Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
EUROPSKA POSLA<br />
GORDANA GRGAS<br />
Kraljevska shema<br />
i hrvatska inačica<br />
Britanci su davno shvatili da je isplativo<br />
poticati one koji imaju viška kapitala da<br />
ulažu u obećavajuće male tvrtke, kako<br />
novac ne bi držali uspavan u banci<br />
Je li hrvatski poslovni anđeo i poduzetnik Hrvoje Prpić lani digao<br />
veliku prašinu i otišao iz Hrvatske samo zato što je bio jako ljut na<br />
drske hrvatske poreznike, tada pod Linićevim zapovjedništvom? Pa<br />
i to je moguće, jer i na poslovne odluke utječe nečiji temperament,<br />
kao, uostalom, i na sve druge odluke, no rijetko kad se važni poslovni<br />
potezi donose baš u afektu. A realno, on je za odlazak u poslovnu emigraciju<br />
imao jedan, zapravo iznimno važan razlog – za razvoj Trilleniuma, njegove<br />
futurističke platforme za 3D shopping, ozbiljno je računao na britanski<br />
(rizični) kapital. A taj kapital radije ulazi u domaću nego stranu tvrtku.<br />
Međutim, nije u pitanju lokalpatriotizam. Ništa tako emocionalno. U<br />
pitanju je čista ekonomska logika, jednostavna računica, koju definiraju<br />
primamljive britanske sheme za privatne ulagače te društva rizičnog kapitala<br />
koje se, k tome, mogu međusobno kombinirati. Posebno su zanimljive<br />
dvije, čije kratice znaju svi mali poduzetnici ili, pak, početnici koji su ikad<br />
pokušali doći do ulagača na Otoku: EIS i SEIS. Prva se odnosi na Enterprise<br />
Investment Scheme, druga na Seed Enterprise Investment Scheme,<br />
namijenjene pojedincima, poslovnim anđelima, za ulaganja u start-upe te<br />
male i srednje tvrtke.<br />
Sigurno je da nitko pametan neće ulagati ako nije uvjeren da je poslovni<br />
plan vrijedan novca i truda, pa je tako Prpićev projekt očito dobio dobre<br />
ocjene čim je lani primio prvu investiciju od 50 tisuća funti, potom početkom<br />
ove godine od oko 600 do 700 tisuća funti, a do kraja godine najavljuje<br />
kako očekuje ukupne investicije od 2 milijuna funti. No, da bi taj novac počeo<br />
kapati, morao je imati tvrtku<br />
u Britaniji i prijaviti je u te,<br />
posebno krojene programe kroz<br />
koje investitori ostvaruju velike<br />
porezne olakšice, a protežu se<br />
od 30 do 50 posto iznosa realiziranog<br />
ulaganja. Tako im je svaka<br />
investicija znatno jeftinija kod<br />
kuće, pa prilike ne traže vani jer<br />
su im preskupe. Što se pak tiče<br />
poduzetnika željnih kapitala za<br />
Privatnim ulagačima<br />
i društvima rizičnog<br />
kapitala investicije<br />
u UK kroz poreznu<br />
politiku pokriva i Her<br />
Majesty’s Ravenue and<br />
Customs<br />
razvoj, tu se radi se o onoj staroj poslovici<br />
o brdu i Muhamedu.<br />
Prijava u te sheme za samu tvrtku nije<br />
nešto komplicirano, a ni skupo. Većina startupa<br />
ispunjava predviđene uvjete, procedura<br />
je kratka, traje 2-3 tjedna, a cijena je oko<br />
5000 funti, objasnio je Prpić. U svakom slučaju,<br />
stvar solidno funkcionira; samo preko<br />
EIS-a je u 20 godina generirano oko 9 milijardi<br />
funti ulaganja, a sudjelovalo oko 19<br />
tisuća kompanija. Dobra je statistika i za<br />
SEIS, iako daleko skromnija.<br />
Britanci su očito odavno shvatili da je za<br />
razvoj poduzetništva i gospodarstva bolje<br />
da oni koji imaju slobodnog kapitala ulažu u<br />
potentne domaće kompanije i tako stvaraju<br />
novu vrijednost nego da svoj novac konzervativno<br />
drže u bankama, koje će onda davati<br />
kredite poduzetnicima kad im trebaju za<br />
razvoj. Ili neće, ako im se ne sviđa stupanj<br />
rizika nekog projekta... Otkako je u Britaniji<br />
procvjetao crowdfunding – a u Europi su u<br />
tome oni otišli najdalje - spomenute su porezne<br />
sheme dodatno dobile na atraktivnosti<br />
i popularnosti jer ih neke crowdfunding<br />
platforme doslovce reklamiraju.<br />
EIS je nastao znatno prije nego što se<br />
pojavio crowdfunding, davne 1993. godine,<br />
ali u osnovi iza svega toga stoji ista ideja: pomoć<br />
malim, visokorizičnim tvrtkama da lakše<br />
pronađu investitora, a prvi uvjet da ulagač<br />
dobije poreznu olakšicu jest da tvrtka meta<br />
nije izlistana na burzi. Investitor tada može<br />
zadržati 30 posto iznosa kod poreza na<br />
dohodak, pri čemu je gornji limit ulaganja<br />
postavljen na milijun funti, a može doseći<br />
i pet ako se kombinira s ostalim shemama.<br />
Kad prodaje tako kupljene udjele, ulagač<br />
nema porez na kapitalne dobitke.<br />
Iako je to odlično funkcioniralo, ipak<br />
nije rješavalo probleme većine malih startupa<br />
koji trebaju kapital dok su u jako ranoj<br />
10<br />
FORBES<br />
OŽUJAK, 2015
Change language