udruga<br />
„Zupci production“ (sličan<br />
festival na obali postoji samo<br />
u Motovunu), a koji je pred<br />
više stotina posjetitelja uspješno<br />
održan prije nekoliko<br />
godina upravo na jednoj od<br />
pjaceta Starog grada, nažalost,<br />
nije zaživio jer nije bilo<br />
razumijevanja ni pomoći lokalnog<br />
političkog, gospodarskog,<br />
kulturnog i turističkog<br />
establishmenta. Način na<br />
koji se već desetljeće održava<br />
Božićni koncert čini se nevjerojatnim,<br />
no HGDCG-podružnica<br />
Bar i ostale domicilne<br />
udruge iz Bara („Zupci<br />
production“, „Šestani“ i dr.)<br />
ipak povremeno imaju potporu<br />
nekih institucija i ustanova<br />
kao što su Kulturni<br />
centar Bar, Muzička škola<br />
Bar i Baletska škola „Princeza<br />
Ksenija“-Bar. Na drugoj<br />
strani, brojne druge manifestacije,<br />
prepune kiča, šunda<br />
i neukusa ne oskudijevaju u<br />
financijskoj potpori i medijskoj<br />
promidžbi.<br />
Rezimirajući hrvatski udio<br />
u ovogodišnjem „Barskom<br />
ljetopisu“, očito je da je više<br />
nego „tanak“. Od 50-tak kazališnih,<br />
glazbenih, likovnih,<br />
književnih i filmskih programa<br />
tijekom srpnja i kolovoza,<br />
samo jedna književna večer<br />
hrvatskog autora (Milan Fošner-Zagreb)<br />
dokaz je da<br />
barski kulturni djelatnici nisu<br />
odviše zainteresirani za<br />
kvalitetnu kulturnu razmjenu<br />
i suradnju. Ovo osobito<br />
vrijedi u ozračju činjenice da<br />
na području Boke, pa i Podgorice,<br />
sve češće gostuju najpoznatiji<br />
hrvatski umjetnici.<br />
Da nije entuzijazma već pobrojanih<br />
domicilnih udruga i<br />
velike pomoći HMI Split na<br />
čelu sa Brankom Bezić-Filipović,<br />
i ovako mali broj hrvatskih<br />
umjetnika u Baru<br />
bio bi još manji. Neprijeporno<br />
je da barsko-hrvatska<br />
kulturna prožimanja zaslužuju<br />
ozbiljnu reviziju, osobito<br />
imajući u vidu pripadnost<br />
istom povijesnom, vjerskom,<br />
etničkom, jamačno i kultur-